DOSEGE JTST KONTRE NE MO O _tić SSS RENE DE CO AR AN s u mje TOUT STO Zee s KDE SME NE NC Brie nar OOO moro ENE A tO pi že * x 3 e PA wi or i ui 3 x 4 ž VST 8 I # ETE Broj 5. CRVENA HRVATSKA “. Strana 3. više štrajkaša su bili rudari, naime 252% -od svih štrajkaša. Za njima dolaze radnici tekstilnih tvornica (18-7%), pa radnici u tvornicima kovina (107%), te radnici gra- dilišta (10%). _Strajkovi su trajali u najviše slučajeva (622%) od 1:10 dana dok popreč- no svim slučajevima po 16 dana i 9 sati Uzroci štrajkova su bili a večinom nezado- voljstvo s platom i duljinom radnih sati: ali je bilo slućajeva, kad se je štrajkovalo radi surova postupanja nadglednika ili upra- vitelja s radnicima. Crnogorski bolesni knez u Kotoru. — Neki je dan umro crnogorskom knjaže- viću Mirku sin Stanislav, a sad mu je i drugi siu, jedinac Scevan, mladac od 6 go- dina, zalego u Kotoru, u kući crnogorskog konsula Veljka Ramadanovića. Stevan bo- luje od sušice. Roditelji su ga bili poslali radi zdravlje po moru sa svojim jahtom, ali kako se je mlađeu bolest pogoršala, tako je morao - pristati u Kotor. Uz bolesnika se nalaze otac mu Mirko i majka Natalija. Došli su, da jedinca njeguju. Na, so kommt er auch! No, so kommt er auch! Gospar barun Rauch'!... Što se sprema sada? Za sigurno qualehe baronada, Erbo nije Wekerle zaludu U silnome trudu Pregorio velikog čovjeka Svog jarana Lesandra Fučeka, " A još manje bez teškog uzroka Ministru od ,,boka“ Nametnuo Rauchove noge, Što no riječ, na roge! Što sad biti ima? Rauch nosi dima, Zadimit se sprema, Er bez dima čarobije nema ; 1 kroz ovu zimu U velikom izbornom dimu Ko djevojka iz čarobnog lonca, Na glas zvonca, Ima frknut jedinstvena prava Madžarska država, ... A mi sretni u ugarskoj kruni, Svakog blaga puni Po programu što se sada kuha U džigeru baruna Raucha, Gledat ćemo čudne naimare Gdje nas vode iz tamnice stare, Ter u novu tamnicu nas meću Komodniju, veću . .. Gdje nam neće manjkati do vijeka Ni ptičijeg mlijeka ... No, so kommit er auch. Dobri gospar Rauch; I već izabira Dičnu kitu starijeh vampira, S njima da pokrene Staru igru ,,sedo, sedo bene“,, . Ma molim te: na čemu sjediš? Da učinim rimu : Na prahu i dimu! Gradska kronika Velika sokolska proslava. —- Ze- Šeremeta. bava i gosti. Dan pred sv. Vlahom, Gospa, Kandelora, ima za naš grad ove godine osobitu važnost, jer će se toga dana prosla- viti sa sjajnom akademijom otvor sokolane. Toj rijedkoj svečanosti će prisustvovati po svoj prilici mnogi prestavnici: ostalih so- kolskih društava, a valjda u višem broju Sokoli iz Korčule i Blata, koji s Dubrovni- kom tvore ,Župu Gundalić«. Po velikoj ljubavi, koju je naše građan- — stvo uvijek gojilo prema sokolstvu, zanima- 3 naš krasni spol spravlja za Soko, ima puno nade, da će ova proslava osobito sjajno uspjeti. Darovi za Soko primaju se u štampariji, gdje se i naš list tiska. Sokolska plesna škola. Danas na sedam manje četvrt (6 i 3/1) započet će se u Soko- lani učenjem hrvatskog salonskog kola i ostalih plesova. Preporuča se našim vrlim gospodicama i braći Sokolima, da upotr&be ovu lijepu zgodu. Blokovi za lutriju. — Obznanjujemo, prema odluci uprave, šve one gđice, te su se zauzele oko prodaje blokova, da se ra akademiji ne će prodavati blokovi. . Mole se s toga, da prije zabave izvole povratiti even- tualni ostatak bloka onoj osobi, koja joj ga je predala. Habent sua sidera lites. — U par- nici općine sa nasljed. Kisićevim Okružni Sud odbio je tužbu za obnovu postupka, na te- melju svjedočbe baždarskog bečkog ureda koja glasi: da vodomjer prikazuje] sasvim pravilno proti ispatku triju razlićnih vještač- kik mnenja. Osobiti razlog na kom se za- ključak temelji ako smo dobro obavješteni, bio bi taj, da proti ispatku .triju vještva svjedočba nekako gubi vrijednost. Po sličnoj tvrdnji činilo bi se, da su resultati onih vje- štačkih iskustva bar jednaci i da se potpuno sudaraju. Poznato je na protiv iz onoga što smo već iznijeli u našem broju 3. t. g. da risultati ne stoje među sobom u nikakvom skladu. I u istinu, imadu se ,fri sasvim mnesu- glasna vještva, sva tri opčini na teret, to, jest 1. po kojem vodomjer pogriješno poka- ziva od 10 do 50% manje od vode što pro- teče, 2. od 11 do 12%; a 3. od 8 do 17% tako da, kako je već našim čitateljima po- znato, sudišta prve i druge molbe morali su uzeti neko srednje stanovište među opriječ- nim mnjenima vještaka te presuditi, da je vodomjer pokazivao 12% u manje. Nijesmo pravnici te se ne usuđujemo izreći našu misao o stvari, pak iznosimo gole činjenice. Nego ipak nameće nam se pitanje: ako vodomjeri ništa ne vrijede, ne bi bilo bolje da ih općina odstrani i tako ne opsjenuje ni druge ni sebe, te da se preda u ruke Kisićima, koji nema sumnje od sada još će tačnije i savjesnije vršiti svoje kontratualne dužnosti, nego su ih vršili do sada, a općina u ovom vitalnom pitanju za Dubrovnik vas, moće se utješiti, opetujuć riječi pjesnika : cantabit vacuus coram latronem viator. Hrvatsko Primorsko Kazalište, — Sutra u našem kazalištu, dati će ova obljub- ljena kazališna družina prvu' prestavu. Glumit će se čuvena drama ,Zavičaj“ od = - Sudermana. Pozivamo naše građanstvo, da brojnim posjećčivanjem dokažu svoju ljubav prama hrvatskoj glumi. Markiza Ružička Strozzi. — Sutra u Bondinom Kazalištu moći «e naše gra- đanstvo gledati, kako prestavlja prva jugo- slavenska tragetkinja :- markiza Ružička | Strozzi. Ovim je podana osobita čast našem gradu i našem kazalištu, jer eto, otkad mi pamtimo, ovo je prva glumica svjetskog glasa, što stupa na našu pozornicu. Slavna umjetnica prestavljat će još na 180. m, u - »Vlasniku Talionica“; na 19 u ,,Kako da ze dišekom“; na 21 u pliš 1 saM. poštavati velike umjetnike, kakva je markiza Ružička Strozzi. Nova uprava glazbe. — U nedjelu se je birala nova uprava hrvatske općinske glazbe. Bila su izabrana ova gospoda: Dr. M. Medini, predsjednik. Robert Odak, pot- presjednik. Josip Gandini, blagajnik. Melko Stanković, tajnik. Petar Musap, upravitelj. Koji je ovo jezik. — Stotinjak ko- raka udaljeno od tvrđave na Srđu zasađena je jedna drvena ploča na kojoj između nje- mačkog i taljanskog napisa stoje i ove riječi: » U ovom rajonu zabranjeno služiti se optičkih aparata ili bjeližavanje“. Koji je ovo jeziki što znači, znati će vojnička vlast. Primili smo 20 K za družbu sv. Ći- rila i Metoda sakupljenih u Slanomu na Silvestrovo. Ugledali se drugi u ovaj primjer. Pohvalno. — Gosp. Zec je darovao Hrv. Opć. Glazbi“ 3 K, a ne kako po- grešno javismo zadnji put 2 K. XY. — Slano. — Ono prvo nijesmo pri- mili, a ovo drugo javljamo danas. Listak. Sljepac učitelj glazbe, muž, otac i preljubnik. — Palmo Catalanotti slijep je od poroda. "Kad mu je bilo 5 godina staviše ga roditelji u zavod za slijepe. Vik- tora Emanuela II u Firenci. U zavodu je izučio svirati na glasoviru i plesti od slame stole. Često bi svirao orgulje u nekim cr- kvama u Firenci. Fratri sv. Marije Novelle osobito ga zavoliše radi njegove vještine u udaranju, pa ga za to imenovaše prvim or- guljašom sv. Marije Novelle i nađoše mu nekoliko kuća, kod kojih je podučavao mu- ziku. Catalanotti, osiguravši sobi tako život, ostavio je zavod -i pletenje stolaca, te se posve posvetio glazbi. U kući jednog tr- govca, gdje je on davao poduke u glasoviru, upozna Palmo gdjicu Armidu Villani, koja se do ludila zaljubi u nj. Slijepi muzicista _ nije imo na-sebi nikakve ljepote: bio je nizak, suh, bez ikakvih lijepih crta, te je opče pitanje bilo što se u slijepcu krije, što je djevojku premda stariju od njega, moglo k njemu privezati. Ne mareći za prigovore, zabrane i pretnje svojih roditelja Armida se vjenča sa slijepcem i obdari ga, nakon go- dinu, lijepom kćeri. Šest godina neprestano Armida je. vo- dila svog slijepog muža po ulicima Firence , do vrata kuća, gdje je on obučavao, kad odjednoč stade u njemu hladiti ljubav prama njoj, te joj napokon i zabrani pratiti ga, a uze mjesto nje, jednog malog uličara za vodioca. Uzrok toj promjeni bijaše nova ljubav. Palmo se bijaše, naime, međutim _ "upoznao s Idom Pecorini, mladom i rijedke ljepote kćeri jednog trgovca s vočem, koji svoju kćer bijaše povjerio slijepom muzicis- ti, da je izuči u pjevanju i u sviranju man- dolina. Među učenikom i učenicom u brzo se ražvi ljubav, te s i vijek produljivali, a da se roditelji Ide ni o-