i

U DUBROVNIK P že; novembra 1909,

 

Gijena je listu unaprijeda: sa Dubrovnik i: sa Austro-Ugarsku na sašie 10 K. Za ino
 emstvo 10 K i poštarski troškovi. K» ns vrati list, kad mu pretplsta mine, smatra s0
===  predbrojen sa daošastć polugodište. ===

 

 sdavatelj i odgovorni rodni: Dr. Milorad Medini.

Štamparija DeQinlli 1 dr.

 

 

 

 

- Brzojavne. vijesti.

Stanje u Ugarskoj.

PEŠTA, 17. — Jučer je viječalo
, ministarsko vijeće. Političari su kon-
sternirani vijesti, da vladar ne će da
dade nikakve koncesije.

BEČ, 17. — Kristoffy se izjavio
otvoreno za Justha.

PEŠTA, 17. — Wekerle sutra
polazi u Beč na saslušaj.

PEŠTA, 17. — Rauch i Cuvaj sti-
gli su ovamo te konferiraju s vladom.

Srpski zajam.

BEOGRAD, 17. — Vjerojatno je
da će zbog zajma sklopljena u Pa-
rizu doći do ministarske krize.

Iz austrijskeg parlamerita.

BEČ, 17. — Predsjednik poljskog
“kola Glombinski ponovno pregovara
s vođama čeških i njemačkih stra-

naka. I ovaj pokušaj da dođe do re-
dovita saborisanja nema izgleda da

će uspjeti.

 
   
 
 
 
 
 
 
 
   
 
 
 
 
 
 
 
 
 
    
    
   
   
 
   
    
  

Razne vijesti.
PARIZ, 17. — Na vidiku je pad
Clemenceauova ministarstva.

PARIS, 17. — Ovdje je Bjorn-
son opasno obolio.

Pletu Kandžiju.

U Beču mogu biti zadovoljni. Za
čim su rijetkom 'ustrajnosti išli, to
i postigli. Košut, kojega je ime
bio i program, pred narodom je kom-
mitiran i da ironija bude veća, u
u pletu kandžiju, da mu je uti-
u u ruke, nek njom udre po onim,

 

Zar je ipak Beč postigao riješe-
e? —. Cijenimo da nije. Prevario
u računu s toga, što je cijenio
i kompromitovani Košut vrijedit
u stranci, i ako ne za cijeloga
na Košuta iz godina devetstotih,
kJ barem za polovinu. Raskol
da

 

 

u pretežnom dijelu ostala j je na okupu
oko Justha, te se sprema na odma-
zdu. Ona, istina, nema u parlamentu
većine, ali prama toj jedinstvenoj
skupini od 150 zastupnika stoji na
drugoj strani većina skalupljena od
svih mogućih stranaka, kojih su pro-
grami tako oprječni, da je trajna
kooperacija skoro nemoguća. Oni
mogu iči skupa u borbi proti Justhu,
ali između pristaša nagodbe 1867.,
i pravnog stanja g. 1848. trajna spo-
razuma ne može da bude ako ne
popusti od svoga stanovišta i jedna
i druga stranka = |P

Tu počinju poteškoće za Beč.
Ako hoće, da sebi sklonu sadanju
većinu održi na vlasti, to može samo
tako, ako koncesijama ili u vojnič-
kom pitanju ili u gkonomskom sporu,
dopusti amalgamiranje svih tih stra-

naka u jednu stranku. Moguće da
je on to u svoje doba bio Wekerlu
i obećao, ili barem dao naslutiti, da
će pristati na koncesije, ako isključe
iz neodvisne stranke ,nepouzdane“
elemente, ali hoće li održati, to za-
visi samo o tomu, da li on novu
grupaciju stranaka u peštanskom sa-
boru smatra tako snažnu, da će moći
u Ugarskoj stvoriti nešto stalno.
Tu je onaj veliki upitnik? —
Kako proračun nije u peštanskom
saboru glasovan, kako se sabor ne
smije raspustiti, prije nego ovaj bude
glasovan, Justh je u stanju, da za-
priječi mnogu osnovu Andrassy-Kos-
suthove koalicije, i da ih zavede na
kakvo parlamentarno nasilje, koje se
u Ugarskoj obično. teško osvećuje.
Njemu ta sredstva daje u ruke sam
ustav, a kako se radi za njega o
»biti ili ne biti“, sudeći po svemu,
što je dosad radio, veoma je vjero-
jatno, da će on za tim sredstvom i
posegnuti, nadasve u slučaju, ako
nije još za izbornike siguran. Što je
dakle Beč postigao! — Pyrrhovu po-
bjedu! Za pusto zadovoljstvo, da vidi
Kossutha pred svojim nogama, on
će vjerojatno biti prisiljen, da pad
Kossuthov iskupi koncesijama, a da
za to ne dobije u Ugarskoj vladu,
koja će moći provoditi njegovu po-
litiku. On se je htio osloboditi Ju-

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE

 

 

 

 

 

POJEDINI BROJ 10 PARA

 

Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Zaizjave, priopćeza.zahve
plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se višeSuta štampaju .po po
godbi us razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se.

 

 

 

stba, a možda mu je baš na ovaj
način pao u šake.

Chi vivra, vedra. Svakako ono,
što se u Pešti zgađa, može samo
Hrvate zadovoljiti. Sada teško da će
što postići, ali škoditi im sigurno
ne će, da su se ljudi. u kojima ne
mogu vidjeti svoje usrećitelje, među
sobom posvadili. Glazba biča, Moji
se nad Ugarskim nizinama u rukama
Kossuthovim vije, ugodna je ušima
Hrvata.

Pogledi po svijetu. -

Po vijestima iz Atene, sada je sasvim

 

uživa simpatije jednog dijela pučanstva. u
Kefaloniji, njegova rodnom mjestu, održa-
vana je pučka skupština u kojoj se je pro-
svjedovalo proti tome što je Typaldos opta-
žen zbog veleizdaje, te se je naglasilo da
sinovi Kefalonije nijesu nikad bili veleizdaj-
nici. Međutim grčko poslanstvo u Beču
oprovrgava vijest o abdikaciji grčkog kralja
Gjure. te naglasuje da u Grčkoj vlada pot-
pun mir, nakon što je ugušena pobunu u
ratnoj mornarici.
*

O kretskom pitanju izjavio je talijanski
ministar-predsjednik Giollitti rimskom izvje-
stitelju ,N. Fr. Presse“ da talijanska vlada
nije nikad Grčkoj obečdla, đa će preporučiti
velevlastima aneksiju Krete kraljevini, nego
je baš protivno opomenula i Grčku i Kretu
da budu umjerene i da ne poduzmu nikakve
prenagle korake. Italija je u ovom pitanju
postupala sasvim sporazumno s ostalim vek -
vlastima. i

*

Francesko-maročki pregovori su, kako

“je maročki državnik El Mokri izjavio dopis-

niku ,Echo de Paris-a tako napredovali, da
će se što prije uspješno dovršiti. Maročka
će vlada isplatiti Franceskoj troškove maročke
ekspedicije i ratnu oštetu. Na isti načia će
maročka vlada postupati s privatnicima, koji
su stavili zahtjeve glede odštete.

i ŠA
je kategorički oprovrći vijest o rumunjsko-

austro-ugarsko savezu, što
dodana agencija. ičano Olomas".

U gradskoj vijećnici u Beču proslavljena
je svečano 150 godišnjica Schillerova rođenja
Proslavi su prisustvovali mnogi dostojanstv e-