Broj 99. »CRVENA HRVATSKA“ Strana 3. minama ———————m— i moi it [———————_w—_5_———————— » Narodni List“ nije za to smio kazati ni to, da smo mi Dr. Trumbića rušili. Jer ne ruši se nikoga, kad se vrši pravo kritike, koje sva- komu pristoji, te izrazi o svakom pojedinom djelu svoje mišljenje. Rušenje postaje tek onda, kad se bez razloga samo da se naudi čovjeku kritizira svaki čin bez razlike, a takih kritičara možda je Dr. Trumbić imao , između sadanjih prijatelja ,, Narodnog Lista“ ali ne između ljudi, koji se kupe oko ,Cr- vene Hrvatske“. O uzrocima, koji su dali povoda odreci Dr. Pera Čingrije, pa poslije našem istupu, rekli smo svoja zadnji Žal Spljetski izbori, koji su dali Dr. Peru Čingriji priliku da se odreče, samo su jedna epizoda. Slijedimo primjer. Ima tomu četiri godine, što se među akademičarima zagrebačke universe sakupila četica agilnih domoljuba, da se late ,sitna rada“ prosvješčivati neuke. Čedni bijahu početci kada se organizovahu u analfabeteki klub ,A B C“ da suzbijaju najljuću ranu našeg narodnog tijela, nepismenost. Od golemog broja zagrebačkih akademi- čara neznatan se broj zagrijao za tu ideju. Bi- jaše ih p. pr. 30 prama 1300. Ovaj razmjer najvjerniji je barometar žalosne razlike među »patrijotama“ teoritičnih vikanija i onog real- nog rada. Bilo ih je samo trideset. Patrijota se bori i radi, to mu je slatki užitak; tim slađi što je važnost pothvata teže izvediva. Žalostan razmjer abecedaše ne baci u malodušnost on ih samo potakne na inten- zivniji rad, a radilo se u dvovrsnom smjera : poučavati - nepismene i reaktivirati masu akademskog đaštva za narodne borioce prosvjetitelje. Najveća im zapreka bijaše u pošetku »iskustvo“ starijih gospode kolega, koji im »Zdravom“ analogijom dokazivahu neizvedi- vost ideje — to je plašt, kojim pojedini kriju vlastiti kukavičluk. Nazovimo ih ,is- kusne kukavice“, Osobitost im je sustezanje od borbe, da za Boga ne naruše svoj ,mir“. Ovih ima svagdje, pa i među gospodarima. Abecedaši ipak ne podlegoše, već stu- piše u odlučnu borbu protiv najpogibeljnijem narodnom neprijatelja — neznanju. Uz dobru volju i ustrajnost znadoše svakoj nevolji doskočiti. Glavna im nevolja bijaše novac. Znadijahu da im koleg» tre- buju ,skripte“. Stadoše ih izdavati o vla- stitom trošku —- danas od njih primaju do preko 4000 K. Malena svota prama ogrom- nim izdacima, koje taj veliki prihvat iziskuje — ipak je nešto, a tim ,nešto“ klub širi blagotvorno djelovanje. I ponosom se mogu obazrijeti na svoj rad, po komu do danas izučiše četiri hiljade nepismenih čitati i pi- gati. — Tim skratiše za jednu polovicu po- stotka broj analfabeta, ima ih 63 po sto. Ove je trebalo i nadalje njegovati, da ne zaborave, pa stadoše zamjernom marlji- vošću na vlastite troškove izdavati knjige Da zainteresuju za ideju i narodnn in- teligencu, izdavahu neko vrijeme i svoj li- tografirani glasnik. U brzo protegoše djelovanje i na za- grebačke — kuharice. Doskočiše im aka- demske kolegice, koje u svojstvu aktivnih članica kluba prionuše, da rijetkom požrt- vovnosti poučavaju — kuharice. Prilagodiše se mjestu, satu i vremenu. »Malo ih je al su ljudi... U svojim prostorijama (Kačićeva ul. 21.) uspostaviše uzornu knjižicu za narod. Knjižničar im sa- kuplja brižno statistične podatke o stanju knjižnica cijelokapnog nam naroda, ispitu- jući, koje knjige narod najrađe čita. Za kratko će vrijeme izložiti vrlo važnu pre- spektivu narodnog ukusa u lektiri. U najnovije doba stadoše obdržavati pučka predavanja, 'a istodobno preuzeše reklamu i za one, koje nastojanjem sveuč. prof. Dr. Bazale stadoše se obdržavati na zagrebačkoj realci (javna predavanja). Sada je ,klub sveučilišnih građana za poduku analfabeta“ zapođeo pregovore glede prekupa pučkih edicija ,,Male Knjižice“ i »Knjižice za narodno zdravlje“. Prigodom jednog predavanja, koga je lani Dr. Bazala obdržavao u klupskim pro- storijame, nabaci pri koncu na pretres ideju kako bi se dalo kod nas uspostaviti ,, pučko sveućilište“, po kom bi ljudi akademski nao- braženi predavali širokim masama o znan- stvenim pitanjima. Ne mogoše iznaći zgodnu adresu, koja bi preuzela inicijativu za iz- vedbu spomenute ideje. Sam Dr. Bazala bijaše mnijenja, da bi za izvedbu ideje ,pučkog sveučilišta“ bili najzgodniji sveučilišni profesori, no najteže je bilo iznaći način, kako da se akademski senat kao cjelina zainteresuje za ideju. Analfabetski klub je organizacija samih akademičara, a stoji na strogo vanstranač- kom stanovištu, Kad bi mi se dozvolio predlog, ovaj bi glasio: Neka ,,Klub sveu- čilišnih građana za poduku analfabeta“ pre- uzme inicijativu, djelujući na cjelokupno djaštvo zagrebačke universe tako, da ovo kao cjelina podastre molbu ili apel na aka- demski senat zagrebačke universe u svrhu, da ovaj (akad. sen.) poduzme shodne ko- rake, kako bi se pitanje ,, pučkog sveučilišta“ privelo konačnom riješenju. Cijenim, da bi tim apelom ili molbom ili sličnim, akademski senat na neki način bio moralno obvezan odazvati se patrijotič- nom pozivu akademske omladine. Kad ovai predlog i ne bi našao odaziva kod akademskog senata, ipak bi se postiglo barem to, da bi se s ovim pitanjem — uslijed djačkog pokreta pozabavila i šira javnost — a tim bi ideja stupila na realniju bazu. Ovi reci pokazuju tek sušti pregled opsežnog rada, što ga abecedaši širom hr- vatskih zemalja provađaju. Tu vam se na- dalje svaki dan šalju na hrpe letaka, okruž- nica, pisama... . u kojima potiču bodre, upućuju . . , narodnu inteligencu na ustra- janje sličnih ustanova. Ualijed njihovog poti- caja kroz samu prošlu godinu obdržavalo se u provinciji punih 88 tečajeva — pri tom im je desna raka mukotrpni učitelj. Zaista, poboljšajte učitelju materijalne prilike, pa će se preko njega i narod moralno izdignuti. Iznesoh ove podatke, da i našu javnost upoznam s ovim mladim radenicima, ne bi li se trgnula iz pogubne potištenosti pa ju- nački stupila u borbu za narodno osviještenje. Za danas završujem. ki. Domaće oljesti. Zabranjeno sabiranje doprinosa. Kako je poznato u Dalmaciji se uspostavio odbor sastojeći iz sviju političkih stranaka u svrhu sabiranja narodnih milodara za obitelji op- taženih |Srba. Do danas spomenuti odbor još nije primio za to dozvolu od vlade. Ova po svoj prilici ne će ni doći, jer je. molba otišla na ministarstvo u Beč a odavle u Peštu, da se obje vlade izjave što misle o sabiranju. Pošto dakle nema izgleda za do- zvolu, to se odbar morao odreći sobiranja. Odbor veli da će se Hrvat znati i dru- gim načinom odužiti unesrećenim Srbima. Promještaji vojske. ,, Narodnom Listu“ pišu iz Beča da zapovjedništvo 16. zbora sigurno prelazi iz Zadra u Dubrovnik. U ovu negdašnju tvrđu dolazi i štab 4 gorske brigade iz Hercegnovoga. U Dubrovniku je do lani bila samo garnizona domobranstva, a sad su tu baterije br. 4 i 8 šeste gorske topničke pukovnije i četvrti bataljun 22. pješačke regimente, nedavno namješten iz Tivta, Kotor pak ne će više imati nikakvo zapovjedništvo. Zapovjedništvo divizije pre- lazi u MHercegnovi, a zapovjedništvo 14. groske brigade u Tivat. Klub dalmatinskih đaka u Križevcima. Ovim vam javljamo ustrojstvo našeg kluba »Jadran“, slušatelja Dalmatinaca na kr. vi- šem gospodarikiom učilištu u Križevcima. Uprava se sastoji od slijedećih članova Rudolf Viličić cand. agron. predsjednik, Lju- binko Vučenović, cand. agron. tajnik, Uroš Benzon, stud. agron. blagajnik. Suviše vas molimo da mam izvolite slijedeće uvrstiti u vaš cijenjeni list : Otkad se je počelo buditi zanimanje Dalmatinaca oko gospodarskog podignuća Dalmacije, njezini sinovi, pohrliše odmah na obilnim znanjem na gospodarskom polju, e da oni sami kasnije mogu bez pomoći tu- đinaca osvješćivati narod svoj. Njihov rad vidimo dandanašnji, kako blagotvorno dje- luje na gospodarstvo Dalmacije, a isti slove kao dobri stručnjaci. Zanimanje za gospo- darsku nauku počelo je u Dalmaciji sve više maha preotimati, odo NA lijepu četicu, koja će danas sutra, kroz vije- kove njeno propalo blagostanje podizati i tako naš narod privesti u kolo gospodarski naobraženih naroda. Jedini zavod kamo mi materinjem jeziku, jest Križevačko više go- spodarsko učilište. Na ovom zavodu, učili su današnji najbolji stručnjaci u Dalmaciji. Zadnjih godina počeše Dalmatinci sve broj- « nije pohađati ovaj zavod, a u posljednje vrijeme, već su u tolikom broju, da zastu- paju trećinu čitavog slušateljstva. - Prilike ih prisiliše na jedno njihovo udruženje te osnovaše svoj Hub , Jadran“. Glavna svrha Jadrana jest osnovati nov- čani foad koji bi iz svojih kamata imao po- dupirati slušatelje Dalmatince pri naučnim putovanjima, kao što to imaju braća ba- novci i svi drugi narodi koji imaju slične zavode.