O RH Strana 2. grješka. kad mjerodavni krugovi ne bi po- duzeli mirne korake u svrhu temeljitoga poboljšanja neodrživih državopravnih odno- šaja. Da Hrvatska i nadalje ostaje u okviru Ugarske, bila bi to nesreća za Hrvatsku, a. pogibelj za čitavu monarhiju. I prijeporno pitanje glede budućnosti anektiranih zemalja razdvojit će Beč i Budimpeštu još i više. Mi podsjećamo samo na madž. agrarnu banku u Bosni, onaje kriva opstrukciji au- strijskih Slavena. Velik bi se korak mogao učiniti u svrhu uređenja prilika u čitavoj mo- narhiji, kad bi se sada ono poduzelo, što svi prijatelji = habsb. monarhije iskreno žele: združenje Bosne i Hercegovine sa Hrvatskom i Slavonijom i Dalmacijom u jedno cjelovito područje unutar monarhije sa samostalnim ministarstvom“. Predavanje o Bosni i Hercegovini. Dne 29. prosiuca držat će u Beču madžarski -opat Komlossy predavanje o pripadnosti Bosne i Hercegovine Ugarskoj, a iza njega govoriti će profesor Dr. Ferdo Šišić o hr- vatskom državnom pravu, po kojem ove zemlje pripadaju Hrvatskoj. Svakako ova će predavanja biti vrlo zanimljiva, pa se za njih već sada pokazuje veliko zanimanje. Slavenska banka. Kad su ono proljetos bili neki Česi u Petrogradu na slavenskoj konferenciji, povela se tada riječ o svesla- venskoj banci. Ta je banka sada oživotvo- rena, pa će osnivati svoje podružnice i u drugim slavenskim zemljama. Zadaća je sve- slavenskoj banci, da otme Slavene njemač- kim tržištima. Prvu će podružnicu svesla- venske banke otvoriti u Beogradu. Rijeka otcijepljena od senjske biskupije. »Riječki Glasnik“ javlja da prijeti velika opasnost, da će Rijeka bit otcijepljena od senjske biskupije. ,Još malo — piše — i Rijeka će otpasti“ ; u načelu su se dušmani već potpuno složili ,samo se još pogađaju, kako će Rijeku crkveno urediti“. Prema glasinama biti će Rijeka podig- nuta na samostalnu biskupiju. Svakako je fakat, da otcijepljenje još nije službeno pro- vedeno — možda još ne bi bilo prekasno, kad bi se svojski zauzeli da se barem u zadnji čas spasi što se spasiti dade. Fotografija jednog katoličkog popa. Iz- našamo moralnu fotografiju katoličkog popa Stipe Vučetića, koju je sebi izdao u gospi- čkom , Hrvatu“. »Spinčiću (nar. zast. i predsj. ,, Družbe“) i njegovim drugovima poručujemo : grobnica Vam kosti izmetala, prokleto Vam bilo ime i prezime u svemu hrvatskom. narodu, još za života slijepi hodili . . . da smo u Spin- "čićevoj blizini dohvatili bi se čorba, du- gačkog četrdeset centimetara i zabili Spin- čiću u glavu (i to sve jer) je postao supi- lovski pustolov. 'Nemoral tim više iskače kad se uzme a obzir, da to poručuje svećenik svećeniku. “Gradska kronika. Liechtensteinov dar. Zadnji put smo javili o plemenitom daru kneza Liechten- steina: društvu za promicanje interesa Du- brovnika. Sada donosimo pismo kojim je dar popraćen, nek se vidi kojim je osjeća u: id »Njegova Visost vladajući Knez od Tžechtonstei ložila je najodanije pot. pisanoj Kneževskoj Dvorskoj Kancelariji, CRVENA HRVATSKA“ da saopći Tome veoma poštovanom društvu, da se Njegova Visost veoma rado sklonula, da posveti vrlo cijenjenom društvu prilog 18-000 (osamnaest hiljada) kruna za gradnju projektirane Liechtensteinove ceste, koju će svotu Knezevska glavna kasa platiti onome koga će imati dobrotu, da imenuje vrlo po- štovano društvo. Njegova Visost saznala je iz štovanog pisma od 30. oktobra sa velikim zadovolj- stvom, da su nastojanja vrlo štovanog dru- štva za postignuće pohvalnog cilja, poljep- šanja grada i okolice* Dubrovnika, bila pra- ćena od neizmjerno veselog zadovoljstva, tim više, što je vrlo štovano društvo sebi stekl& u istinu velike zasluge za ljepotu komadića zemlje, kog je marav već tako veličanstveno obasula svojim milostima. Njegova Visost čestita veoma štovanom odboru uspjehe njegova meumornog rada i neprekidnog nastojanja, te goji najsrdačniju želju, da će moći udovoljiti težnji, da opet u nedalekom vremenu vidi veličanstveni grad Dubrovnik. Plan, koji je bio priložen molbi po- vraća se uljudno natrag“. Lične vijesti. Od subote do nedjelje pristao je u Gružu vojni brod ,Lacroma“, a na brodu admiral Montecuccoli. Godišnja skupština dalmatinskih li- ječnika držala se prošle nedjelje u prosto- rijama mjesne bonice. Pristupili su presjed- nik Dr. Mazzi i potpredsjednik Dr. Mac- chiedo, — te lijepi broj učesnika. Skupština je tekla redovito, a raspravljalo se o stali - škim pitanjima. Posat.. Ministarstvo je pristalo da se ini proda zemljište uz Posat. Za pregled trase električnog tram- vaja. Jutros je stiglo iz Zadra u tu svrhu naročito povjerenstvo. Kako je bilo jur ja- vljeno, trasa se ima povjerenstveno pregle- dati danas i sutra. Dobrotvorni prinosi. Da počasti us- pomenu pok. g.đe Antice Milin ugl. obitelj e. i k. minist. Savjetnika Svobode priložila je u fond Pučke Kuhinje K 10, a o smrti g. Balda Gjivovića, istomu fondu K 10. , Kretanje teretnih parobroda u Gružu. U subotu je stigao iz Rijeke a. pa- robrod ,Stefanija“ — kap. N. Buvnjak — da krca drvlje za Englesku. U subotu je stigao iz Brindisi, it. pa- robrod ,Luciano Campisi“ — kap. Comisi, te krca drvlje za Filiphulle. U nedjelju je stigao iz Trsta a. paro- brod ,lliria“ — kap. K. Dabinović, i krca drvlje za Napulj. Kazalište. Nakon dobro odigrale uspjele Sardou-ove komedije ,Rastavimo se“, koja se presta- vljala u petak, davalo se je u subotu bez dvojbe remek-djelo velikog norveškog pisca i dramatičara Ibsena, njegova drama u 3 čina ,Sablasci“. I ako smo imali zgode, da na našim pozorišnim daskama već vidimo tu protresnu dramu, ipak sa zadovoljstvom bilježimo, da je te večeri prisustvovalo pre- stavi ,Sablasti“ lijep broj otmenog općinstva što je dokazom koliki ifiteres i štovanje i ' kod nas pobuđuju djela, kao što su Ibse- nove ,Sablasti“, . Prije, nego li pređemo na cijelokupno izvađanje drame i interpretovanje pojedinih A Broj 9%. uloga sa strane glumaca, koji to večer bi- jahu u istoj zaposleni, progovorit nam je prije svega nekoliko riječi i što se tiče same drame, kao i zamisli auktorovoj pri stvara- nju tako potresne i gotovo neobične vrsti drame. Problem žene, kojemu je Ibsen u svo- jim djelima posvetio toliko pažnje, koji je s jedne strane prikazan u ,,Nori“ iznesen je g. 1883. u porodičnoj drami ,Sablasti“: U toj drami prikazuje nam Ibsen ženu go- spođu ,,Alving-ovu“, koja je sva svoja sredstva i nastojanja uložila u to, da bude vrijedna majka svome djetetu. Nu u toj svojoj borbi nailazi na velike poteškoće ; nevidljive, tajne moći kao da su se složile protiv njezina djelovanja. Grijesi i mane njezina muža ne ostadoše bez teških poslje- dica — to su sablasti, koje stoje na putu svakoj njezinoj namisli. Sin ,Osvald“ za kojega je s tohikom ljubavlju i požrtvovnošću živjela, stradava radi očeve krivnje i u teškom času zaklinje majku, neka mu uzme život, koji mu je podala. Već u prvom činu ,Pastor Manders“ doznaje, da je Helenu poštenim i požrtvov- nim naputkom prisilio na bračne dužnosti prama nevjerniku. U drugom činu Helena doznaje, da je mogla zaštititi svoga sina od materijalnoga baštinstva njegova oca ali nije od najnesretnije baštine, koja kola u krvi. Regina u trećem činu saznaje, da je kćerka odlična čovjeka, što više, da je sostra Osvalda. Drama završuje time, da gospođa Alving spoznaje, da je njezin sin žrtva fizičnog nasljednog očevog grijeha i spremna je da riješi svoga sina životnoga tereta. U neprestanoj gradaciji približuje se katastrofalni svršetak drame; tu je povratak Osvaldov iz Pariza k majci, tu je ono strašno priznanje što ga Osvald daje svojoj majci u drugom činu, zatim uzbuma i napor kod vatre u očevom novom zavodu, napokon spoznaja, da je ljuba njegova sestra i da je njegov otac začetnik njegovog teškog zla. Sve mu to daje povoda, da ga iznenada spopadne naslijeđena bolest; u' tom času Osvald pada shrvan i teži za suncem, kao što dijete teži za najmilijom mu igračkom. Sunce, ta vjerna slika nade i uhvanja, ra- dosti i snage, napokon sviće, ali njegova zraka pada na tijelo, u kome nema razuma. Iz ove slegorično udešene pojave sunca jasno proističe, da je i sam pjesnik jamačno mislio kao i njegov Osvald: ,, Kolikogod sam puta bio u domovini, ne sjećam se nigda, da bih sunce vidio !“ Prohtjelo se nekoliko vremena, dok je ova Ibsenova drama došla na pozornicu. Većina je bila nezadovoljna, jer da je odviše tendenciozna, u kojoj se' šire nihilističke misli, Ta je pribavila Ibsenu množinu ne- prijatelja i on se jo sam morao braniti od osvada izjavivši, da je njegova namjera i namisao pri stvaranju te drame bila, kako bi čitaoci dobili vjerni pojam, kao 'da proži- vljuju zbiljsku dramu iz života. Neobičnu doista temu uzeo je sebi Ib- sen za obrađivanje ove svoje drame, nesmi- ljenom strogošću. pokazao kako se iz bračno himbe i varke gomila propast nad propašću. mTeški grijesi otaca, osvećuju se a djeci !“ 'Eto te nam svete riječi veliki pisac dobacuje i glavni su temelj njegovoj drami. Usprkos svim neprijateljskim podvalams Ibsen je stom dramom stekao zaslužena: slavu i pobijedio je prokrčivši s'njome puć