s BM a a ali i aj : smjelo doći. Nijesam također Strana 2. »CRVENA HRVATSKA“. Broj 1. PRE smmmnmmmmmmmnsmtsmmnissntnnnnnmikssruussmatstmntemssmuskkasmnssssisntjeaomitenmnzsustisksjtsaaiičšiajiičnou jeu Politički osvrt. U Rusiji je danas na dnevnom redu parnica proti stošesdesetorici zastupnika zadnje dume, koli su izdali vyborški mani- fest. Zanimanje za ovu parnicu potislo je ono za parnicu port-arthurskog branitelja. Šteselova parnica iznijela j6 na površinu svo neznanje, prljavštine i međusobne mrž- nje najviših vojničkih i civilnih upravnika, a ova parnica pokazuje svu pogibelj za ustavan život jedne autokratske vlade, ikoja postavlja na optuženičku klupu najbolje svoje sinove samo za to što, su istakli mi- sao, da zakonodavna vlast ne smije se pod- ložiti izvršujućoj. Među optuženicima nalazi se umni predsjednik prošle dume Murom- cev i napredni Knez Dolgorukov, mnogi sveućilišni profesori, knezovi i svećenici. Hoće li petrogradski sud osuditi optu- žene zastupnike, i tim pokazati svoju od- visnost od volje i želje reakcionarnih kru- gova, ili će ih riješiti optužbe ne zna se, ali je već sama ta činjenica: što su ljudi rad svog ustavnog shvačenja mogli doći na optuženičku klupu, dostatna, da nam pono- vno zasvijedoći kako Rusija još nije u Evropi. * Francezka je komora definitivno prih- vatila zakonsku osnovu o prenosu crkvenih dobara, što ju je izradio ministar za bogo- štovje i nastavu Briand. Time je rek bi na polju rastave između crkve i države rečena posljednja riječ. Novi zakon zajamčuje fran- ceskim općinama i dobrotvornim zakladama sigurno i slobodno uživanje onih crkvenih dobara, koja bijahu rastavnim zakonom do- dijeljena bogoštovnim udrugama, a koja, pošto crkva nije htjela udruge u zakonitom roku ustrojiti, predane su sada u posjed općina i eventualno dobrotvornih zavoda. Napomenut nam je ovom zgodom onu zaglušnu viku koju i naši klerikalci podi- goše na bezvjersku francusku vladu, kad je ono ona prikazala kući rastavni zakon, pa i zadnju izjavu slovenačkog klerikalnog vođe Dr. Kreka u carevinskom vijeću, koji reče, da bi svaki pravi katolik morao tražiti ras- tava crkve od države. Tempora .... 0 domaćim stvarima. Lueger o položaju u Hrvatskoj. — Dopisnik ,,Novosti“ interveniso je bečkog načelnika Dr. Luegera o hrvatskom položaju. Lueger je na intervientov upit što on misli o položaju u Hrvatskoj dav ovaj odgovor: ,Odmah u početku moram Vam naglasiti, da sam vazda bio iskreni prijatelj Hrvata. Poznam teški položaj, u kojem so Hrvati nalaze. Znadem da su opkoljeni šovinistič- , kim težnjama Madžara, pa nije čudo, da sam uvijek osječao srdačnu simpatiju sa Hrvate. U današnje vrijeme teško mi se je doduše upustiti u detalje o tom pitanju, tim teže, pošto Madžari svaku moju riječ tumače tako, kao da sam umješan u neku zavjeru roli njima. Ja uvijek govorim ono, što mi e na srcu, a kada reknem istinu, onda se Madžari ljute, jer njih najviše istina peče. Unatoč toga što gojim za Hrvate velike ije, no mogu Vam zašdtiti nešto, što me je razočaralo. Mislim naime riječku rezoluciju. Poznavajući Madžare u dušu, . čudno me se dojmilo, kad su Hrvati stvorili riječku rezoluciju. Do toga nije trebalo, niti politikom nekojih Hrvata na carevinskom vijeću. Postupak nekojih ne mogu apsolutno odobriti. Ja sam naime toga mnijenja, da je Hrvatima najveći i najiskreniji prijatelj Austrija, a nipošto Madžarska. Trebao bi se naći neki modus za približenje Hrvata s nama. Ja sam uopće revan zagovaratelj, da se narodi sjedine, (Ich bin ein bewusster Vertreter der Volksvereinigung) a to Mad- žari ne mogu podnositi. Ja vrlo dobro poznam vaše odnošaje, pa držim da će bratsko zbliženje s nama urodit mnogo ko- risnijim plodovima, nego s Madžarima. O tome sam podpuno uvjeren. Držanje hrvat- skih delegata u Budimpešti — poslije ri- ječke rezolucije — vrlo me je iznenadilo i obradovalo. Čujem da će novi izbori biti u siječnju. Bila bi dužnost svakog čistog Hr- vata, da se združe u jedan tabor proti Mad- / žarima. Zar to ne bi bilo moguče? Zar su stranačke prilike kod vas tako rastrovane ? Posjet dra. Franka kod ministra-predsjednika Wekerla vrlo me je iznenadio. Ja poznajem dra. Frenka kao vrlo pametnoga čovjeka, pa se tim yiše čudim, da je mogao madžar- skom ministru predsjedniku tako nasjesti. U ostalom sada je vrijeme, da pokažete svoju ljubav za domovinu. Ja ću i nadalje braniti s najvećom simpatijom rad Hrvata u domovini.“ Onim, koji sele. — Primamo: Radi nepovoljnog financijskog položaja u Sjedi- njenim Državam Amerike radnja je u više velikih obrtnih. tvornica bila ohustavljena ili znatno stegnuta, te je izostavljeno puno velikih radnja, koje su već bile uzete u izgled. Neprestano se otpuštaju na stotine rad- nika, te evropejski iseljenici, koji nijesu u stanju da nađu drugih radnja ostavljaju onu zemlju te se na tisuće vraćaju u domovinu. Pri takovim prilikam prijeko je potre- bite napomenuti zanimanike, da se ne isele u Sjedinjenje Države Amerike, dok se te- meljito ne poboljšaju prilike. Svi oni koji sada iseljuju u Ameriku, idu velikom vjerojatnošću u susret kukav- nom udesu. Novi list. —- U Spljetu će ovog mje- seca počet izlaziti novi list , Hrvatske Stran- ke“. Zvat će so , Velebit“. Listom će rav- nati Dr. Ante Trumbić. Želimo mu dobar uspjeh, te da učvrsti redove stranke, koje je ,N. J.“ bilo poremetilo. Hrvatska narodna zajednica. — Bosanska vlada odobrila je pravila Hrvat- ske narodne zajednice, organizacije koja bi imala sakupiti vas hrvatski narod Herceg- bosne. Mislimo da ovako organizovani Hr- vati ne će se više puštati izrabljivati od kojekakvih bečkih i rimskih zastupnika. Bosanska pragmatika. — Bosanska je vlada izdala pragmatiku za svoje činov- nike S tom pragmatikom se zabranjuje či- novnicima pristajati uz koju stranku u ze- mlji. Činovnici nijesu slobodni pristupiti u koje društvo, gdje ss kritizuje vlada, dapače su dužni takovo kritikovanje prijaviti. Bit ća da i ova pragmatika spada u kulturni program za Bosnu i Hercegovinu. Naš kralj u Istri. — Kako javljaju bečke novine naš bi kralj još ovoga mje- seca došao u Istru, da proboravi radi zdrav- lja neko vrijeme na Cigali kod Lošinja. Tom bi prigodom posjetio i Pulj. Zenitbena kaucija za časnike. — kaucijama za časnike. Po tim 'propisima va- lja od sada mjesto određena nuzgrednog dohotka osigurati jamčevnu glavnicu. "Ta glavnica iznosi za poručnika K 60.000, za poručnika provijatnog časnika ili računovo- đe te činovnika u XI. dnev. razredu K 30.000, za natporučnika, aaditora i nadliječ- nika K 50.000, za natporučnika, prov. čas- nika ili činovnika te računovođu u X. dnev. raz. K 25.000,'za kapetana, auditora,! pukov. liječnika K 40.000, za kapetana, Sprov. čas- nika ili računovođu, podintendanta i inžinira K 20.000, za činovnike u XI. dnev. raz. K 15.000, za majora u glavnom štopu K350.000. Broj dopustivih ženitaba ustanovljen je za pastuharske i provijantne časnike za dvije trećine, za ostale za polovicu. Dosadanja ograničenja pridržana su. Izuzeti su ispod zabrane ženitbe časnici dodijeljeni general- nom štopu. Broj dopustivih ženitaba odre- đen je za sve kao i za časnike topničkog i ženijskog štopa na jednu petinu. Poštanske vijesti. — U buduće ni- kakva poštanska dopisnica 'neće biti oskrb- ljena žigom razdatnog poštanskog ureda, a to u smislu dotične naredbe, koja je dosada vrijedila samo za razgledne dopisnice. Naši dopisi. Pišu iz Konavala: Amošnji pravaši pomamljeni su na ,,Praviu“ u obće radi nje- zinog pisanja u ovo zadnje vrijeme, a oso- bito što nije niti jednom riječi spomenula njihov istup proti načelniku Magudu i ka- noniku Crnici u posla nepouzdanice našim zastupnicima. Još su više na nju pomamljeni za to što mije htjela da štampa ?stanoviti dopis poslan od jednog glavnog amošnjeg pravaša, naperen proti Magudu i Crnici. Ako ičim, a to je tim postupanjem , Prava“ otkrila svoje karte. A ipak naći će ih se, koji će joj i na dalja vjerovat! Cujemo da se Mašan - nastavio da ometa — sakupljanje — potpisa što se imadu poslat u znak prosvjeda na ,Jugoslavensku Svezu“, Iz grada čuje se, da je bilo pisano raznim osobam ovamo da budu mirni, da oni okolo ,,Prave“ znadu dobro što čine. Na nekoga regbi da je to već djelovalo. Među tim idemo da vidimo! Lastovo, dne 23. decembra 1907. Br- zojavka ministru Becku. — Čitamo u novi- namagda je ova opć.uprava poslala brzojav mi- nistru-presjedniku barunu Becku, u kojoj mu se u ime općine duboko zahvaljuje na briž- nom zauzimanju oko napretka i blagostanja Dalmacije. Auktor svega ovoga je načelnik ove općine. Treba znati, da je položaj njegov odavna uzdrman, i zato trebalo je u svakom slučaju naći potpore u vlade eda uzdrži svoj položaj, makar zato oslabiti borbu naših zastupnika na carevinskom vijeću, pa makar zato i žrtvovati čast cijelog mjesta. I eto vam ga, gdje dne 16. o. m. pozivlje c. k. šandarmariu u općinsku vijećnicu, da mu pomogne proturati predračun za g. 1908! Bajunete u vijeću. — Dne 16. o. mj. obdržavala se je u ovoj općini sjednica opć. vijeća i na dnevnom redu bio je predračun za g. 1908. Odma se je prešlo na glasovanje pojedinih stavaka, a nije se otvorila nikakva rasprava 0\ predračunu. Tad ustaje / jedan vijećnik, da govori o predračunu, ali mu načelnik neda riječ. On se jednako hoće da komo ovaj povr ali ku soje po-