God. XVII. Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. —* Štamparija Pid th saarEmznsjEmsnsszzmz=aD frh! u Hrvatskoj. Borba, što se vodi sada u Hr- vatskoj, okupila je s jedne strane, što je bolje i razumnije, a s druge se nađoše skupa ljudi tamne prošlosti i oni, koji nemadu što da izgube služeći tuđinu, frazerstvo zavelo na stramputice. Tako Frankovci i — Srbi radi- kali, jedoi u ime Velike Hrvatske, a drugi u ime Dušanova carstva, vo- juju za isto, za tuđina: Jaša Tomić i Dr. Krasojević idu u poklone We- kerleu, Frank se preko Kršnjavoga dogovara sa Rauchom, a treći su u tom čudnom savezu ljudi, koji su i samom Khuenu bili . preveć, Crnko- vići i Junkovići. Svi su se ti urotili proti koaliciji, svi su složni da va. ljaju, ali što će biti, kad bi im us- pjelo da obore, to niko od njih ne pita. Koalicija naprotiv, pa i sastajala se od toliko stranaka, ima jedan za- jednički program rada, ona je pe tom jedina sposobna u sadanjim pri- likama za život. U načinu pak, kako. je sastavljena, ona je živi dokaz, da sloga između Srba i Hrvata nije ni- kakav fantom, kako je drugi okr- stiše, samo treba s jedne i,s druge strane ljudi, koji ne zahtijevaju od drugova nemoguće, već shvaćaju po- zitivno zadatak političke borbe. Takovih ljudi ima na pretek srp- ska samostalna stranka i njima treba da zahvali svoje uspjehe kod birača, ali njima i Hrvati treba da su harni. Bez njih hrvatska bi borba bila ja- lova, u njima smo dobili borilaca ži Hrvatsku, koji se ne zovu Hrvati, ali u koje bi se. mnogi Hrvati mogli ugledati, S njihovom zaslugom .Hr- Vatska nije više strašilo za Srbe, a Hrvati su se navikli gledati u Srbu građanina, koji ima pravo, da mu se njegova osobnost poštuje. Kad se. počelo govoriti o slozi Hrvata i Srba, mnogi su cijenili, da će nastati zlatna vremena, kad će svaka razlika između jednih i :dru- gih nestati. To se. nije dogodilo, eto vidimo, gdje i sa srpsko i sa hrvat- ske strane. ima ljudi, koje zabavlja Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i ga Austro-Ugarsku na fis somstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretpl. ta — == predbrojen i za došasto polugodište. sa ljudima, koje j& U DUBROVNIKU, 29. siječnja 1908. a ip) R f T ( $ aki ( ZORANA | nijekati međusobno pravo na .op- štanak. To znači, da takova sloga nije moguća, ali kooperacija hrvat- skih stranaka sa srpskom samostal- nom strankom pokazuje, da između Hrvata i između Srba ima ljudi, koji se ne žele klati drugomu za volju, a gdje je te odluke, tu se lako nađe i ono, zašto će se složno boriti. Uglednom Uredrištvu »Crvene Hrvatske“ Mjesto. Na temelju $. $. 19. i 22. za- kona o štampi pozivljem to Ugled. Uredništvo, da na prvom ili drugom broju na istom odriosećem se mjestu i istim slovima i razmacima donese slijedeći Ispravak: U broju 8. ,Crvene Hrvatske“ od 25. sječnja, u uvodnom članku pod naslovom: ,Ko sad uspijeva!“ pri dnu II.gog stupca na IV. crti sa dna čita se: ,...... Kako je ondje jedan Antonije zasio na vrat ,pa- triotima“, tako ovdje Crespi i Tadini pune stupce ,Prave Crv. Hrvatske“ infamijama, za koje treba da plaćaju drugi“. Izjavljujem, da to u koliko se odnosi na mene, ne odgovara istini, jer ja niti punim stupce ,Prave Crv. Hrvatske“ infamijama niti je ikada itko drugi za tobožnje moje infamije trebao da odgovara. Zatim u istom članku, u III.em stupcu, od 10. .do 12. crte stoji: »Dosta je samo upogoriti na uspjehe Antonija i Tadina, da se .. . . na- smiješ“. I to u koliko se tiče mene, ne odgovara istini. Napokon u istom članku u III.em stupcu na 18.toj crti je govora o meni, gdje megju ostalim stoji ,.... pa je došao bio i k nama“, što ni najmanje ne odgovara istini, jer ja k nikome nijesam išao, Sa poštova- - njem : IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE Broj 9. POJEDINI BROJ 10 PARA. etplata i oglasi šalju se upravi, & dopisl ur&dništvu lista. Za izjave, priopćena, zahval6 aća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. Hrvatska borba. Hrvatski delegati. U ponedjelnik otpu- tovali su u Beč hrvatski delegati dr. Medaković dr. Vinković, Grga Tuškan i general Tomičić. Delegacije su započele svoj rad na 27 o. m. Naši delegati i u austrijskoj i u ugarskoj delegaciji razvit će živa raspravu o hrvat- skom pitanju, a osobito o odnošaju Hrvatske prama Ugarskoj. General pl. Tomičić u prvim će sjednicama delegacije prikazati potrebu, da se u Hrvatskoj ustroji jedna vojnička realka. Srpski radikali i Rauch. Perjanice srpskih radikala obilaze pragove ugarskih ministara u Pešti, da ih sklonu imenovati njihova čovjeka za srpskog patriarhu, a oni će zato podupirati Raucha u Hrvatskoj. Vođa radikala dr. Krasojević pregovarao je u Zagrebu s Rauchom o složnom radu pri nastajnim izborima. Radikali dakako opro- vrgavavaju ove vijesti. Ban u kavezu. Na vijest o imeno- vanju Raucha za_bana nije se u našem no- “ vinstvu digla onaka bura prosvjeda, kao što se bijaše digla proti imenovanju Rakodezaya To je imalo značiti, da Hrvatska goji neko povjerenje prama Rauchu, jer ne bijahu još “ zaboravljeni oni snažni govori Rauchovi u hrvatskom saboru, a osobito ona izjava za sjedinjenje trojednice. U Rauchu ima dobrih temelja : osjećalo se je. A kad je N. F. Presse iznijela mnijenje, e će se Rauch i koalicija međusobno približiti, nitko nije to đržao za nemoguće, jer konačno treba naći izlaz iz ovog položaja. Od svega se toga ništa nije ispunilo. Rauch se je prevjerno držao We- kerlovih naputaka,.a ti naputci kakvi su mogli biti od čovjeka koji se je zakleo uništiti Supila i cijelu koaliciju ? Rauch je obijedio koaliciju s antidinastičnosti, a ona mu ije dostojno odgovorila: prihvatila je dobačenu “rukavicu, te danas cjelokupno nezavisno naše novinstvo silnije juriša na Raucha nego na Rakodezaya. Tako je sam Wekerle tisnuo Raucha u kavez iz kojega ima samo jedan izlaz, onaj kroz koji je izletio i Rakodezay. Taj će izlet brzo i doći, ako se u Pešti, a ne u Zagrebu ne obori vjera u uspjeh bića i zobi. : pismo iz Zagreba Zagreb, 26. januara 1908. “Ricka slava Dubrovčanina. — Jučer je naš zemljak gospar Andro Mitrović do- 0. Kalist -Tadin živio rijeđku slavu u Zagrebu. Sinoć se je: : franjevac. Dubrovnik, 28-1 1908. naime po prvi put predstavljala u kazališta ro «njegova nova opera ,Priča jedne noći“. «Andro se je Mitrović istaknuo po prvi pat sa svojom kantatom , Pjesma nad pjesmama“, 30-05 ie iavađaje 4 ber, rečivo A S o