God. XIX. Brzojavne. vijesti, Promjena ministarstva u lialiji, RIM. — Uslijed demisije Goolit- tijeva ministarstva pozvao je kralj Sonnino, te mu povjerio sastav no- vog ministarstva. Za sporazum u Rustriji. BEČ. — Danas su započeli pre- govori između Slavena i Nijemaca za uređenje spornih pitanja. Prego- vorima učestvuju i Poljaci. Im& nade da će se sporazum postići. Predsjednik Patha sazvao je za četvrtak sastanak klubskih pročelnika. Iz Ugarske. PEŠTA, — U krizi je potpuna stagnacija. Mnogo se spominje kom- binacija Khuen ili Lukacssa Justhom. Govori se da će predsjednik Gaal sazvati sabor petnaestog decembra i u slučaju, da kriza ne bude riješena. Friedjung — koalicija. ZAGREB. — Večeras polazi zbog procesa Friedjung nekoliko zastup- nika koalicije u Beč. Sutra kreću ostali. Interes za proces ovdje je veoma velik, te se očekuje da će njegov uspjeh imati posljedica i za pdlitiku u Hrvatskoj. Tr! godine borbe. Borba u Dubrovniku započela je u ime one politike, koje je nosilac i začetnik bila hrvatska stranka“. Ona je prihvatila ,riječku resoluciju“, ona je utvrdila zadarski sporazum između Srba i Hrvata. Ne ćemo tim da kažemo, da je to bilo bez našeg znanja i bez naše privole, dubrova- čki zastupnici bili su dapače oni, koji su tu politiku otvoreno zagova- rali, ali oni nijesu niti jedan čas ostavili stranku u sumnji, da će po- bjeda bit u Dubrovniku teška. Kad e n. pr. u klubu došlo pitanje srp- e zastave, jedan dubrovački zastu- nik smatrao je potrebnim, da upozori poteškoće, na koje će to pitanje ići u Dubrovniku. Borba naime o vo i hrvatstvo Dubrovnika koja te je do onoga časa vodila, bila je tito ostavila u nekim krugovima u U DUBROVNIKU, Oljena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i sa Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino smatvo 10 K i poštarski troškovi. K > ns vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se === o predbrojen sa coiamo polugodište. === sdasstolj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. m Štamparija DeGinlli i dr. ' “ # : A. mamama === = gradu mržnju na sve, što se srpskim imenom zove. Osim te protivnosti morala se je očekivati žestoka na:' vala sa strane svećenstva zadojena u svojoj većini Stadlerovim duliom, koje je interese hrvatstva bilo iden- tifiqiralo sa interesima katoličanstva. Da će vlada podmetati klipove, to je bilo više nego sigurno za svakoga, koji je znao kojim 'okom +u Beču gledaju dubrovačko srpstvo. Imali smo dakle protivne vladu, svećenstvo i jedan dio građanstva, a jedina nam je nada bila u zdravoj ideji, koju smo zagovarali, i u pripravnosti, -da se do potrebe svaki od nas i osobno izloži i žrtvuje. I borba je buknula. Možda još žešća nego smo i očekivali. Spome- nut ćemo samo neke epizode, da se vidi, česa su bili kadri naši proti- vnici. oR U Sokolu bio je - starješina Dr. Melko Čingrija. Kad je bila odbijena navala na slavenski osjećaj Sokola, te kad je ponovno Dr. Čingrija bio biran za starješinu te tim onemogu- ćena namisao, da se Sokol pretvori u frankovačku kulu, u bjesnilu svomu izbacila je ,Prava“ dobro proraču- nanu klevetu, daje tom prilikom Dr. Melko Čingrija držao govor proti vojsci. Na temelju te klevete bila je proti njemu — onda zastupniku —. povedena "istraga i kod vojničke vla- sti, da ga se liši časti oficirske, i kod kaznenog suda. Te su istrage obustavljene stoprva onda, kad je bilo saslušano do trideset svjedoka. Toliko je mara pokazala i vojnička vlast i državno odvjetništvo, da Dr. Melka Čingriju dovode na optuženi- čku klupu. A U isto doba padali $u klevete i učestali napadaji na sadašnjeg našeg urednika, vođeni, kako je sam Crnica priznao, u namjeri da ga se premje- sti sa dubrovačke gimnazije. 'To baš nije postigao, ali svakako su ti na- padaji imali za posljedicu, da je naš urednik zapitao mirovinu i ostavio službu. I u SAN Spomenut čemo i ove slučajeve. U našu organizaciju bila su izabrana dva činovnika i bila su za to nagra- 8. decembra 1909. Broj 98. IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE — POJEDINI BROJ 10 PARA Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Zaisjave,priopćena.zahva plaća s6 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi, koji se višeauta štampaju popeo godbi uz razmjeran popust.Nefrankirana pisma ne primaju se. đena jedan premjoštajem, drugi pre- teriranjem. Dr. Miće Mičić, koji je onda vršio na sudu odvjetničku službu, bio je — možda jedini slučaj u cijeloj monarhiji otkad je sudstvo postalo neodvisno — otpušten iz prakse zbog političke agitacije. Dok se ovako nastojalo štetovati našim ljudima preko vlasti u mate- rijalnom obziru, dotle su ih napadali plaćena pera i u privatnom poštenju. te silili da se late sredstava, koja jedino preostaju čovjeku, kad vidi, da nema dovoljne zaštite ondje, gdje bi je imao nači. Pojedine slučajeve ne spominjemo, zabilježeni su u sud- benom registru. Nijesu bile bolje sreće od poje- dinaca naša društva, naša poduzeća i gradske ustanove od nas upravljane. Napadaj na Soko spomenuli smo. Kako su u toj borbi prolazila naša ekonomska poduzeća, dokazom je, što se je ,Hrvatska Vjeresijska Banka“ morala obratiti za zaštitu poroti. Općina, a na čelu joj načelnik Dr. Pero Čingrija, onda predsjednik Hrvatske Stranke, bili su osobito trn u oku Crnicama. Velika intriga proti općini začela se i izvela poglavito prigodom dolaska Nj. Vis. nadvoj- vode Franja Ferdinanda. Iz obične kovačnice laži širile su se već prije dolaska nadvojvodina — najbedastije, ali baš u svojoj bedastoći najgnus- nije podvale da se spravi teren za ono, što će poslije doći. Postavljena mina ipak nije eksplodirala, bit će da se je ipak kogod našao toliko pa- metan, da je razumio, da je mina jednako pogibeljna za sve, koji se na njoj nalaze, bili oni prijatelji ili ; neprijatelji. Negdje u to vrijeme padaju i iz- bori za carevinsko vijeće, Kušalo se kako rekosmo sumnjičenjem, upropa- šćivanjem, a ovi su izbori pokazali, da se ne žazire ni od drugih sred- stava. Crnica je blatske birače htio kupit sa blatskim sudom iliti sa 20000 kruna, a u isto doba vodila se u Konavlima agitacija, kojoj u demoralizaciji nema slične. Sve smo mi ovo u Dubrovniku i doživjeli i preživjeli, i'evo nas još