Strana 2. š prema istočnoj granici gdje mnogi gradovi željni lava sv. Marka gledaju na nj neustr- pljivo čekajuć svoje oslobođenje . .. .. Sa ove vojarne prostiru se pred vašim očima brežuljci poštrapani krvlju mučenika a s onu ' stranu talijanske nespašene zemlje čekaju na djelo talijanske vojske.“ General je od talijanske vlade bio odmah umirovljen i tim je zapriječeno, da austrijska vlada diplomatski posređuje, ali riječ je je ispuštena, i više se ne vraća, a ispustio je general, koji je bio dodijeljen ruskom caru na osobnu službu. Može li se iz toga gonetati, u komu su se smjeru vodili pregovori u Racconigi ? To bi se bojali kazati, ali svakako je čudno, da general koji je po svomu položaju mogao možda znati, što se je tamo govorilo, upo- trebljuje odmah poslije toga ovakove izraze proti savezničke države. Vlada se je talijan- ska korektno ponašala, ali i brzina kojom je bio umirovljen nešto je sumnjiva, sum- njiva barem u toliko, što pokazuje, da su joj izjave Asinarija bile jako neugodne. U drugim prigodama te spremnosti da udovolji Beču Rim nije pokazao. Moglo bi biti da nešto krije. Svakako onako, kako je govorio Asinari, tako osjeća cijeli talijanski narod, o tomu ne može biti sumnje. Monarhija naša živi po tom u savezništvu s državom, gdje je narod, kojega je šlanak narodnog vjerovanja da ,,s onu stranu nalaze se ne spašene zemlje koje čekaju na djelo talijanske vojske.“ Jedan je francuski list na ovo primjetio da kad ne bi bilo savezništva, da bi kroz par mjeseca došlo između Austrije i Itelije do rata. Možda je to istina, ali ovim raspo- loženjem talijanskog naroda treba računati. Koliko god vlada nastojala, ona narodnog osvjedočenja ne može promijeniti. Zanimivo je što Asinari govori o Vik- toru Emanuelu. On svraća svoj pogled prema istočnoj granici, gdje mnogi gradovi željni lava sv. Marka gledaju na nj neustrpljivo čekajuć svoje oslobođenje-“ Može li sei promisliti, da bi on ovo bio kazao, & da nije znao barem za raspoloženje kraljevskog dvora prama Austriji. Izgleda dakle po svemu da mi idemo u susret dogođajima, koji će biti presudni za naše zemlje. Pogledi po svijetu. O zadnjoj audijenciji ministra-predsjed- nika dr. Wekerla kod vladara javljaju se još ove potankosti: Dr. Wekerle povratio se je k prvobitnoj svojoj osnovi glede raspleta krize, te zamolio neke koncesije. Vladar mu je uporito otklonio ovaj zahtjev. Napose o vojničkim koncesijama ne može biti ni go- vora. Kad je dr. Wekerle međutim svratio kraljevu pažnju na velik uspjeh, što ga je Justh postigao u Mako-u, vladar se izjavio spremnim, da udovolji željama ugar. vlade glede gospodarskih koncesija, ali samo u vrlo ograničenoj mjeri. S time stoje u se- vezu također pregovori dra. Wekerla s au- strijskim ministrima. Vijećalo se je o ple- ćanju u gotovom, no ova se konossija ne smatra političkom, nego čisto stvarnom. 8 Vođe poljaka sastali su se neki dan, da vijećaju s njemačkim slobodoumnicima. Poljaci stoje na stanovištu, da ne smije doći do vladavine po $ 14. Ali u krugovima &o- ,CRVENA HRVATSKA“ cijalnih demokrata čuje se, da bi Nijemci pristali i na to, samo da spase Bienerthov kabinet. Pregovori nijesu do sada doveli do nikakova uspjeha. * Položaj u Austriji nije se još razbistrio. Između pojedinih stranaka nastavljaju se pregovori o osposobljenju zast. kuće za rad. Kriza se je nešto zaoštrila audijencijom d.ra Dulembe kod Njeg. Veličanstva. I u polja- ljačkom su klubu mnogi članovi nezadovoljni s communiqu&-om o toj audijenciji, te pred- bacuju vođama službene poljačke politike, da se sada Poljaci prikazuju kao pomoćna četa za protuslavensku a tim i za protupo- ljačku borbu Nijemaca. Vođe Slovenske je- dnote naglašuju, da audijencija d.ra Dulembe ne će ni najmanje promijeniti ni taktiku ni politiku Slavenske Jednote, koja će prosvje- dovati proti najnovijem neustavnom koraku Bienerthove vlade. Međutim ,,N. Fr. Presse“ doznaje, da će se čim prije pokušati sazvati plenarna sjednica zast. kuće u kojoj bi se ustanovilo, da li Česi nastavljaju tehničku opstrukciju ili hoće da pređu na bučnu op- strukciju. U ovom potonjem bi se slučaju zast. kuća odmah odgodila, ako se Česi drže tehničke opstrukcije, odgodila bi se zastup. kuća polovicom prosinca. * Iz Biograda se javlja, da će srpski princ otputovati. Taj je odlazak posljedica najno- vijeg konflikta između princa Đorđa i nje- govog oca. — Drž. savjetnik Paču obavi- jestio je iz Pariza srpsku vladu, da je pot- pisan ugovor. Zajam iznosi 150 milijuna. — Srpski poslanik u Carigradu Nenadović pre- dao je sultanu ručno pismo kralja Petra, u kojem mu čestita prigodom rođendana, te izrazuje nadu, da će nadoći vrijeme, kad će Srbija i Turska zapodjeti borbu proti zajed- ničkom neprijatelju. sw U bavarskim političkim krugovima go- vori se o otstupu drž. kancelara Bethmanra- Hollwega, koji navodno osjeća, da nije do- rastao borbi. Njegovim se nasljednikom oz- načuje sadašnji poklisar u' Carigradu Mar- schall, za kojeg se je meki dan javilo, da će zapustiti svoje mjesto. Javlja se također, da će otstupiti i drž. tajnik ratne mornarice U Grčkoj se je položaj unatoč opravr- gavariju vojne lige pogoršao. Momčad triju oklopnjača pobunila se je proti časnicima, koje im je postavila vojna liga za kontrolu. 'Ti su časnici sada opozvani. Vlada ne do- zvoljuje, da se javlja što o pobuni. a Car Vilim je zahtijevao, da mu se pod- nese opširno: izvješće o otkrićima parnice radi pronevjerenja u kijelskom brodogradi- lištu. Neurednosti su trajale u tom brodo- gradilištu punih deset godina, te pronevje- rena svota iznosi oko 9 milijuna maraka. * U New-Yorku se je neki dan svečanim načinom otvorilo t. zv. kazalište milijunaša, koje je podiglo troškom od 12 milijuna s Kako iz Petrograda javljaju između Ru- sije i Japana utanačen je ugovor, koji će Broj 93. se već ovih dana ratificirati. Novi se ugo- vor tiče likvidacije ruskog posjeda u po- dručju Kvatunga, kao i raznih spornih pi- tanja na dalekom istoku. Lavovsko je oružništvo otkrilo u Zi- mnavodi kod Lavova. razgranjenu tatsku družbu, koja je ovo zadnjih godina na že- ljezničkoj pruzi Lavov - Przemisl izvela ko- losalne krađe,. i to u teretnim vagonima. Šteta iznosi na stotine hiljada kruna. Uap- šen je zloglasni razbojnik i tat Zielinski, koji je dosad 43 puta kažnjen. U njegovoj je kući nađeno pravo skladište ukradenih predmeta. Za premetačine pokušao je Žie- linski zapaliti skladište, ali je u tom pra- vodobno spriječen. x* Reakcionarci u Perziji nijesu još sasvim skršeni, premda je bivši šah izagnan iz ze- mlje, a pobjeda nacionalista odlučena. Reak- cionarna stranka ima dapače da zabilježi vojne uspjehe u područjima blizu ruske granice, te jo zauzela i opljačkala grad Ar- debil nedaleko Kaspijskoga mora. Pošto sada broj reakcionaraea raste, doći će po svoj prilici opet do građanskog rata. Domaće vijesti. Dr. Laginja kod cara. Zastupnik istar- skih Hrvata Dr. M. Laginja bio je nedavno kod cara na audijenciju. Car je snjim go- vorio o uspješnom radu istarskog sabora, izrazujući radost nad kompromisom, koji je postignut između obje narodnosti u Istri i dao je pravo D.ru Laginji, kada je ovaj primjetio, da Istra u gospodarskom pogledu još mnogo toga treba, te da bi bilo poželjno kad bi država priskočila u pomoć osobito pučkom školstvu, jer ima na tisuće djece, koja ne mogu polaziti škole, jer manjkaju školske sile i zgrade. Car je dodao, da je zlo tim veće, što se to tiće upravo najsiro- mašnijega dijela pučanstva, naime seljaka. Škandalozna brošura. Nedavno je liu- bljanski biskup Jeglić (jedan od glavnih vođa slovenskih klerikalaca) izdao brošuru, koja je preizvela veliku sablazan kod cije- lokupne naše javnosti. U toj brošuri upu- ćuje katolički biskup svoje vijernike, kako će živjet vjerenici u bračnom životu, po čem je zašao do take trivijalnosti, da nas je stid o tom potanje i spomenuti. Glavnije stavke spomenute brošure preštampane su i na hrvatskom jeziku u jednoj knjižici, koja je kroz samih 8 dana doživjela već četvrto izdanje. Naslov joj je ,Jeglić-vjere- nicima“, — Općenito je mnijenje, da će spomenute brošure natjerati biskupa u 8% mostan, da u tom gatišju promišlja glu- post, koju je počinio u ludom famatizmu. Hrvatska izložba u Sarajevu. ,Bosnische Post“ javlja, da nekolicina hrvatskih umje- tnika u Zagrebu sprema umjetničku izložbu u Sarajeva. List veli, da će ova ideja maići na sveopću potvrdu. Sacijalistička konforenea koja će so ol- državati dne 21. i 22. ovog mj. u Ljubljani» zamišljena je kao konferenca Hrvata, Srbe i Slovenaca socijalnih demokrata u Austro Ugarskoj, a svrha joj je, da se odredi spo prama političkim i kulturnha sistemima i problemima Juguslavena.