God. XVII.
Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini.
—mm=u = u === Štamparija DeGiulli i dr. ša
Kroz 100 godina.
_ Prekolani su Dubrovčani spomi-
njali čas, kad su se gradska vrata
otvorila pred pobjednikom Europe.
Dvije godine poslije jedan potez pera
izbrisao je, što su vijekovi bili stvo-
vili, i dubrovačke repuplike nije više
bilo. Od grada, koji je bio sam sebi
kovač sreće, postala je lopta, koju
su mogućnici dobacivali jedan dru-
gomu.
Je li se Dubrovnik pomirio svojom
sudbinom ? - Ne! On je doista pre-
žalio svoju slobodu, on je razumio,
da organizam, kao što je bio Du-
rovnik, poslije francuske revolucije
bio je nemoguć, ali kad mu se bilo
pretopiti, barem da mu je nova po-
litička tvorba osigurala napredak. I
Genova je bila republika, ali s pro-
pasti republike nije izgubila blago-
stanja, već se eto uzdigla do premice
voide Marsilje. Dubrovnik naprotiv
s propasti slobode izgubio je sve, od
vrata Balkana postao je grad izgub-
ljen na golim hridima sinje Adrije.
Zašto? — Ima gradova, koji su
cvali i propali, a putnik bezbožnom
nogom stupa po ostacima rada ne-
lrojenih generacija, gatajući iz ka-
inena priču o staroj slavi. Ti će mu
otrašei -kazizati o ruci osvojača, koji
je grad uništio, ali gdje su prirodne
sile nesmetano djelovale, tu su se
na ruševinama podigli novi gradovi,
koji s većom ili manjom srećom na-
tječu se s onim, o kojim povjest pri-
povijeda, da su na tom mjestu sta-
jali. Zastoj Dubrovnika naprotiv
je djelo ljudsko, posljedica je to
onog neprirodnog sklopa, u koji je
došao poslije propasti republike, gdje
ljudska ruka hoće da poiskida 'sve
prirodne sveze stvarajući od Balkaria
njemačko trgovačko pobručje.
To je uzrok, zašto se Dubrovnik
ne može da izmiri sa svojom sudbi-
nom,-i kad se je izmirio s misli, da
treba da bude dio jednog većeg or-
ganizma . ....
Ko bude pisao povjest ovog zad-
njeg stoljeća dubrovačke prošlosti, mo-
rati će da je dijeli u dvoje. Prvo je do-
TM Pe ia 9 NE
PA VM ciji VAS ORE ZEO ENE 12 Ma LAS JANE PS EL RE
U DUBROVNIKU, 1. veljače 1908.
Broj 10.
- NHRNIMJGNHHEEEE Inn m ==!
Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUROTE
gomstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se
=m======= predbrojen i za došasto polugodište. — moi
POJEDINI BROJ 10 PARA.
Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale
plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po
godbi uz razmjeran popust, Nefrankirana pisma ne primaju se. ===
= SR=——=—=—u———e-m—=—=—=m“m“m“-“uUMs€ue—
ba, kad Dubrovnik nije ni kušao, da se
prilagodi novim prilikama. Za to je
trebalo, da izumre barem ona gene-
racija, koja je doživjela, a svojim gri-
jesima i pospiješila propast republike.
Ta vlastela, koja su obilazila grad u
sjaju nekadašnje moći, bile su kao
utvare, koje su svaki život sprječavale.
Oni su bili još uvijek ,gospari“, bez
kojih se nije smjelo, a s kojim nije se
moglo. Izvana sjaj, a u kući često
bijeda i očaj.
Krenulo je na bolje, kad se gra-
danski stališ počeo oslobađati toga tu-
torstva, te se i između same vlastele
našlo ljudi, koji su imali srčanosti,
da barem u javnom životu prekinu
s prošlosti. To je doba, kad je Du-
brovnik prednjačeći ostaloj Dalmaciji
razvio barjak narodnog preporoda.
Tad je bilo u gradu i zanosa i nade
u bolju budućnost, a sve to svršilo
je — s okupacijom Bosne. EDO
Možda je jedini Klaić razumio
tada njezina zamašaja. Politeo nam
pripovijeda, da je on odmah u oku-
paciji vidio zaprjeku sjedinjenju s
Hrvatskom. Na to su u Dubrovniku
slabo pazili; pomažući ustanak, sa-
njali su rodoljubi o oslobođenju raje
od turskog zuluma, a kad su se
probudili, našli su u Bosni mjesto
Turaka Nijemce i Madžare. :
To je bio ujedno zadnji udarac
trgovini Dubrovnika sa zaleđem ;
malo poslije prestale su karavane
silaziti u Dubrovnik, a grad je za-
mijenio; ne vele kasnije propade i
dubrovačko pomorsko društvo, u
koje se mnoge kuće bile uložile po-
sljednje ostatke svoga velikoga ima-
nja.
U isto doba započe u gradu
svađa između Srba i Hrvata. Ka«-
nija će pokoljenja moći bolje da pro-
sude uzroke ove svađe, ali ne čemo
vele ni sada pogriješiti, ako je do-
vedemo u svezu s okupacijom Bosne.
Razočaranje se brže. prihvat: mla-
đih, pa se je doskora u Dubrovniku
mlađi naraštaj našao o _ pasivnoj
oporbi, koja je glavna oznaka du-
brovačkog srpstva iz onih vremena,
dok su stariji gledali da spise što
se spasiti dade.
Iz tog očajnog stanja spasio se
Dubrovnik sam. Njegovi sinovi ne
nalazeć u kući zarade, razbježaše se
širom svijeta za dobitkom, i domalo
poče Dubrovnik da se opet ekonomski
diže. Kažu da je Dubrovnik najboga-
tiji grad u Dalmaciji. Ako je tako, to
ima da zahvali radu ištednji građana,
a sama činjenica, da te novce nijesu
stekli na rođenoj grudi, najteža je
optužba postupanju bečke vlade
prama Dubrovniku.
Možda smo optimisti, ali mi iskre-
no kažemo, da vjerujemo u budać-
nost Dubrovnika. Teških je časova
on preživio kroz ovo 100 godina,
mnogim je poniženjima bio izvrgnut,
ali baš način, kojim je on znao
te oluje preturiti, dokaz je, da u
njemu još ima one snage, koja je
od malene naseobine Epidauričana
stvorila! grad, kojega j e ime bilo
kroz stotine godina poštovano širom
svijeta. Zašto da ta snaga Dubrov-
nik iznova ne digne ? Zar u poduzet-
nosti, koja se iznova budi, ne smi-
jemo gledati znak bolje budućnosti?
Pogledi po svijetu,
Krvoprolića u Macedoniji.
Službena statistika o ustancima u skopljskom
sandžaku javlja: U godini 1908 odigrala su
se 22 okršaja, u kojim poginuše 72 bugar-
ska, a 76 srpskili ustaša. Palo je vojnika i
oružnika 27, dok je 39 ranjeno bilo. Umor-
stva u toj je godini bilo 440, ranjenih 92,
a zarobljenih ljudi 41. Godine 1906 boje-:
valo se je 16 puta. Poginulo je pri tom 37
srpskih i 37 bugarskih ustaša; dok je voj-
nika i oružnika palo 17, a 15 ranjeno bilo.
Ustaše ubiše 219 ljudi, izraniše 77, a zaro-
biše 61: Minule godine bilo je 24 boja, pri
kojim poginuše 116 Bugara, a 14 Srba. Sa
strane vojske i oružništva pala su 3, a 3
su ranjena. Slučaja umorstva je bilo 364,
ranjenih 77, a zarobljenih 90 osoba.
Revolucija u Portugalskoj.
U portugalskoj se podmuklo sprema
prevrat, koji može lako otprhnuti sadašnju
kraljevsku. obitelj s . prestolja. Republikanci
izjavljuju da je sadašnja diktatura postala
iesnosnom. Njoj nije svrha postaviti mir u
zemlji, nego posve uništiti i zadnju usta-
vau sluboštikiu. Mišščia« ssedsločji rat BET
nazvan mrakim. diktatorom, još / sveudilj $
*3 i : : 34.