m Strana 2. CRVENA HRVATSKA“ Broj 8. EEE EIEEEEEEEEEEEEPE == z==———————m——<—m—<—<—m=m=a=a=m=——m—=<=<=m=muam m —m=—==—a=m«=a<mmm=m=<<<=<—m=m<m=—m=umzammmmzulmmnemmzmzmam=mmxm == —————m——=——m—m=um<—mm=um——m—= —<—mmam——mm———m—m———— ———= —————m—m—<—m—m=mm—<m=ma—<—mm——m—mua=m———m—m=m=—<—muUIsz==—mmm—mm—m—— za slobodom mora se ugušiti; Hrvatska ne smije, da dobije nikakovih prava; to je zamlja veleizdajnika; da se u njoj opet na- pravi red to jest, da ona opet bude pozorna i poslušna prama svemu onomu, što joj. iz Pešte nalože, za to se mora pobrinuti nova vlada; za to je ona u Hrvatsku i poslana ; to je njen program, to je alfa i omega njenog rada. Dani kušnje nastaju za Hrvatsku, dani kritično odlučni, sudbonosni. Nazad malo dana dogodio se jedan sukob čisto privatne naravi između nekoliko djaka i oficira; dva djaka biše uapšena; sudac iztražitelj pušta ih na slobodu, jer nema nikakova opravdana razloga, da budu zatvoreni, a na to se diže ban Rauch, te na njegovu izričitu zapovied moraju se opet djaci uapsiti. Ne samo to, nego paček ban glavom daje razglasiti, da je to sukob, koji nosi karakter antidinastič- nosti. Za svaku demonstraciju čini universu odgovornom te prijeti djaštvu, da će prvi memir, što se pojavi u Zagrebu upotrebiti kao razlog za zatvor sveučilišta. Djaštvo je na ovakove čudnovate, uprav kuenovske napadaje sa strane najvišega mjesta u Hr- vatskoj odgovorilo gospodinu barunu i nje- govim doglavnicima na veoma doličan, ali ene: gičan Sinoć je bila održavana djačka skupštiua. Skupštini je prisustvovalo preko 500 (pet stotine) djaka. Starčevićanci su držali posebnu skupštinu u Starčevićevom domu. "Tako su bile stvorene dvije rezolu- cije: jedna sa strane starčevićanskog djaštva, a druga sa strane cijelokupnog ostalog hr- vatskog i srpskog djaštva. Obe rezolucije žestoko napadaju baruna Raucha radi nje- govog nedopuštenog i radi toga bezobraznog presizanje na prava sveučilišnih građana. način. To neka bude dokaz, da je hrvatska i uopće nacijonalna svijest kod našeg na- roda dobrano probuđena i računi Rauch - Czernovicheve vlade računi bez krčmara. Govori se paček po Zagrebu, da Rauch i Czernovicu misle kandidirati u Zagrebu i to ban Rauch u 1. kotaru grada Rrummacher : Parabole. Dar Brame. Sakontala, najmilija i najljubeznija iz- među svih kraljica, koje su nekad resile prestolje Indije, umiljata supruga plemenitog kneza Vikrama, slavila je jednoč veseli dan svog poroda. A veselje je ozvanjalo u koli- bama i palačama cijele zemlje, ali još življe i nježnije je odjekivao njezin glas u svakom srcu. Jer je kraljičino lice bilo lijepo i nježno, a pogled njena oka svijetlio je blago i milo, kao popodnevno sunce, kad se zaklanja iza brežuljaka, a šalje dolje i rosu i vlagu, dok sa visoka osijevaja brda i uvale. 'Tako bijaše lice Sakontale. ičadi toga stanovnici su Indije pazili na neprispodo- bivu kraljicu a djetinjom ljubavi, zahvalnosti, i nošahu joj skupocijeno svakovrsne darove, najbolje plodine zemlje, i pomasti i zlata i dragih kamenja : & drugi opet molili su bla- goslov Brame. Gle, tad stupi među proslavljače, te se bijahu sakupili u dvoru knjeginje, jedan svećenik Brame. On je držao u rukama ko- šaricu od trave pletenu; dok je jednostavna mahovina pokrivala rub košarice. “A govorahu službenici dvora, koji sta- ahu u dvorani : Da li će se približiti sve- da su za to. Zagreba proti profesoru Šurminu, a podban Czernovich u II. kotaru proti grofu Miroslavu Kulmeru. Govori se također, da će podban Czernovich kandidirati u Ogulinu proti bivšem podbanu iz doba narodne vlade Vladimiru Nikoliću pl. Podrinskom. No regbi, da će ito biti sve uzalud. Prekojučer je bio jedan pouzdani sastanak izbornika jednog dijela I. izbornog kotara grada Zagreba. Na tom je pouzdanom sastanku držao svoj programni govor Dr. Gjuro Šur- mir. On je potanko s lijepim riječima raz- ložio program koalicije; razložio je borbu hrvatske delegacije u lI'ešti, razložio je po- tanje smisao te borbe i koje smo uspiehe tom borbom postigli. Naglasio je, kako su se svi delegati zavjerili, da će čuvati čistu i neokaljanu hrvatsku zastavu, te je nepo- štrapanu blatom povratiti u domovinu. Ka- zao je napokon, da se prošli put nije otimao za mandat, ali sada smatra svojom "dužnošću, da se otima za mandat, jer su oniu Pešti dali Madžarima tvrdu vjeru, da će hrvatski narod poslati iste borce natrag u Peštu, a ako ne iste, a to bolje. Narodna je čast angažirana i ona mora ustrajati u toj borbi, pa makar im digli sve, čast i obraz ne će im dignuti. Jezgroviti govor Dr. Gjura Šurmina saslušali su izbornici posve mirno, te su na više mjesta odobravali. Kada je pak svršio nastala je prava bura oduševljenja. Vaš do- pisnik, koji se posve slučajno tamo nalazio bio je svjedokom, kako su svi prisutni iz- bormci silno oduševljeni za profesora Šur- mina. Oni su se svi obvezali i dali poštenu riječ, da će svi, ne samo glasovati, nego i poraditi kod ostalih izbornika, da tako_pro- fesur Šurmin dobije apsolutnu većinu gla- sova, te tako da bude izabran. Poslije toga govorio je i vaš dopisnik, koji je prisutnim izbornicima pokazao raz- liku između profesora Šurmina i njegova protukandidata profesora Kršnjavija. On je potanko razložio sve vrline koje rese Dr. Surmina, kao i mane, koje nosi njegov pro- ćenik sjaju prestolja s košaricom od trave, i iskićanom prostim cvijećem ?.... Ali se svećenik odvužno približi i postavi košaricu pred noge Sakontale i reče : Gledaj prijateljska gospodarice i majko tvog puka, ova košarica od trave i ova niježna maho- vina sa brežuljaka, te ovo jednostavno cvi- jeće ubrato je sa one udaljene doline na skrajnoj granici tvog carstva gdje je tvoja noga lutala onda, kad joj se je prvo proljeće života smiješilo. Tako je govorio svećenik, dok košara stajaše pred nogama Sakontale. 'Tada prignu krajica svoje lice i gledala je na košaricu i cvijeće u njoj. I ona se smijaše podragana od cvijeća sa doline svoje mladosti. Svećenik se povrati u prostu dolinu, a ljepota brda činjaše mu se još ljepšom. Jer on bijaše vidio veselo lic& Sakontale. Dragulj. Sakontala, najljepša i najdražesnija iz- među svih kraljica Indije svetkovaše dan svog poroda sa suzam i tihom molitvom prama Brami. Jer strašna borba bijaše zemlju ucvilila, a gospodar Indije, njezin muš, nalazaše se daleko od nje u ratnom bjesnilu. Ali njenu bol još šžešćom činjaše tukandidat prof. Kršnjavi. Kada je svršio svom se dvoranom zaori urnebesni ,abzng“ proti Kršnjavomu. Za nastajnu nedjelju zazvana je skujp- ština neodvisnog građanstva grada Zagreba, gdje će se govoriti o kandidaturama. Kao što u Zagrebu, tako se je razmahao izborni pokret i po cijeloj Hrvatskoj. Frankovci kaadidiraju u 68 kotara; hrvatska stranka prava u 40, grupa Kulmerova dosada u 7. kotara. Srbi radikali u 16. Za napred- njake i Srbe samostalce još nisu proglašene službene kandidature. Kandidirati će u dosta kotara seljačka stranka i socijaliste. Socija- liste nemaju nikakova izgleda na uspjeh, dočim seljačkoj stranci, kao da će ovoga puta uspjeti proturati svoga vođu Stipu Radića. Izbori još nisu raspisani, uvjerenje, da će se obaviti koncem veljače. Politični krugovi računaju i s tim, da će novo izabrani hrvatski sabor biti otvoren i saborisati tek malo dana, a onda će opet biti raspušten i opet će se provađati izbori i ti drugi izbori, koji će se po svoj prilici ali je ovamo provađati u svibnju, biti će odlučni o dalj- njem razvoju hrvatskoga pitanja. — ać. 7 Hrvatska borba. Oklevećena ,narodna vlada“, — Službeni list Rauchove vlade bio je iznio, da u prvobitnoj osnovi zajedničkoga mini- stra za trgovinu nije bilo u željezničarskoj pragmatici jezičnih ustanova, nego da su te ustanove-onako kako su saboru predlo- žene- u osnovu uvrštene na izrični usmeni zahtjev bivšeg podbana presvjetlog gospo- dina dr. VI. pl. Nikolića.“ Ova vijest sluš- benog lista pala je kao bomba, jer eto s njom se tvrdilo, da je sama Pejačevićeva vlada zatražila, da se u Hrvatskoj na željez- nicama uzakoni madžarski jezik. Vijest je imala u sebi i nešto posve neshvatljiva, jer je poznato, da se je baš Pejačevićeva vlada to, što su mnogi vijerni sinovi zemlje pali u borbi, a opet mnogi kraljevi sluge otpali bijahu, premda ih on bijaše obdario mnoe- gim dobročinstvima i častima, te u neza- hvalnosti i kukavštini njihova srca otvoreni postadoše u času pogibli. Radi toga na tiho je plakala Sakontala, te dan njena poroda bi- jaše joj ko dan smrti. Tad stnpi jedna službenica k ražalošće- noj knjeginji i reče: Čuj, tu je svećenik Brame, koji ti daje cvijeće svoje doline. Ali Sakontala uzdahnu i reče : Ali kako će cvijeće razveseliti moje raskomadano srce i biti ures mome _problijeđenom licu? Ipak, progovori za tim blaga kraljica, dovedite mi ga, da iz njegova dara upoznam, e mi u mojoj nevolji preostaje ipak ljubav vijernog prostaka. 5 Stari svećenik uđe prignu glavu i reče; Čuj prijateljska gospodarice i majko svog naroda, tvoje boli nijesu ti otuđile srce sta- novnika doline, gdje si ti nekad lutala, kad ti se još prvo proljeće tvog života smijaše. Jer promjena nestalne sreće ne može ver vijernih srdaca razriješiti; zaista čvršća po- staju. Ipak ti ne nosim cvijeće. Ono je po- gaženo u našoj dolini, ipak će ono bolje procvasti, kad po oluji proljeće pošalje Brama. Ja ti nosim najskuplje, što dade naša dolina: dragulj, Rakovi još nitko ne vidje u Indiji. rig iri ot HA RE Dia A phaoriće ii |