God. XIX.
Dalmatinska politika.
Kad bi čovjek imao snage, da
svlada sam sebe, svoje nade, kad bi
mogao biti indiferentan za očito zlo,
prizor, koji mu nude dalmatinske
prilike, morao bi ga natjerati na
smijeh. Tu vidiš ,hrvatsku stranku“,
koju se svi natječu da je proglase
utvarom iz prošlih vremena, a koja
ipak misli da ima toliko snage te
cijeni, da može tražiti za sebe još
više, nego bi je po broju pripadalo.
Toj stranci pripada i Ivčević i Bian-
kini i Vuković i Tresić i Trumbić i
Mihaljević i Milić, sve ljudi različna
političkog shvaćanja, i oni su skupa,
premda to ,skupa“ znači samo ome-
tati jedan drugome posle. Da je sa-
bor dalmatinski na okupu onoliko,
koliko bečko carevinsko vijeće, mo-
žda bismo lasno doživjeli tu i ono, što
doživljujemo u Beču, biva da članovi
iste stranke pripadaju različnim poli-
tičkim skupinama. Ovako se moramo
zadovoljiti slušati ih, gdje se potajice
jedan tuži na drugoga, ali ipak
ostaju svi skupa ha veliku žalost —
pravaša i.....
Kažu i dubrovačkih zastupnika,
ali ne pogađaju. Dubrovački zastup-
nici, koji su istupili iz Hrvatske
stranke, nemadu nikakva interesa
niti da se stranka raspane ni da se
održi, već bi samo željeli, da se pri-
like stranačke uopće tako srede, da
im bude moguće sudjelovanje u radu
na dobro. Oni ne dijele mišljenje, da
»hrvatska stranka“ po sebi suvišna
i nepotrebna, ali ovakova, kakva je
, Ona se ni ne može nazvati stran-
om, ona je samo skup ljudi, koji se
skupa, jer ne znadu kamo bi po-
ije eksodusa. '
Nama se češće prigovara, da po-
ije našeg izlaska iz stranke nije-
o preuzeli nikakvu akciju, možda
smislu da osnujemo u Dalmaciji
vu, našu stranku. Bismo li bili us-
Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino
IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE ——
smstvo 10 K i poštarski troškovi. K> ns srati list, kad mu pretplata mine, smatra se Mitani inje aimisiao
predbrojen za aviasto polugodište.
sdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. ===
= Štamparija DeGiulli 1 dr.
U DUBROVNIKU, 20. novembra 1909.
u——————u——mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmm mmm
ROG
s
gramu, pa ni.u formalnim, progra-
matičkim zaključcima stranke, već u
tomu, što je stranka bila postala
stjecište ljudi, koji nikako nijesu u
nju po svomu čuvstvu i radu
spadali, i što smo vidjeli, da ti ljudi
preuzimlju maha. Ako su to drugi
mogli trpjeti, pa i još trpe, mi
toga kova nijesmo. Za nas u stranci
ne smije biti dvije )struje, kojima
je jedini zadatak, da jedna drugu
nadjača. To osobito ističemo za one,
koji nam spočitavaju, da kad bismo
bili ostali u stranci, bili bi u njoj
prevladalo t. zv. radikalnije krilo.
To prvo svega nije istina; kad
bismo mi bili ostali u stranci, t. zv. ra-
dikalizam bi možda prevlađivao samo
u zborovima stranke, ali ne u dne-
vnom radu stranke, koji je vas pod
\uplivom ljudi sve drugo nego radikal-
nih, Naš ostanak u str$nci ne bi bio
zapriječio sve one pogrješke poslanika
»hrvatske stranke“ u Beču, koji su
zbog svoje nestalnosti postali prover-
bijalni. Naš ostanak ne bi bio oteo
zemaljski odbor neradu. A ne bi za to,
što mi t. zv. radikalni elementi u stranci
nemadu volje da u tom pogledu što 02-
biljna urade. Da su htjeli, zastupnici
samostalne organizacije dali su im
prilike.
Nemojmo dakle govoriti o borbi
proti natražnjaštvu unutra stranke,
kad te borbe nije bilo. Nu tada naš je
ostanak u stranci bio suvišan, a istup
prirodna posljedica našeg pojimanja
stranke. Htjelo se je nešto bez nas, ne-
što preko nas, a nešto protiv nas, a mi
smo im rekli: eto vas tamo, činite
što hoćete, samo mi odgovornost ne
ćemo za to preuzimati. :
Tomu stanovištu ostali smo do-
sljedni. Mi nijesmo stvorili novu
stranku, već smo se samo organizi-
rali naponase, i to iz skroz lokalnih
obzira; mi ne mislimo ni sada uzi-
mati nikakovu inicijativu ni u čemu,
već samo čekamo, dok se prilike to-
liko promijene, da nam suradnja opet
bude moguća. Sada još nije, a mi
znamo čekati.
Još jedno o t. zv. natražnjašt
_ nekih, a radikalizmu drugih. . Izrazi
Broj 953.
POJEDINI BROJ 10 PARA
Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Zaizjave, priopćena.sahve
P 39,40 para po retku, &a sa oglase 30 para. Oglasi, koji se višeatita štampaju .po po
ENI godbi us razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se.
===AE=EEmEmEEEEaEaeame=e==
našemu mišljenju nijedna stranka ne
smije se oglušiti glasu vremena, pa
za to zahtijevamo življi i drugačiji
rad u svakom obziru, nego li ga
vode Ivčević i družina. Nu u tomu
nije glavna razlika između njih i
nas. To su sve pitanja koja se mogu
raspravljati i u istoj stranci. Glavna
je razlika u pojimanju dužnosti i
prava većine, i prama vladi i prama
strankama. U Hrvatskoj Stranci ima
ljudi koji prem daleko idu u obzi-
rima prama gore, a prama drugim
strankama obzira ne će da imadu.
Posljedice su toga neprestani kon-
flikti s drugim strankama, i neka
bojazljivost u političkim pitanjima,
koja se nadasve odsijeva u radu ne-
kih bečkih zastupnika. Ovo neumje-
sno politiziranje i laviranje između
izbornika i vlade uz nepodnošljivost
prama drugim strankama doveli su do
toga, da se drukčije govori, a druk-
čije radi. Nema tu nikakve dosljed-
nosti ni promišljenosti, već se čini
sve pod prvim utiskom, pa prama
tomu je i rad različit, dolazi li uti-
sak od ozgor, ili odozdo; drukčiji u
bečkom parlamentu, drukčiji u sa-
boru; drukčiji u klubu, drukčiji u
razgovoru u četiri oka.
Nije dakle ni konservativizam ni
natražnjaštvo istočni grijeh ,hrvat-
ske stranke“, nego neiskrenost i ne:
dosljednost, koja je dovela stranku
do toga, da njom vlada neomeđeno
Dr. Ivčević, koji može imati svojih
mana, ali je barem u svomu kon-
servativizmu i iskren i dosljedan.
Gospođe Aquile darovale su ondješnoj
pukovniji barjak, Predaji je prisustvovao
zapovjednik milanskog vojnog zbora goneral
Asinari. Taj se general smatra jednim od
majvaljanijih, —nejrasboritijih i najhlađnijih
talijanskih gnerala, -bio je lični prijatelj
kralja Umberta. Za to je pobuđio pravu
sensaciju njegov govor izrečea u toj prilici.
Glavne točke koje su izazvale najviše kome-