ra NITTO SPC. ALA i : 3 +. ć toe God. XVII. U DUBROVNIKU, 11. siječnja 1908. Oijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- somstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se i predbrojen i za; došasto poluge dište. Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. — === Pretpi Štamparija DeGiulli i dr. em -_- o. BR? pluća s IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE. _ POJEDINI BROJ 10 PARA. i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale ii para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po — godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju i == EI —m———a——— Ma ti dobro vladaju. Dalmaciju su preuzeli od Fran- cuza u ime hrvatskog kralja, ali je Hrvatskoj nijesu dali. Zadržali su je za sebe, čuteći valjda sebe pozvanim za nekakvu osobitu kulturnu misiju. I u ime te misije, najprvo su je te- ritorijalno oklaštrili dižući joj istar- ske otoke. Pa su tada počeli talija- nizovanjem, i u triestak godina više su talijanštine uvukli, nego Mlečići u trista godina. Trebalo je da dođe do rata između Italije i Austrije, da u Beču razumiju, da Hrvati i Srbi, kakvigod bili, ipak su bolji od Tali- jana, ali od toga ima već skoro pe- deset godina, a talijanski se jezik povlači po uredima, te još uvijek čujemo, gdje se hrvatski akti od pretpostavljenih križaju, ali se za to — ujemački šepiri po uredima. I sa bečkog stanovišta, ako im je baš stalo do toga, da Dalmaciju pri- vuku k sebi, ovakovo postupanje bilo bi bezumno. Neka nam nađu na svijetu naroda, koji će pregorjeti pravo svoga jezika, da vlada u zemlji. Podržavajući tuđinštinu u po- krajini kao što je Dalmacija, tim se samo tjera narod u oporbu, koja ima u sebi nešto očajna. Ta imadu pri- mjera u Hrvatskoj gdje je nameta- nje madžarskog jezika dovelo do godine 1849., a gdje se sada raz- mahala borba, koja je pokopala za dugo doba misao približenja madžarskog i hrvatskog naroda. U Beču dakle 'ne bi smjeli ni po- misliti na pridržanje Dalmacije, ako joj prije ne udovolje u narodnom pogledu. Mješte toga vidimo, da bečke vlade ne samo ne će hrvatskog je- zika u uredima, nego se i rugaju našem zahtjevu. Handel drznuo se je predbaciti Dalmatincima, da ne- madu poštene riječi, a to je bio izas- lanik vlade, koja eto gazi riječ datu javno u saboru cijeloj zemlji, da će: . do nove godine urediti jezično pi- tanje. Zar se može promisliti gore. Cinizam gospode dopro je već dotle, da je i stid utamanio. Ima mnogo vremena, još od doba, kad smo počeli razumjevati bečku igru, da neprestano ponavljamo, kako Dalmaciji ne može sa sjevera sunce sinuti, te da je svaka nada u bečku pomoć prosto varanje samoga sebe. Beč je krotak prama jačim, a da se domogne svoga cilja, spravan je u svako doba kročiti preko lešine sla- bijega. Pa znajući sve to, i kad su nam pripovijedali o dobroj volji Beča, strah nas je samo probijao, jer smo predviđali katastrofu. I do ove je eto došlo. Nerazumna i drska politika bečkih vlastodržaca dovela je Dalmaciju do toga, da joj uzmaka nema. Na ovakav izaziv ona može naime odgovoriti jedino onako kako odgovaraju u običnom životu ljudi pritisnuti o zid. Ulogu miritelja ne može u Dalmaciji da preduzme niko, ko ne će da mu nspomenu bi- lježi žig izdajstva, a kad je već do toga došlo, tad i slabi mogu biti po- gibeljni. Beč se je u računima teško prevario. On je od općina dal- matinskih tražio priznanje, a mješte svojim .priznanja odjekuje sa svih strana bi- jes ojađena srca.Nije mu bilo dosta, da je Dalmaciju osiromašio već na- dodaje starim nevoljama žuči. Ako to znači vladati, onda treba usklik- nuti: Ala ti dobro vladaju! Njemačka vojska | disciplina. Vojska njemačka ima u mirno doba 24.000 časnika, 80.000 podčasnika, te 506.000 vojnika. Mjeseca travnja 1910 godine ona će imati 633 čete pješaka, 510 konjaničkih, 574 četa poljskih topnika, 40 četa topnika utvrda, 29 četa genija, 12 četa želježničara i telegrafista i 23 čete za tovarne željezni« ce. U slučaju mobilizacije moći će odmah stupiti na polje 1, 700.000 ljudi vođeno od 200.000 časnika i podčasnika; a taj će se broj, upotrebivši sva sredstva s kojim ras- polaže carstvo, moć uzdići na 4 milijuna ljudi. Ni jedna država ne može raspoložiti s tolikim brojem uređene i tako dobro raz- dijeljene vojske. Stoji, da su neiscrpiva vrela iz kojih se popunja njemačka vojska: a taj harač, koji je udaren na njemačku mladost, ma za koliko izgleda ogroman, ne može on ipak oslabiti ekonomsku djelatnost carstva, niti štetu nanijeti njegovom bogatstvu. Od Volge do Njemena 60 milijuna Njemaca, davaju godišnji kontigent od 514.000 ljudi, dok svakogodišnja povišica poroda umnaža , broj popisanih za 80.000. Iz ovog silnog broja mogu lako birati povjerenstva za stav- nju, tako da aktivna vojska, izabrana s ve- likom poinnjom, sastoji se samo od snažnih i zdravih ljudi. Vojska je uređena tako, da se svakoga vojnika uvrsti u onu četu, koja ne- ma puno udaljeno sijelo od njegova rodnog mjesta, kojeg historiju on dobro poznaje te u kojoj su već njegovi djedovi i svojaci služili. Sva nastojanja vlasti idu zatim, da pro- bude u mladosti vojnički duh i ljubav pra- ma vladaru, da uzgoje ta čuvstva u mlados- ti, a kod odraslih, da:ih uščuvaju. U pučkim školama uće djecu, da_su Germani prvi narod na svijetu, a da prvenstvo pripada njihovoj vojsci, te da je uniforma odijelo časti, a ne ponizna odora. Bezbroj društava glazbenih, gimnastičnih i sličnih priučavaju mladost na red, posluh i disciplinu.: Mnoš« tvo je veteranskih društava, a njihovi čla- novi dobrovoljno opće sa mladosti, zanašaju ih s ratnim dogođajima i tumače im život u vojarnama. Tako se brižno uče novaci, da u kratko vrijeme s tačnosti automata vrše vježbe, bez pogriješke znadu svu teoriju vojničku, a zapovijedi s najvećom tačnošću izvršuju. Neprestane vježbe ukrote tjelesa vojske, prigne njihove duhove slijepa poslušnost. Pojedinci nemadu nikakve iniciative : uvjek je uz njih nadređeni, koji im zapovijeda i nadgleda ih. U najmanjim sitnicama uredba se savjesno izvršuje. Zatrta je volja poje- dinca, čovjek je samo sitni dio velika i za- mršena stroja, koji uvijek čeka na zapovjed odozgo, te će ga pokrenuti, # Oštroj disciplini njemačka vojska ima zahvaliti na svojim uspjesima ne manje nego li mudrom rukovođenju sa strane vrhovnog zapovjedništva. A ova je disciplina i danas / uščuvana. Doduše se nastoji s gosbama, da- rovima i svečanostima, da priljube vojnici vojsku kao svoju obitelj, ali u svakdanjem životu oni osjećaju svu težinu oštrine nad- postavljenih. a osobito okrutnost podčasni- ka. Njemačka. je vojska jedan apsolatički organ u kojem svaki promaknuti -ima neki. veći ugled pred kojim se ostali svi moraju prignuti.' j Ipak se njemačka razvija. Ona nije više seoska zemlja, te je prije g. 1875 slala u vojsku krepke seljake, odane vjeri i vladaru do tančina. Ova :se je pretvorila u trgovačku zemlju, u kojoj poljsko žiteljstvo, ne pred- stavlja više od 40% cjelokupnog stanovniš- pi tva, dok se neprestano umnaža građanski elemenat, koji unosi nove političke i social. ne zahtjeve. Idustrijski radnici, prečesto za- grijani za socializam, još ne sačinjavaju ve- činu u vojsci, ali, obzirom na njihova više :- , , d b 1