Y ORVBNA HRVATSMA“ = kret.; Radi se o tom, da se slože: sve velike ugarske stratike proti svim ststrijskin stran- katha, koje # kršćanskim sočijalima vode borbu proti Ugarskoj. To da je najnovija Kossuthova osmbva. : Riješenje će uslijediti Y “a % i što prije. | e * Odnošaji između Srbije i Crne Gore kako se s Cetinia javlja bečkim listovima, sada su napeti. To je nastalo uslijed toga, što crnogorska vlada ne će da pomiluje osu- đenike u lanjskoj parnici radi bomba. Slaž- beni se listovi međusobno grde, a biograđ- ski Dnevni List“ piše, da ,Srbija ne će mirovati, dok ne oslobodi lijepu srpsku po: , krajinu koja se sada nalazi u. pandžama kneza Nikole“. * Od kako je u Ateni buknola buna među časnicima ratne mornarice, živo se izmje- njuju brzojavke između Grčke kraljice Olge i cara Nikole, Ruski ratni brodovi, koji su usidreni u pirejskoj luci, dobili su nalog, da a slučaju potrebe priskoče u pomoć gr- čkoj dinastiji. Majci kraljice Olge, velikoj kneginji Alesandri Josipovnoj, taje poslje- dnje događaje u Ateni. U Beču je nenadno umro ravnatelj opće poliklinike dvorski savjetnik prof. dr. . Alois Monti u 70. godini svog života. a Djaci bečke tehnike priredili su silnu demonstraciju radi odgode gradnje tehničko- kemijskoga zavoda. Do 1500 đaka se je sa- kupilo pak_jo ipošlo Ringom pred parlame- nat, premda je on bio zaposjednut redar- atvoin. Na to se je uputila đačka depatu- cija d.ru Silveštet 1 zamolila ga za ititer- venciju. Dr. se je Silvester uputio s đacima pred baruna Bienertha, koji je izrazio do- doduše svoje negodovanje radi ovakovog čina iskaza, no obećao je koliko bude mo- guće, da će poraditi oko ostvarenja rečene gradnje. Kako se doznaje umorstvo kneza Ito-a zaključeno je po odboru antijapanskog ko- reanskog tajnog udruženja, čija su tri člana imala izvesti umorstvo. U proslavu umor- stva priredilo je u Soeula uredništvo jed- nog koreanskog lista svečani banket. a Novoimenovanom španjolskom ministra- dredsjedniku Moretu savjetovali su nekoji zastupnici Barcelone, da se puste iz tvr- đave Montjuich zatvoreni revolucijonarci iz Barcelone, jer da će to puno doprinijeti umirenju grada. Moret je najspremnije obe- ćao, da će učiniti kolike bude moguće i da će o tome koaferirati sa svojim ministar- stim drugovima. * Avističar Bleriot doći će u mjesecu si- ječnju u Opatiju, gdje će se producirati sa svojim swsroplanom i preploviti iz Opatije o oJešth za mtr o Nrvatskom. ,, Novosti“ itiučlu iz: Pešte brzojsvnu vijest, da 'se je u klubu neodvisne stranke predsjednik mad- šarskog sabora Justh ovako izjavio: ' Našu tiarodnu politiku valja izmjeniti jer se na Ubenčiadnji način neđa ništa ps stići. Šesdesetsedmaši uvjek su jašili na su premaciji . Madžara,. prigujetavajući — slitro- dnosti, te su na taj način otuđili narodhosti od pas. a M < "Sukob s Hrvatskom — nastavio je Slisth — takođot su. izazvali. 67-aši. Nnjihovi je Szterćnyi tvorac nesretne željezničarske pra- gmatike, a grof Andrassy najviše je agiti- rao u ministarskom vijeću, da se pragma- tika ne smije podnipošto modificirati. Tako su 67-aši izazvali borbu između nas i Hr- vata, koja je sasma pokvarila sporazum započet riječkom rezolucijom, i 'kbji je u poznatoj izjavi biskupa Drohobeckega došao do izražaja, Mi ih na tom polju ne smijemo slijediti, te moramo ići za tim, da usposta- vimo mir i dobre vdnošaje, i s Hrvatima i s narodnostima4. || D000. Na ovu je izjavu ,Obzor“ donio de- mente, dočim su ,Novosti“ i nadalje ostale kod svoje tvrdnje izjavljujući da su gornju vijest dobile od madž. novinara Perezela, koji je spoinenate Gječi čuo ma svoje uši. Čuđan san vladike Nikamora. Iz Beo- grada brzojavljaju, kako je vladika Nikanor obavijestio svoje drugove o svom čuđuom snu, kog on tumači kao “božije objavljenje“. Sanjao je, da je u Beogradu buknuo pre- vrat i da su se narod i vojska podijelili u dva tabora. Jedni su htjeli za kralia princa Aleksandra, a drugi Đorđa, nu napokon je na Nikanorov predlog Đorđe izabran za kra- lja. K tomu mu se prikaže u snu Bog, koji je izrazio svoje negodovanje radi promjene nasljedstva ua prijestolju i izjavio, da će Srbija samo onda biti dostojna božije unilo- sti, ako opet uspostavi pravo prvorođevja. Tu objavu priopćio je staroradikalai zastu- piik parok Minić vladi, koja je povela -is- tragu, a ova će valjda svršiti umirovljenjem Nikanorovim. Zvono“ piše, da su u te komylot umiješani i meki časnici niške po- sade. Sjednica konlicije, Tu skoro obdržavala se je sjednica hrvatsko-srpske koalicije. Ia: spravljalo se o učestalom rastjerivanju skup- ština i pouzdanih sastanaka, te o ostalim nasiljima sadašnjeg režima u Hrvatskoj. Za- ključen je saziv plenuma koalicije u Osijek. Kad budu sasvim gotovi predlozi za taj sa- stanak, objavit će se i dan. izbori u Hrvatskoj?: , Hrvatska Sloboda“ sa velikom sigarnošću doznaje, da je vlada zatražila od svih. izbornih kotara izvješće, koliko ie u pojedinom kotaru izbornika i kako se ustaju po vjeri i narodnosti. Sva- kako je očito da se ozbiljno pomišlja na nove izbore za hrvatski sabor, pa i nedavna imenovania i premještanja političnih čino- vnika mogu biti s ovim u užoj svezi. Književna objava. Izašao je I svezak in- teresantnog djela dra. nied. Boekera: Tajne smrti“. Cijena80 fil. Hi. i U. ći svezak predani su već u. ti- sak, te će izaći ga nekoliko dana sa osobito zanimivim sadržajem. Urlijed povoljno uspje- lih pregovora o. autorskoin pravu sa vlasni- kom toga djela, radi ćega se je tako dugo oteglu izdanje TI. i MI. sveska bit će za predbrojnike cijena znižeun, te će sva 3 sveska stajati u predbrojbi sainu 1.50 K. 'Tko se želi uposnati sa sadržajeni toga djela, neka odmah zatraži prospekt, koji se šalje besplatno svakomu tko pošalje 10 hel, u markama za porto. Naručbe prima: tiskara V. Novotay, Zagreb, Ilica br. 41. Gradska kronika: >> ;Imenovanje. Gospi. Frano Ivanković, stručni učitelj građanske škole unašem grada imenovan je c. k. kotarskim školskim nađ- zornikom za ovaj kotar. Njegovu so imeno- vanju radujemo, jer znamo da je u njema naš kotar stekao čovjeka zauzetna za ma- predak škola, koji je dostojan zamjenik g. Gj. prof. Deviću. + Marko Milić. U Slanomu je umro ugledni ondješnji trgovac Marko Milić. Ža- lujoma se s obitelji. Otvor trgovačke škole usavršiva- nja. U ponedjeljnik. u večer otvorila se je trgovačka škola usavršivanja st nazočnosti školskog odbora koji je sastavljen od 5 čla- nova, od kojih dvojicu imenaje vlada (Namj. savi. Skarić, ravnatelj Didolić), & po jednoga Zemaljski Odbor (još neimenovan), Općina (Dr. Medini) i trg.-obrtn. komora (predsi. Gjivić). Učenika se je prijavilo 31, i to 20 ženskih, a 20 muških. Ravnatelj je tečaja prof. Aranza, koji predaje talijanski 1 trg. geografiju, Dr. Miće Mičić predaje trg. pravo, prof. Krike njeme- čki, prof. Kessler matematiku, tajnik trg. kom. g. Onyskiewicz trg. korespodenciju. Knjigovodstvo će se po planu predavati po- čam od drugog semestra, a preuzet će ga knjigovođa Hrvatske Vjeresijske Banke g. K. Galjuf. Veliki broj slušalaca, koji se je prijavio, najbolji je dokaz na samo velikog zanima- nja za ovu školu, već također i velike pot- rebe njezine, pa iskreno čestitamo našoj Tr- govačko-obrtničkoj Komori, koju je cijelo pitanje potakla i uz velike poteškoće ipsk privela kraju. U tom pogledu ide prva %a- sluga njezina predsjednika g. Gjivića. 'frgo- vačka škola usavršivanja njegovo je djelo a nadamo se, da će mu uspjeti pokrenati * u Dubrovniku i redovitu trgovačku školu, Odaziv, koji je našao u građanstvu, najbolje pokazuje, kako takova škola u Dubrovaiku ima sve uvjete opstanka i razvijanja. Otvor toga tečaja Lio je dakle u pose- djelak. Prof. Sgherzer, koji t izočnosti ravan. Didolića upravlja nautičkom školom, majprvo je predao razred školskom odboru na upo- trebljavanje. Prof. Aranza je odgovorio sa nekoliko biranih riječi ističući zasluge onih kojim treba zahvaliti, da je došlo do škole. Pošto je nami. savjetnik Skarić pozvao uče- nike, da sa svoje strane marom i dobrom voljom olakote posao učiteljima, započela je redovita škola. Bilo sretno i odgajao nam se podmladak koji će se mahije zanositi maštanjem, a više raditi na dobro svoje, a ujedno i na dobro rodnoga grada! Oživjele u njoj stare tradi- cije Dubrovnika, koji jo na mora i u trgo vini vidio jedini svoj ekonomski napredak, & kojim je nerazdruživo spojen i kulturni razvoj. Duhrorački trgovci začetnici su onog sjaja, kojemm mi u današnjem Dubrovniku vidimo samo otraške. Ovom iprigedom spomenut ćetno i lijep) napredak naše nautičke škole, koji se očitu? u broju učenika, Otrag godina jedva ih JP bilo tridesetak, a ovo godino ima ih 102 "To, pa i neočekivani posjet trgovačkog %" čuju mogao bi Viri najbolji mak, kako ** Dubrovnik: podišlo povraća ma: stare, ut staze svojil djedova. ' "e; . žeti , a Soko , rednjački i gbor Hrvatskog Sokola u Dubrovniku priređuje dne 5/XIl-