poljodjelstvu i pribaviti mu miliona hektara nove zemlje. Iznašaoc je Bottomley, profe- sor botanike na-King's College u Londonu. Njegovi su početni pokusi išli za tim, da opskrbi potrebitim dušikom iz zraka ne samo mohunjače, nego i zemlju, na kojoj rastu. Uspjeh u toj stvari doveo ga do otkrića : opskrbiti na taj način hranu skoro svim ra- stinama. Već je Plinije opažao, da bob gnoji zemlju i čini je rodnom. Ali nemogaše da protumači taj pojav. God. 1886. bilo doka- zano, da mohunjače ne dobivaju potrebiti dušik za hranu iz zemlje, nego iz zraka, i da na taj način obogačuju zemlju plodnim gnojem. Osim toga upozorilo se da množina dušika zavisi o broju izrastaka i koljenaca (nodulus) na korjenju i da su -rastine veće i zdravije, što ih više posjeduju. To je Otkrio Hellriegel. Godinu za tim dokazao je profesor Ward, da ta koljenca postaju do- laskom bakterija u korijenje. Bakterije te imaju to svojstvo da mijenjaju dušik i kisik u dotične spojevine, koje bilinu hrane, ali i sami trebaju hrane i traže je u korjenju. God. 1898. to se je mišljenje dokazalo stal- nim i bacila tog nazvaše Bacillus Radici- cola. Dvije godine za: tim dokazaše, da ti bacili i neplodno tlo učine plodnim. Profesor Nobbe gojio je u Njemačkoj bacile ove na veliko i djelio ih poljodjelci- ma: ali ne bijaše uspjeha. Uzrok je tomu uspostavilo amerikansko ministarstvo poljo- djelstva u gelatini, u kojoj su se bacili go- jili. Istodobno dalo se pripraviti novih bacila i razaslao 12.000 zamotaka težacima. Od tih 74 postotka pokazaše dobar uspjeh; ali se pronašlo da amerikanski bacili mogu da žive samo 6-8 nedjelja. Tako se ta stvar zabacila. I da ne bilo profesora Bottomley-a skoro bi veliko otkriče ostalo u tami na uvijek. On je naprotiv došao do toga, da mu bacili žive 3 godine i da se mogu svagdje upotre- biti. Za pokus izabrao je neplodnu, mršavu zemlju, po kojoj je posijao mohunjače (bob, grah, fažolik), čemu je pridao smjesu s ba- cilima. Radi nedostatka dušićnih spojevina baciše se bacili na mohunjače, svoju ob- ljubljenu hranu, a ove ih veoma rado pri- mile, ne bi li obe strane zaštitile život. Spri- jateljila ih borba za opstanak. I upravo tim ojačaše bacili ; jer ih silno pomnožiše. Uspjeh je bio oplođenje i mizljenje zemlje, bogata žetva i velika množina zdravih i otvrdđnutih bacila. Od ovih je bilo poslano od god. 1906-1907 iz king' & College po cijeloj en- gleskoj preko tisuću zamotaka upwtom za upotrebu. Po vijestima poljodjelaca uspjelo je bilo 80% pokusu. Bottomley oglasi to u opširnijem spisu. U jednom slučaju rodilo je seljaku na neplodnom i megnojenom, ali s bacilima izmrljenom polju 33%, mjere graha; dok je naprotiv susjedima dobro gnojeno polje rodilo samo 14 mjera. Bottomley je išao dalie. On je ostavio bacile da ,oglad- ne“ — kako piše, pa ih je postavio u extrakt iz korjena rajčice (pomadora). Ba- cili se naučili i na ovu novu hranu i rajčica je uredno uspjevala na zemlji -pognojenoj ovim bacilima; jer se eto i na njezinom korjenu pojaviše koljenca (moduli) s bacili- ma, koji joj pribavljahu hranu, te u nekoliko potaklo Bottomleya još dalje i on pukuša isto s raznim drugim bilinama, ružama, ja- godama, jabukama i t. d. — a u svakom slučaju doživio je velikih uspjeha. CRVENA HRVATSKA“. Najzgodnije je kod ovog umjetnog gno- jenja njegova jeftinoća. Bottomley veli, da je za jedan ahar dostatno po šilinga (naših - 60 para) gnojiva. : Veliko značenje otkrića ovoga čovjeka već svaki može da uvidi, kad pomisli, da se samo u Engleskoj traži preko 20 milijona ahara zemlje za polodjelstvo, koje sada leži kao bezplodna ledina. Stoga ga engleski listovi i stručnjači nazivlju najvećim izna- šašćem ekonomskim u dvadesetom vijeku. Prouzročiti će ne samo preokret u poljodjel- stvu, nego i u obrtu i pomoći će riješenju socijalnog pitanja. — L — Iz Makarske. 25 siječnja 1908. — Mislili smo, da će nam nova godina osvanuti sretnija, barem radi parobrodarstva, ali: mo- žemo slobodno reći po onoj narodnoj : Todore to gore. To nam ovih dana darovaše štrajko- vanje. Zaladu je: treba pravilno dijeliti dobitke, a ne glavnici lavlji dio, a morna- rima više službe, a manje zaslužbe. Zato svak daje pravo štrajkašima, i ako nam štrajk nanosi silnih neprilika i štete. Bilo bi želieti da se svim ovim neprilikama što prije doskoći, a sva je prilika da ćemo se još pozabaviti ovim pitanjem ako nam urednič- tvo pusti malo prostora. U novom parobrodarskom društvu pro- lazimo slabo isradi jezika. Imali smo zgode i viđeti i čuti, kako dolaze neke - cirkulare isključivo u talijanskom jeziku, što nas vri- jeđa i bude li što slična ponavljati se, mi ćemo se odazvati na način, koji od nas zahtijeva narodni ponos......... Još se imamo potužiti na imena nekih parobroda. Jednomu ime ,Nibbio“ a narod ga krstio »Ne bio“ i želi, da se to ime promijeni. Drugomu parobrodu ime ,,Zara“, a možete lasno pojmiti, kako nas to silno draži kad i pomislimo samo na sve one uvrede, koje se nanašaju u Zadru našemu narodu. Eviva Zara!, ali u Zadru. Tražimo od uprave društva da po svaki način prestane ovako- vim izazivanjem jer je zbilja pravo izazivanje, da se kroz Dalmaciju bani talijansko ime glavnog grada pokrajine, u kojoj živi samo šaka talijanaca, koji neće doprinijeti u korist društva niti stoti dio prometa. Cjenimo, da će se udovoljiti našim zemljama ali smo isto uvjereni da ćemo i sa prometno _ saobračaj- nog kao i sa jezičnog gledišta samo onda bolje stati, kada se- ustroji posebno paro- brodarsko društvo u Spljetu, kojemu želimo svaku sreću i napredak. Dugo putovanje. — Ratne lađe naše monarhije Erzherzog Ferdinad Max“, »Erzherzog Friedrich“ i ,Erzherzog Karl“, s dva torpedo razorača otputovati će. kon- cem dojdućeg mjeseca na 'dugo putovanje, Promjene na Hrvatskoj“. — Iz- vršujući odbor hrvatske stranke prava od- lučio je, da nadzor nad upravom. i ured- ništvom lista vrši Stjepan Zagorac. Vlastniš- tvo lista spada klubu hrv. stranke prava, a uredništvo je lista povjereno Kerubinu. Šegviću. List izlazi kao i ,Obzor“ svako ' jutro, a ne kao što je do sada izlazio svako podne. Za Frana Kurelca. — U Ogulinu rodnom - mjestu poznatog hrvatskog knji- ževnika blagopokojnog Frana Kurelca, obra- zovao se je odbor. kojemu je svrha skup- ljati milodare za sagradnju spomenika knji- ževniku Kurelcu. Milodari se šalju na: _ Gjuro Magdić ravnatelj štedionice, ili dr. M. Sokolić, Ogulin. Svršen štrajk na ,,Dalmatia“. — Uprava parobrodarskog društva ,, Dalmatia“ obznanjuje, da je uredila plate i hranu svo- jih zapovjednih časnika i momčadi, te da će ustanoviti mirovinski fond. Ovom odlu- kom društvene uprave prestao je uzrok štrajku, te će lađe stupiti opet u promet. Društvo ,, Dalmatia“ bit će pojačano, budući, da se pridružuje njemu , Splitska plovidba“ s 600,000 kr. glavnice. ,Splitska Plovidba“ imat će u upravi , Dalmatia“ po jednog rav- natelja, zamjenika i revizora, koji će sta- novati u Spljetu. _ Zvono. — Izašao je i četvrti broj ove lijepe Marjanovićeve smotre s ovim sadrža- jem: M. Marjanović : Milčinović ,, Proklestvo“ i Ogrizović. Jack: Banske Silhuete. Angeli : Nagrada mira pjesniku rata. C. Mendes: Pustolovina. M. M: Pred skupštinu ,Dr. Hrv. Knj., Bilješke. Zvono izlazi svake subote, a stoji ma godinu 6 kr. Adresa: Uprava ,Zvona“ — Zagreb, Marovska ulica br. 28. Demostracija u Gracu. — Na 26 o. mj. bio je odjelni-predstojnik Nikola pl, Cernković u Gracu, te je osio u hotel ,Stein- werthof,. Kad su hrvatski akademičari gradačkog sveučilišta dožnali za Cernkovi- ćevu prisutnost sakupiše se pred hotelom, gdje prirediše demostraciju proti njemu. Madžarske škole u Hrvatskoj. — Zagrebačke novine javljaju, da je ban Rauch izdao naredbu, da se u osam mjesta otvore nove madžarske škola. Ove škole će uzdr- žavati madžarska ,Lega Nazionale“, naime društvo , Julian“. S ovim bi valjda htio Rauch, da podigne svoj ugled kod Madžara, jer mu i tako nije stalo do poštovanja sa strane Hrvata. Poruka ,Pokretova“ ,, Hrv. Pravu“. , — Pokret pozivlje Hrv. Pravo, da mu ime- nuje 200 osoba, koje su na 19 o. mj. na izbornoj 'skupštini u Delnicama bile uz Franka Potočnjaka. Ako _,,Hrv. Pravo“. iz- nese imena tih 200 osoba, obvezuje se Pokret položiti 1000 kr. u frankovački iz- borni fond, : koje će trajati 2 mjeseca. Lađe će skupa f