God. XIX. U DUBROVNIKU, 10. novembra 1909, ! Broj 90. RVENA HRVATSKA Cijena je fiotu unaprijeda; sa Dubrovnik i' sa Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino oumetvo 10 R i poštarski troškovi. Ks m3 rt: list, kad mu pretplata mine, smatra se predbrojen sa Gu sa'9 polugodište. stavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Modi, === Brzojavne vijesti, , Stanje u Ugarskoj. Predstoji riješenje. PEŠTA, 10. — Justh je sazvao sabor za petak. PEŠTA, 10. — Sutra je sjednica neodvisne stranke, Justh u njoj ima bez sumnje većinu. BEČ, 10. — Jučer je bio pri- mljen na saslušaj Bienerth, Aehren- thal, Weisskirchner i Wekerle. BEČ, 10. — Wekerleova audi- jencija trajala je samo po sata. Kra- ljeva će odluka pasti veoma brzo. : BEČ, 10. — Sutra će primiti kralj na saslušaj Kossutha i An- drassy. PEŠTA, — Danas se sastaje mi- nistarsko vijeće, gdje će Wekerlc izvijestiti o svomu saslušaju kod kra- s lja. Govori se da će biti : ponovno povjerena Wekerleu zadaća da sa- stavi ministarstvo. Stanje u Austriji, BEČ, 10. — Akcija predsjednika Poljskog Kola Glombinskoga, da sklone Čehe i Nijemce na popušta- nje, posvema se izjalovila. »Hrvatska« prestaje. ZAGREB, 10. — U subotu pre- staje izlaziti ,Htvatska“ organ koa- licijone Stranke Prava. 'Trolzam. Trijalizam je moguć, razložit i pravedan, a prama sadanjim prili- kama možda i politički potreban. Trializam je moguć, jer prvo svega za nj u samom sadašnjem ustavu ima podloge. Drugu polu države Ugarsku, sačinjavaju dvije države, kojih odnošaje uređuje nagodba. Tu nagodbu sklopili su dvojica, pa kao tvake pogodbe treba da je se obojica drže. U slučaju kad bi hrvatski sa- tor zbog toga, što se Madžari ne drže nagodbe, proglasio da ne smatra da nagodba više pravovaljano opstoji, tdluka bi bila u rukama krune, da ih 3 Štamparija DeGiulli 1 dr. uRl Madžara na ,nerazrešivu državnu za- jednicu“ vrijedilo.bi samo toliko, ko- liko bi je kruna: htjela uvažiti. U magodbir između Hrvatske i Ugarske ne bi bilo dakle nepremo- stive zapreke trializmu. Po našem mišljenju mnogo je teže: s Bosnom, gdje je upliv Ugarske zajamčeu za- konom. Nu u 'času rascijepljenja ze- malja krune sv. Stjepana u Ugarsku i Hrvatsku ona prava, koja su stečena kao zajednička Ugarskoj i Hrvatskoj; a to bi baš bila pravo Ugarske krune na Bosnu, ne bi se mogla smatrati kao da su specijalno ugarska. Ovo su, kazat će nam, juridička natezanja. Istina je, ali iz njih izbija jedna činjenica, a ta je u cijeloj stvari presudna : sva prava, kojom Pe- šta paradira pred svijetom, u pogledu Hrvatske i Bosne, pe bi vrijedila ni šuplja boba, kad ne bi za njima stali austrijski bajuneti. Odstra trializam će postati tako moguć da će ga svi smatrati jako prirodnim. Trializam je i razložit, jer bi on ojačao monarhiju i u granicama nje- zinim i prama vanjskom svijetu. Po- vjest dualizma u našoj monarhiji dosta je jasna, a da može u Beču uvjeriti, kako je jako teško i za krunu odlučivati između dvije države; od kojih svaka hoče da bude ravnopra- vna, te kako nije moguće zapriječiti da se u javnom životu ne pojave struje, koje hoće da realnu uniju pretvore u čisto personalnu. Kod fe- deracija to je skoro isključeno, jer prvo svega svaka grupa po sebi te- ško da ima sve uvjete za samostalno življenje, te je: upućena 'n4 druge, a zatim svaki pokušaj da se jedna grupa okoristi na račun druge, nai- lazi na složan otpor svih ostalih. Dok je m. pr. Hrvatska sastavni dio Ugar- ske, u njoj če se naći uvijek jaka stranka, koja će smatrati da je u interesu Hrvatske, da Ugarska bude od Austrije što .samostalnija. I ne.. bez razloga, jer se ekonomska i po- -: litička: odvisnost ed Beča osjeća isto je tako u Ugarskoj kao i u Hrvatskoj, Kad bi pak Hrvatska bila država po sebi, slična stranka bila bi nemo- između obojice -presudi. Pozivanje, guća. | M , * + š : “a 8 .+ x 4 \ IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE — sm i njih, i POJEDINI BROJ 10 PARA Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopis) uredništvo lista. Za izjave, pyriopć+>a saka plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi. koji se više puta štampaju .po pe = godbi us rasmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. S Trializam je i pravedan, jer ne diže nikomu nikakvo pravo, već samo bi dao narodu hrvatskog i srpskoga imena ona prava, koja mu idu po pri- rodi i po pisanom pravu. Trializam je u današnjim prilikama monarhije mo- žda i politički potreban ... ali koja fajda sve to, kad ni tu mogućnost, ni tu razložitost, ni tu potrebu, ni tu pravednost ne vide i ne će da vide ondje, gdje bi je trebalo da vide. Zato treba biti jako oprezni prama sirenskim vijestima o trializmu, koje kadikad prokomole po stupcima na- ših, a i tuđih novina. Mi ne ćemo kazat, da se možda komu ne vrti ta: misao po. glavi, jer se mora vrtjeti 'svakomu, koji svojom glavom misli, ali bila bi velika pogrješka, kad bi mi za tu ,misao“ batalili politiku realna rada, koja računa s prilikama kakve jesu, a ,mogućno, pravedno, razložito i politički potrebno, ostavlja za doba, kad se nađe kogod, da to ne samo kaže, već i provede u djelo. Pogledi po svijetu. Javljaju iz Beograda, da uslijed demi- sije Novakovićevog kabineta demisionirali su i potpredsjednici skupštine Žujević i Po- pović. Na njihovo su mjesto izabrani mla- dorikal Davidović i staroradikal Čordić. # Carigradski ,Tamin“ saznaje iz pouz- danog izvora, da je za posljednje posjete ruskog cara u Italiji između Rusije i Italije utanačeno, da se ne smije na Balkanu' pro- mijeniti status quo. Što se tiče balkanskog saveza, Turska da ne može u nj stopiti sve dotle, dok god buda balkanske države imale ekspanzivne namjere. 3 + Budimpeštanskoj policiji stigla je obe- vijest, da je početkom prošle nedjelje do 400 španjolskih, anarhista pobjeglo u ino- zemstvo. Najveći dio pošao je vi Švajcarsku, | dočim je drugi dio krenno put. Austrije, Ugarske i Francuske. Međutim kako sada iz Budimpešte javljaju, tamo je već stiglo pred tri dana oko 40 španjolskih &narhista; :