Y

 ORVBNA HRVATSMA“ =

kret.; Radi se o tom, da se slože: sve velike

ugarske stratike proti svim ststrijskin stran-

katha, koje # kršćanskim sočijalima vode

borbu proti Ugarskoj. To da je najnovija

Kossuthova osmbva. : Riješenje će uslijediti
Y “a % i

što prije. | e

*

Odnošaji između Srbije i Crne Gore
kako se s Cetinia javlja bečkim listovima,
sada su napeti. To je nastalo uslijed toga,
što crnogorska vlada ne će da pomiluje osu-
đenike u lanjskoj parnici radi bomba. Slaž-
beni se listovi međusobno grde, a biograđ-
ski Dnevni List“ piše, da ,Srbija ne će

mirovati, dok ne oslobodi lijepu srpsku po: ,

krajinu koja se sada nalazi u. pandžama
kneza Nikole“.
*

Od kako je u Ateni buknola buna među
časnicima ratne mornarice, živo se izmje-
njuju brzojavke između Grčke kraljice Olge
i cara Nikole, Ruski ratni brodovi, koji su
usidreni u pirejskoj luci, dobili su nalog,
da a slučaju potrebe priskoče u pomoć gr-
čkoj dinastiji. Majci kraljice Olge, velikoj
kneginji Alesandri Josipovnoj, taje poslje-
dnje događaje u Ateni.

U Beču je nenadno umro ravnatelj
opće poliklinike dvorski savjetnik prof. dr.

. Alois Monti u 70. godini svog života.

a

Djaci bečke tehnike priredili su silnu
demonstraciju radi odgode gradnje tehničko-
kemijskoga zavoda. Do 1500 đaka se je sa-
kupilo pak_jo ipošlo Ringom pred parlame-
nat, premda je on bio zaposjednut  redar-
atvoin. Na to se je uputila đačka depatu-
cija d.ru Silveštet 1 zamolila ga za ititer-
venciju. Dr. se je Silvester uputio s đacima
pred baruna Bienertha, koji je izrazio do-
doduše svoje negodovanje radi ovakovog
čina iskaza, no obećao je koliko bude mo-
guće, da će poraditi oko ostvarenja rečene
gradnje.

Kako se doznaje umorstvo kneza Ito-a
zaključeno je po odboru antijapanskog ko-
reanskog tajnog udruženja, čija su tri člana
imala izvesti umorstvo. U proslavu  umor-
stva priredilo je u Soeula uredništvo jed-
nog koreanskog lista svečani banket.

a

Novoimenovanom španjolskom ministra-
dredsjedniku Moretu savjetovali su nekoji
zastupnici Barcelone, da se puste iz tvr-
đave Montjuich zatvoreni revolucijonarci iz
Barcelone, jer da će to puno doprinijeti
umirenju grada. Moret je najspremnije obe-
ćao, da će učiniti kolike bude moguće i da
će o tome koaferirati sa svojim ministar-
stim drugovima.

*
Avističar Bleriot doći će u mjesecu si-

ječnju u Opatiju, gdje će se producirati sa
svojim swsroplanom i preploviti iz Opatije

o oJešth za mtr o Nrvatskom. ,, Novosti“
itiučlu iz: Pešte brzojsvnu vijest, da 'se je
u klubu neodvisne stranke predsjednik mad-
šarskog sabora Justh ovako izjavio:

' Našu tiarodnu politiku valja izmjeniti
jer se na Ubenčiadnji način neđa ništa ps
stići. Šesdesetsedmaši uvjek su jašili na su

 

 

premaciji . Madžara,. prigujetavajući — slitro-

dnosti, te su na taj način otuđili narodhosti

od pas. a M <
"Sukob s Hrvatskom — nastavio je Slisth

— takođot su. izazvali. 67-aši. Nnjihovi je

Szterćnyi tvorac nesretne željezničarske pra-
gmatike, a grof Andrassy najviše je agiti-
rao u ministarskom vijeću, da se pragma-
tika ne smije podnipošto modificirati. Tako
su 67-aši izazvali borbu između nas i Hr-
vata, koja je sasma pokvarila sporazum
započet riječkom rezolucijom, i 'kbji je u
poznatoj izjavi biskupa Drohobeckega došao
do izražaja, Mi ih na tom polju ne smijemo
slijediti, te moramo ići za tim, da usposta-
vimo mir i dobre vdnošaje, i s Hrvatima i
s narodnostima4. || D000.

Na ovu je izjavu ,Obzor“ donio de-
mente, dočim su ,Novosti“ i nadalje ostale
kod svoje tvrdnje izjavljujući da su gornju
vijest dobile od madž. novinara Perezela,
koji je spoinenate Gječi čuo ma svoje uši.

Čuđan san vladike Nikamora. Iz Beo-
grada brzojavljaju, kako je vladika Nikanor
obavijestio svoje drugove o svom čuđuom
snu, kog on tumači kao “božije objavljenje“.
Sanjao je, da je u Beogradu buknuo pre-
vrat i da su se narod i vojska podijelili u
dva tabora. Jedni su htjeli za kralia princa
Aleksandra, a drugi Đorđa, nu napokon je
na Nikanorov predlog Đorđe izabran za kra-
lja. K tomu mu se prikaže u snu Bog, koji
je izrazio svoje negodovanje radi promjene
nasljedstva ua prijestolju i izjavio, da će
Srbija samo onda biti dostojna božije unilo-
sti, ako opet uspostavi pravo prvorođevja.
Tu objavu priopćio je staroradikalai zastu-
piik parok Minić vladi, koja je povela -is-
tragu, a ova će valjda svršiti umirovljenjem
Nikanorovim. Zvono“ piše, da su u te
komylot umiješani i meki časnici niške po-

sade.

Sjednica konlicije, Tu skoro obdržavala
se je sjednica hrvatsko-srpske koalicije. Ia:
spravljalo se o učestalom rastjerivanju skup-
ština i pouzdanih sastanaka, te o ostalim
nasiljima sadašnjeg režima u Hrvatskoj. Za-
ključen je saziv plenuma koalicije u Osijek.
Kad budu sasvim gotovi predlozi za taj sa-
stanak, objavit će se i dan.

izbori u Hrvatskoj?: , Hrvatska Sloboda“

sa velikom sigarnošću doznaje, da je vlada
zatražila od svih. izbornih kotara izvješće,
koliko ie u pojedinom kotaru izbornika i
kako se ustaju po vjeri i narodnosti. Sva-
kako je očito da se ozbiljno pomišlja na
nove izbore za hrvatski sabor, pa i nedavna
imenovania i premještanja političnih čino-
vnika mogu biti s ovim u užoj svezi.

Književna objava. Izašao je I svezak in-
teresantnog djela dra. nied. Boekera: Tajne
smrti“. Cijena80 fil.

Hi. i U. ći svezak predani su već u. ti-
sak, te će izaći ga nekoliko dana sa osobito
zanimivim sadržajem. Urlijed povoljno uspje-
lih pregovora o. autorskoin pravu sa vlasni-
kom toga djela, radi ćega se je tako dugo
oteglu izdanje TI. i MI. sveska bit će za
predbrojnike cijena znižeun, te će sva 3
sveska stajati u predbrojbi sainu 1.50 K.

'Tko se želi uposnati sa sadržajeni toga
djela, neka odmah zatraži prospekt, koji se
šalje besplatno svakomu tko pošalje 10 hel,
u markama za porto.

Naručbe prima: tiskara V. Novotay,

Zagreb, Ilica br. 41.

Gradska kronika: >>

;Imenovanje. Gospi. Frano Ivanković,
stručni učitelj građanske škole unašem grada
imenovan je c. k. kotarskim školskim  nađ-
zornikom za ovaj kotar. Njegovu so imeno-
vanju radujemo, jer znamo da je u njema
naš kotar stekao čovjeka zauzetna za ma-
predak škola, koji je dostojan zamjenik g.
Gj. prof. Deviću.

+ Marko Milić. U Slanomu je umro
ugledni ondješnji trgovac Marko Milić. Ža-
lujoma se s obitelji.

Otvor trgovačke škole usavršiva-
nja. U ponedjeljnik. u večer otvorila se je
trgovačka škola usavršivanja st nazočnosti
školskog odbora koji je sastavljen od 5 čla-
nova, od kojih dvojicu imenaje vlada (Namj.
savi. Skarić, ravnatelj Didolić), & po jednoga
Zemaljski Odbor (još neimenovan), Općina
(Dr. Medini) i trg.-obrtn. komora (predsi.
Gjivić). Učenika se je prijavilo 31, i to 20
ženskih, a 20 muških.

Ravnatelj je tečaja prof. Aranza, koji
predaje talijanski 1 trg. geografiju, Dr. Miće
Mičić predaje trg. pravo, prof. Krike njeme-
čki, prof. Kessler matematiku, tajnik trg.
kom. g. Onyskiewicz trg. korespodenciju.
Knjigovodstvo će se po planu predavati po-
čam od drugog semestra, a preuzet će ga
knjigovođa Hrvatske Vjeresijske Banke g.
K. Galjuf.

Veliki broj slušalaca, koji se je prijavio,
najbolji je dokaz na samo velikog zanima-
nja za ovu školu, već također i velike pot-
rebe njezine, pa iskreno čestitamo našoj Tr-
govačko-obrtničkoj Komori, koju je cijelo
pitanje potakla i uz velike poteškoće ipsk
privela kraju. U tom pogledu ide prva %a-
sluga njezina predsjednika g. Gjivića. 'frgo-

vačka škola usavršivanja njegovo je djelo

a nadamo se, da će mu uspjeti pokrenati *
u Dubrovniku i redovitu trgovačku školu,
Odaziv, koji je našao u građanstvu, najbolje
pokazuje, kako takova škola u Dubrovaiku
ima sve uvjete opstanka i razvijanja.

Otvor toga tečaja Lio je dakle u pose-
djelak. Prof. Sgherzer, koji t izočnosti ravan.
Didolića upravlja nautičkom školom, majprvo
je predao razred školskom odboru na upo-
trebljavanje. Prof. Aranza je odgovorio sa
nekoliko biranih riječi ističući zasluge onih
kojim treba zahvaliti, da je došlo do škole.
Pošto je nami. savjetnik Skarić pozvao uče-
nike, da sa svoje strane marom i dobrom
voljom olakote posao učiteljima, započela je
redovita škola.

Bilo sretno i odgajao nam se podmladak
koji će se mahije zanositi maštanjem, a više
raditi na dobro svoje, a ujedno i na dobro
rodnoga grada! Oživjele u njoj stare tradi-
cije Dubrovnika, koji jo na mora i u trgo
vini vidio jedini svoj ekonomski napredak,
& kojim je nerazdruživo spojen i kulturni
razvoj. Duhrorački trgovci začetnici su onog
sjaja, kojemm mi u današnjem Dubrovniku
vidimo samo otraške.

Ovom iprigedom spomenut ćetno i lijep)
napredak naše nautičke škole, koji se očitu?
u broju učenika, Otrag godina jedva ih JP
bilo tridesetak, a ovo godino ima ih 102

"To, pa i neočekivani posjet trgovačkog %"
čuju mogao bi Viri najbolji mak, kako **

Dubrovnik: podišlo povraća ma: stare, ut
staze svojil djedova. ' "e; . žeti
, a Soko , rednjački i gbor Hrvatskog
Sokola u Dubrovniku priređuje dne 5/XIl-