ra NITTO SPC. ALA
i : 3 +. ć toe

God. XVII.

U DUBROVNIKU, 11. siječnja 1908.

 

 

 

Oijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino-
somstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se
i predbrojen i za; došasto poluge dište.

 

 

 

Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. — === Pretpi
Štamparija DeGiulli i dr.

 

 

 

 

em
-_- o. BR?

 

 

 

 

pluća s

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE.

 

 

 

 

_ POJEDINI BROJ 10 PARA.

 

i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale
ii para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po
— godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju i ==

 

 

EI —m———a———

 

Ma ti dobro vladaju.

Dalmaciju su preuzeli od Fran-
cuza u ime hrvatskog kralja, ali je
Hrvatskoj nijesu dali. Zadržali su je
za sebe, čuteći valjda sebe pozvanim
za nekakvu osobitu kulturnu misiju.
I u ime te misije, najprvo su je te-
ritorijalno oklaštrili dižući joj istar-
ske otoke. Pa su tada počeli talija-
nizovanjem, i u triestak godina više
su talijanštine uvukli, nego Mlečići
u trista godina. Trebalo je da dođe
do rata između Italije i Austrije, da
u Beču razumiju, da Hrvati i Srbi,
kakvigod bili, ipak su bolji od Tali-
jana, ali od toga ima već skoro pe-
deset godina, a talijanski se jezik
povlači po uredima, te još uvijek
čujemo, gdje se hrvatski akti od
pretpostavljenih križaju, ali se za to
— ujemački šepiri po uredima.

I sa bečkog stanovišta, ako im je
baš stalo do toga, da Dalmaciju pri-
vuku k sebi, ovakovo postupanje bilo

bi bezumno. Neka nam nađu na
svijetu naroda, koji će pregorjeti
pravo svoga jezika, da vlada u

zemlji. Podržavajući tuđinštinu u po-
krajini kao što je Dalmacija, tim se
samo tjera narod u oporbu, koja ima
u sebi nešto očajna. Ta imadu pri-
mjera u Hrvatskoj gdje je nameta-
nje madžarskog jezika dovelo do
godine 1849., a gdje se sada raz-
mahala borba, koja je pokopala
za dugo doba misao približenja
madžarskog i hrvatskog naroda.
U Beču dakle 'ne bi smjeli ni po-
misliti na pridržanje Dalmacije, ako
joj prije ne udovolje u narodnom
pogledu.

Mješte toga vidimo, da bečke
vlade ne samo ne će hrvatskog je-
zika u uredima, nego se i rugaju
našem zahtjevu. Handel drznuo se
je predbaciti Dalmatincima, da ne-
madu poštene riječi, a to je bio izas-
lanik vlade, koja eto gazi riječ datu

javno u saboru cijeloj zemlji, da će: .

do nove godine urediti jezično pi-

tanje. Zar se može promisliti gore.
Cinizam gospode dopro je već

dotle, da je i stid utamanio.

Ima mnogo vremena, još od doba,

kad smo počeli razumjevati bečku
igru, da neprestano ponavljamo, kako
Dalmaciji ne može sa sjevera sunce
sinuti, te da je svaka nada u bečku
pomoć prosto varanje samoga sebe.
Beč je krotak prama jačim, a da se
domogne svoga cilja, spravan je u
svako doba kročiti preko lešine sla-
bijega. Pa znajući sve to, i kad
su nam pripovijedali o dobroj volji
Beča, strah nas je samo probijao, jer
smo predviđali katastrofu.

I do ove je eto došlo. Nerazumna
i drska politika bečkih vlastodržaca
dovela je Dalmaciju do toga, da joj
uzmaka nema. Na ovakav izaziv ona
može naime odgovoriti jedino onako
kako odgovaraju u običnom životu
ljudi pritisnuti o zid. Ulogu miritelja
ne može u Dalmaciji da preduzme
niko, ko ne će da mu nspomenu bi-
lježi žig izdajstva, a kad je već do
toga došlo, tad i slabi mogu biti po-
gibeljni.

Beč se je u računima
teško prevario. On je od općina dal-
matinskih tražio priznanje, a mješte

svojim

.priznanja odjekuje sa svih strana bi-

jes ojađena srca.Nije mu bilo dosta,
da je Dalmaciju osiromašio već na-
dodaje starim nevoljama žuči. Ako
to znači vladati, onda treba usklik-
nuti: Ala ti dobro vladaju!

Njemačka vojska | disciplina.

Vojska njemačka ima u mirno doba
24.000 časnika, 80.000 podčasnika, te 506.000
vojnika. Mjeseca travnja 1910 godine ona
će imati 633 čete pješaka, 510 konjaničkih,
574 četa poljskih topnika, 40 četa topnika
utvrda, 29 četa genija, 12 četa želježničara
i telegrafista i 23 čete za tovarne  željezni«
ce. U slučaju mobilizacije moći će odmah
stupiti na polje 1, 700.000 ljudi vođeno od
200.000 časnika i podčasnika; a taj će se
broj, upotrebivši sva sredstva s kojim ras-
polaže carstvo, moć uzdići na 4 milijuna
ljudi. Ni jedna država ne može raspoložiti
s tolikim brojem uređene i tako dobro raz-
dijeljene vojske.

Stoji, da su neiscrpiva vrela iz kojih
se popunja njemačka vojska: a taj harač,
koji je udaren na njemačku mladost, ma za
koliko izgleda ogroman, ne može on ipak
oslabiti ekonomsku djelatnost carstva, niti
štetu nanijeti njegovom bogatstvu. Od Volge
do Njemena 60 milijuna Njemaca, davaju

 

godišnji kontigent od 514.000 ljudi, dok
svakogodišnja  povišica poroda  umnaža ,
broj popisanih za 80.000. Iz ovog silnog
broja mogu lako birati povjerenstva za stav-
nju, tako da aktivna vojska, izabrana s ve-
likom poinnjom, sastoji se samo od snažnih
i zdravih ljudi. Vojska je uređena tako, da
se svakoga vojnika uvrsti u onu četu, koja ne-
ma puno udaljeno sijelo od njegova rodnog
mjesta, kojeg historiju on dobro poznaje te u
kojoj su već njegovi djedovi i svojaci služili.

Sva nastojanja vlasti idu zatim, da pro-
bude u mladosti vojnički duh i ljubav pra-
ma vladaru, da uzgoje ta čuvstva u mlados-
ti, a kod odraslih, da:ih uščuvaju. U pučkim
školama uće djecu, da_su Germani prvi
narod na svijetu, a da prvenstvo pripada
njihovoj vojsci, te da je uniforma odijelo
časti, a ne ponizna odora. Bezbroj društava
glazbenih, gimnastičnih i sličnih priučavaju
mladost na red, posluh i disciplinu.: Mnoš«
tvo je veteranskih društava, a njihovi čla-
novi dobrovoljno opće sa mladosti, zanašaju
ih s ratnim dogođajima i tumače im život u
vojarnama.

Tako se brižno uče novaci, da u kratko
vrijeme s tačnosti automata vrše vježbe,
bez pogriješke znadu svu teoriju vojničku,
a zapovijedi s najvećom tačnošću izvršuju.
Neprestane vježbe  ukrote tjelesa vojske,
prigne njihove duhove slijepa poslušnost.
Pojedinci nemadu nikakve iniciative : uvjek
je uz njih nadređeni, koji im zapovijeda i
nadgleda ih. U najmanjim sitnicama uredba
se savjesno izvršuje. Zatrta je volja  poje-
dinca, čovjek je samo sitni dio velika i za-
mršena stroja, koji uvijek čeka na zapovjed
odozgo, te će ga pokrenuti,

#

Oštroj disciplini njemačka vojska ima
zahvaliti na svojim uspjesima ne manje nego
li mudrom rukovođenju sa strane vrhovnog
zapovjedništva. A ova je disciplina i danas /
uščuvana. Doduše se nastoji s gosbama, da-
rovima i svečanostima, da priljube vojnici
vojsku kao svoju obitelj, ali u svakdanjem
životu oni osjećaju svu težinu oštrine nad-
postavljenih. a osobito okrutnost podčasni-
ka. Njemačka. je vojska jedan apsolatički
organ u kojem svaki promaknuti -ima neki.
veći ugled pred kojim se ostali svi moraju
prignuti.' j

Ipak se njemačka razvija. Ona nije više
seoska zemlja, te je prije g. 1875 slala u
vojsku krepke seljake, odane vjeri i vladaru
do tančina. Ova :se je pretvorila u trgovačku
zemlju, u kojoj poljsko žiteljstvo, ne pred-

stavlja više od 40% cjelokupnog stanovniš- pi

tva, dok se neprestano umnaža građanski

elemenat, koji unosi nove političke i social.

ne zahtjeve. Idustrijski radnici, prečesto za-

grijani za socializam, još ne sačinjavaju ve-

činu u vojsci, ali, obzirom na njihova više :-
, , d b 1