Broj 87. CRVENA HRVATSKA“ _Strana 3. EELRLRRRRR€>—— mmen EEE nn —mmGĐ$—————««=——=—m—m=—<—<m—us————— —<———. Na ovu zabrinutost ,, Budapesti-a“ zgodno pita ,Obzor“ ,što će reći na ove izvode ,Hrvatsko Pravo“, koje je uvijek tvrdilo, da je Supilo prodao Madžarima Hrvatsku“. Preti istražnom zatvoru osuđenih Srba predali su branitelji predsjedništvu zagre- bačkog sudbenog stola molbu da se dokine istražni zatvor. Madžarska agrarna banka u Bosni. ,,Sa- rajevor Tagblattu“ brzojavljaju iz Beča, da Madžarska agrarna banka“ kani ostaviti Sarajevo, buduć nema izgleda, da bi budući bosanski sabor potvrdio njezina privilegija, što ih je dobila od zajedničkog ministra fi- nancija baruna Burijana. Ipak će ostat u Sarajevu jedan odio budimpeštanske komer- cijalne banke. Među Srbima u Bosni opaža se živo kretanje u svrhu izborne organizacije. Drže se pouzdani sastanci i radi se na sve strane kako bi ih proglašenje ustava i raspis sa- borskih izbora našao što pripravnijim. Tako je nedavno održan u Mostaru okružni sa- stanak, na kom je izabran okružni odbor. Nadalje obdržavao se sličan sastanak i u Sa- rajevu a i najskorije vrljeme priredit će se u Travniku i u Banjaluci. Hrvatski dom u Zemunu. Zemun spada među najizloženije tačke naše mile domo- vine, jer je porast njemačkoga življa tako ogroman, da je zbilja ugrožen i opstanak urođenicima. Da bi se oduprlo toj njemačkoj najezdi tamošnji rodoljubi začeše saku- pljati milodare širom hrvatskih zemalja, kako bi se tamo sagradio , Hrvatski dom“ koji bi skupljao u svoju sredinu sve onamošhje Hrvate. U toj su namisli sjajno uspjeli, jer već do danas sakupiše oko 24,000 K, te se misli već slijedeće godine započeti radnju. = Ivanišević odstupio iz 'upravnog odbora »Hrvatske Stranke“, Iz Beča javljaju ,,Hr- vatskoj Slobodi“ da je zastiipnik na care- vinskom vijeću dum Frano Ivanišević upra- vio na presjednika ,Hrvatske Stranke“ u Dalmaciji D.ra V. Mihaljevića pismo, u kome mu javlja, da istupa iz upravnog odbora , Hrvatske Stranke“. Bolest Bjšrsona. Evropom se raširila tužna vijest o bolesti velikog ovog norveškog pjesnika, zaštitnika potlačenih naroda. Udari ga kap te mu sasvim promuknu govor. Naj- novije vijesti iz Kopenhagena javljaju, da je bolest krenula na gore. Dosele se stari pjesnik borio vanrednom energijom protiv svoje bolesti, pa je bilo nade da će se opo- raviti. No od nekoliko dana ko da ga je bolest poništila te je postao apatičan za sve. Tako kad su mu javili sjajni uspjeh njegove najnovije drame, odgovori pjesnik brzojavno ravnatelju kazališta: ,Hvala, što ste mi pri- pravili veselje — ali ja sam tako silno bo- lestan“. i Hrvatsko sveučilište u Chicagu. ,Sloven“ koji izlazi u Chicagu na četiri slovenska je- zika javlja osobito zanimljivu vijest, po ko- joj da se u Chicagu ustanovio narodni hr- vatski odbor, komu je svrha sabirati prinose za osnutak čisto hrvatskoga sveučilišta u Chicagu. Svota za to sveučilište imala bi dosegnuti barem do 500.000 K. ' Dalmatinski seljaci u Beču. Dne 26. o. mj. dalmatinski seljaci iz spljetske okolice, kako ,Hrv. Korr.“ javlja iz demokratskih krugova bili sa od zast. prof. Masaryka i d.ra Tresića pod vodstvom d.ra Smodiake i dr. Tartaglie prevedeni raznim resortnim ministrima, kojima su izručili spomenicu o riješenju kmetskog pitanja u splitskom ko- taru. Prama ,Hrv. Korr.“ deputaciju je pri- mio ministar poljodjeljstva u njegovu pri- vatnom stanu i to u sobi u kojoj se je za- državao radi bolesti. Iza kako je ministiu bio razjašnjen razlog radi kojeg su ga po- hodili seljaci, odvratio je ministar poljodjel- stva prof. Braf, da je njemu seljačko pita- nje, a ponadasve kmetsko pitanje u Dalma- ciji dobro poznato, te je izričito izjavio, da on u pokretu za riješenjem ovog po seljake i zemlju važnog pitanja ne vidi nikakvi umjetno-radikalni pokret, nego naprotiv je za nj kmetsko pitanje, jedno socijalno pita- nje, koje treba riješiti što prije, da se po- mogne zemlji i seljacima. Prof. Braf je obe- ćao dalje deputaciji, da će on ovom pitanju ' posvetiti najozbiljnija pažnju, a za slučaj da on odstupi sa sadašnjeg mjesta, da će njegovom nasljedniku živo preporučit rije- šenje kmetskog pitanja u Dalmaciji. Kod ministra unutrašnjih posala baruna Haerdtla deputacija je također iznijela njezine želje. Barun Haerdtl je izjavio da, premda kmet- sko pitanje ne spada strogo u njegov dje- lokrug, ipak mu je dobro poznato, a on osobno da shvaća važnost njegovu i obećao je deputaciji, da će i vlada poraditi sve da dođe u susret seljačkim željama. Što se pak tiče njegove osobe, to je ministar Haerdtl izjavio, da će on posredovati kod vlade, da se ovo pitanje riješi što prije. Dok je de- putacija razgovarala sa ministrom unutrnjih posala, pridružio se je istoj i zast. Biankini. Iza toga otišla je deputacija u ministra fi- nancija viteza Dr. Bilinskoga, koji se je po- zabavio sa financiranjem cijele stvari. Od ministra financija čula je deputacija, da je i njemu poznato kmetsko pitanje u cijeloj Dalmaciji, tim više što on svaku godinu dolazi u Dalmaciju, gdje je na licu mjesta imao prigode baviti se sa ovim pitanjem. Kako je ministarstvo financija zadnja istanca, kojoj će dotična osnova za riješenje ovog pitanja biti podastrto, to je dr. Bilinski izjavio na zadovoljstvo deputacije. da om predloženom mu predlogu glede novaca ne će staviti nikakvih zaprijeka. Seljaci su sinoć otputovali u Budim- peštu, a na 28. o. mj. dolaze u Zagreb. Seljačko pitanje u Spljetu. Dobili smo spomenicu težaka Spljetskih o kmetskom pitanju, Kako se o tomu raspravlja dosta, ne će bit suvišno ako iz nje iznesemo ba- rem neke podatke. Danas ćemo iznijeti je: dan primjer kmetske .pogodbe, kako je do- nosi spomenica. »Po toj pogodbi, koja je — budi mi- mogred rečeno —- napisana talijanskim je- zikom i teškim pravničkim slogom, a pot- križana je od nepismenih i neukih težaka, koji ne znaju ni riječi talijanski, kmet ima slijedeće dužnosti prema gospodaru : u————————————————m———m—m<m<mm—m—m———mm—m—m——m=mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmamaČmmmsmsmmmmmmmzmmmcmmmmzmmzmmmmm stva?... Mučio se je tad mišlju da nađe način kako bi sklonio roditelje, no uzalud. — Oni su Mariju mrzili, jako mrzili ..... Udaljiti se bio je jedini lijek . . . Ali kobna misao biti daleko od one, koju toliko ljubi, vraćala se je uvijek .... Hoće li on to moći podnijeti? .. .. I tisuću. .mu tako raznih misli dolazaše na pamet bez ikakvog stal- nog reda, da se nije mogao u ničem dobro niti promisliti. A ona duboko uzdahne i suze joj obliše oči, jer je stalno osjetila stanje Ivanovo. On se krene, pak žalosnim glasom lju- bazno progovori. ,Cuj Marijo! S onim srcem, kakovim te sado ljubim, vjeruj mi, & kunem ti se, da ću te ljubiti uvijek .. . Odlučio sam se odstraniti od kuće, kako već znaš ... Mo- jim roditeljima je to žao, šli ipak popušćaju, kad se sjete tebe, toliko te mrze... Misle možda, da ću te ja u svijetu zaboraviti, ali budi iivjerena da neću...., Na ovaj sam % korak odlučio radi tebe, jer znam da loji roditelji neće moći podnijeti dugu od- tutnost jedinca im sina, pak će morati po- Poštiti, a mi ćemo tada biti za uvijek svoji +... Stoga molim: te ne plači, ne sdvajaj Već se tješi budaćnošću*. os Ove je zadnje riječi jedva izgovorio. A ona nije mogla uzdržati suza..... Kroz cijeli njegov govor ju je pomisao na njegov odlazak i njezin osamljen ostanak tako mučila, da bi se bila spravna svemu podvrći, samo da bude s njim... U ideal. nom promišljanju nije mogla razumjeti, za- što ju neće, da vodi sobom; dapače je stoga pored svih njegovih uvjerenja stala gotovo i sumnjati, dali ju zbilja onoliko ljubi .... Nije na umu drugo ništa imala do jakog ljubavnog čuvstva, sve je drugo pred nje- zinom sviješću isčezalo ... . 1 plačnim se glasom ovije oko njegova vrata te ganu- tljivo progovori. »Ne ostavi me, ne ostavi me, jer...“ nu glas joj se prekine, predvlada ju plač i ne mogaše dalje .... istoku i svojim jakim svijetlom u onoj cr- noj noći ugasne mnogo susjednih zvijeada, a oni se još ns mogahu odijeliti. Teškom mukom pođe napokon Ivana za rukom: da ju umiri, pak se susnim očima i žalosnim srcem samo sa riječju ,Zbogom“ za uvijeh rastadoše ... . Da, nijesu na ra- stanku mnogo govorili, jer im sajednička čustva i srce ne dadoše ,.. . Ali tuga, koju , sw'oni tad osjećali, bila je neizmjerna. — Riječima se ona ne da opisati, a svak bi ju tko onako ljubi, na samu ozbiljnu pomisao mogao i ako ne sasvim ali dijelom osjetiti bila bi zaista i ta velika za plemenito srce. Sutradan Ivan otputuje a Marija je gle- dala s prozora svoje kućice parobrod, .na kojemu je on bio, sve dok se nije zamaknuo i plakala je — a plakala je od sada uvijek, kad bi ga se sjetila — a osjećala ga se je MODrEStaANo. 2 05 .... i... . . ..e... LSE SO OG DSR S SR SOLO u. , 1 prolazili su dani, mjeseci i godine od Ivanovog odlaska ... Mariju po obećanju uvijek ponavljao koliko ju ljubi; dapače da ju je sada u dalekom svijetu još većma sa-