God. XIX.

 

 

lučević u Beču.

Donosimo na drugom mjestu
mnijenje uglednog slovenačkog lista
»Edinosti“ o postupanju naših zastup-
nika u Beču. Četvorica, koji su iz
kluba istupili, htjeli bi se našoj jav-
nosti prikazati kao žrtve Šušterši-
ćeva terorizma, a kad tamo Šušter-
šićev uspjeh zavisi samo o neodluč-
nosti njihovoj i neispunjenju dužno-
sti sa strane nekih dalmatinskih za-
stupnika. To ,Edinost“ veli, a cije-
nimo, da štogod oni rekli na svoju
obranu, obraniti se ne mogu. Jer
brojevi su brojevi, a ovi jasno kažu,
da kad bi svi naši zastupnici bili u
Beču i kad bi bili složni, oni ne bi
bili nadglasani ni u ,Južnoslaven-
skom klubu“ pa po tom ni u ,Na-
rodnoj Svezi“.

:InadBulićev, da ne ide u Beč,
dok mu izbor ne bude ovjerovljen,
ma koliko poticao iz plemenitih mo-
tiva, ne da se opravdati, isto kao
treba osuditi i boravljenje nekih za-
stupnika u Zadru, dok se u Beču
rješava sudbina slavenskih naroda.
Ko ima posla ili kojeg drugog uz-
roka, da ne može vršiti svoje zastup-
ničkedužnosti, taj nek se zastupništva
ne prima, a ako ga se je primio,
neka se zahvali.

"Nego istup četvorice dalmatinskih
zastopnika iz kluba, gdje su im bili
svi uvjeti, da mogu raditi, ima još
jednu, težu posljedicu, nego li je pri-
jevlast ršićeva. Jer za narod ne
bi bilo nikakvo zlo, o tomu mogu
biti: :disidenti više nego uvjereni, što
su ovoga puta bili od Šušteršića ma-
jorizirani, češće je dapače politički
taktično pustiti se majorizirati. Zlo
je naprotiv to, što ovi časovi dalma-
tinske zastupnike nalaze podijeljene,
tako da su RMS: za svaku
akciju.

Ne znamo, koji su razlogi pom
ovoga puta Ivčevića i drugove, da
pokažu energiju, koju nijesmo bili na-
vikli vidjeti u njima, ali ako su to,
kako neki hoće, bili vladini razlozi,
tad je zaista Ivčević vladu zlo slu.

obstrukciju zapriječiti, nije smio ni-

 

 

sdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini.
Štampartja DeGiulli i dr.

 

 

žio, Jer i ako je bio uvjeren da traba'

U DUBROVNIKU, 27. novembra 1909.

PD E

CRVENA HRVATSKA

Cijena je listu unaprijeda: sa Dubrovnik i sa Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino
omstvo 10 K i poštarski troškovi. K » n> srati list, kad mu pretplata mine, smatra se
zao maem= predbrojen sa av-asto polugodište —ZzzzzZZzuzzamm=——

==RAhE==S=E=m=a==

 

kad pustiti da stvar dođe do toga, da
bude prisiljen istupiti. Istupiti se na-
ime može samo tada, kad se iližide
da stvori nešto nova ili hoće da zbaci
za sebe odgovornost za nešto, što ne
odobravaš. Oni su pak istupili ne
zbog razmirica u-svotnu klubu, nego
zbog toga što se niješu htjeli držati
one discipline, koja.'je baš njihovu
klubu, dotično njima obećavala u Svezi
prijevlast. Tim su Swezu izručili sa-
svim Dr. Šušteršiću; a za to im
bogme vlada ne može biti zahvalna,

a u isto doba svojim istupom osla- *

bili su s jedne strana slavenski blok
a sdruge onemogućili složnu poli-
tičku akciju dalmatinskih zastupnika.

Ako su dakle htjeli složiti Bienertha,
zlo su ga služili, jer suu klubu si-

gurno mogli za nj više uraditi; a u isto'

doba počinili, su glijeh prama vla-
stitom klubu, prama Svezi i prama
Jednoti, koji mora imati svojih po-
sljedica.

Istup nije dakle dobra svjedodžba
za politički takt disidenata, ali nas
nije začudio. U Ivčevića, moralnog
auktora istupa, malo po malo sve
više prevlađuje nesnosljivost, on ni
ne dopušta da drugi mogu imati
drugo mišljenje nego on. U toj ne-
snosljivosti tražiti je pravi uzrok
istupa, a ne u njegovu konservatizmu.
Ovaj je samo pripravio teren, tako
da je Bienerth uspio jedino kod Dal-
matinaca, ali prevario se u čovjeku,
od koga se dosta nadao, misleći da
je to čovjek akcije, a kad tamo na-
mjerio se na političara —  birokratu,
koji misli da su mu zastupnici Slo-
venci što i neki u Zadru, pa da će
plesati po njegovu taktu. . -

Pogrješka što je učinio u Beču,
slična je pogrješci koju je počinio,
kad je mislio učiniti colpo di stato
izborom Dr. Mihaljevića za predsjed-
nika ,hrvatske stranke“. 'To je po-
stigao pomoću kliških prisjednika i
lugara, ali je za to rastepao stranku.
Sada je razbio južnoslovenski klub.
Kao da je tomu čovjeku ipod stare
dane suđeno, da gdjegod stupi, za
sobom ostavi razvaline, .

— sstmm=m==—=—=m=u

 

 

. tvorilo je

Broj 95.

 

 

 

e: SVAKE SRIJEDE I SUBOTE ===

 

: POJEDINI BROJ 10 PARA

 

Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisl uredništvu lista. Zaizjave, priopćena .zahvs
zuma plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi. koji se više Suta štampaju popo
godbi uz razmjeran popust.Nefrankirana pisma ne primaju se.

 

 

 

Jdinost“ o bečkim disidentima.

Do istupa dalmatinskih disidenata bila
je organizacija jugoslavenske delegacije u
Beču najjednostavnija. Svih 37 poslanika
»Narodnu Svezu“ koja se je di-
jelila u dva tabora. ,Svezi Južnih Slave-
na“ pripadalo je 20 zastupnika ,Sloven-
skom Klubu“ 17. Dok su bili u tom
posljednjem klubu samo Slovenci pod
vodstvom  D.ra Sušteršića, sastavljali su
»Ovezu Južnih Slavena“: šest  Slove-
naca, tri istarska Hrvata (Mandić zastupajuć
slovenski izborni srez) i jedanaest Dalma-
tinaca.

Iz toga brojnog razmjera dolazimo do
sljedećeg resultata: jedanaest Dalmatinaca
— među tim su disidenti najstariji parla-
mentarci, činili su u ,Svezi Južnih Slavena“
većinu. Po svemu tomu isključeno je dakle,
da bi ,Slovenski Klub“ vulgo dr. Sušteršić
mogao koga majorizirati i terorizirati kad
faktično moraju Dalmatinci imati glavnu
riječ.

.. Ali u Beču se događa protivno, a to
iz jako jednostavnog razloga, jer gospođe
dalmatinski poslanici ne vrše svojih dužno-
sti kako bi morali. Skoro redovito se do-
gađalo, da su dalmatinski zastupnici brili-
rali sa svoje otsutnosti. Nije bilo skoro sje-,
dnice a da polovica Dalmatinaca nije bilo
nazočno, Dok su u  skupnoj ,,Narodnoj
Svezi“ slovenski klerikalni poslanici bili re-
dovito svi na okupu, Dalmatinaca je bilo
5-6. Na komu je dakle krivnja, ako je bio
primljen kakav predlog, koji dalmatinskim
zastupnicima nije bio po ćudi?! Ili bolje
rečeno : dalmatinskim disidentima. S toga je
secesija gospode Vukovića i drugova pie
neopravdana ; tim više, ako pomislimo, da

su oni sa svojom secesijom oslabili parla-
mentarno udruženje, s kojim su bili sugla-
sni, a s druge strane ojačali ,,Slovenski
Klub“, proti ,terorizmu“ kojega su htjeli
demonstrirati !

Domaće vijesti.

Povratak Bosanskih emigranata iz Tur-
ske u domovinu. Aneksija Bosne i Hercego-

 

. vine najteže je zatekla bos.-herc. Muslimane,

Fakt prisajedinjenja tih . zemalja Austro-
Ugarskoj monarhiji, kobno je odjeknuo kod
muslimanskog naroda u Herceg-Bosni.

Pa jedno to, s nešto opet i druge okol-
nosti donesoše kod muslimanske braće ga

jedicu : pokret za seobu iz domovine.

ova morala je baciti u brigu i ža-'
lost svakoga patriotu i slavena.

Što znači seoba za jedan narod, kao i
za najbližu mu okolicu (mislimo ovdje ostalu
braću po krvi i jezika — i ako vjerom ras-'
dijeljenu) to moše znati samo onaj, kome je
draga otadžbina koju gu mnalimani počeli