Broj 11 CRVENA HRVATSKA“. c Strana 3. EEE nim nmi mamnssmslosi) jema koji su se pokazali do sada nailiberalnijim ? Očito je bilo, da Rauch s ovim misli zastra- šiti činovnike i opet na stanovita mjesta po- staviti ljude sebi posve vijerne, kojima će volja banova biti nad svakim pojmom pra- vednosti, a one te ne bi bili voljni prigi- lati šiju postaviti na mjesta bez važnosti za banove eksperimente. Dr. A. Badaj pisa otvo- ino pismo banu Rauchu, u kom ga pozivlje, da se vijerno drži svog obećanja, e će pošto- vati neodvisnost sudaca, te da prestanu ba- canja sudaca iz jednog mjesta u drugo. Ba- dajevo pismo nosi naslov: ,A kada će već jednom prestati u Hrvatskoj to potiskivanje sudaca iz jednog mjesta u drugo“ ? Ove ri- ječi naime bijaše upravio naš kralj Badaju kad je on po svom imenovanju za predstoj- nika bio primljen od kralja u audienciju. Diaci bojkotiraju Raucha. — Na 1. o. mj. dalo je Plitvičko društvo u Za- orebu u dvorani glazbenog zavoda ples. Na ples je došao bio i ban Raueh sa svoja tri odjelna predstojrika. Zgrada glazbenog zavoda bila je opkoljena policijom, jer ban ni na plas ne ide bez stražara: toliko je uvjeren o ljubavi građanstva prama njemu: Oko 11 sati dođe na ples koje pedeset aka- demičara, koji kad su opazili bana izašli su demostrativno iz dvorane, jer su cijenili da je nedostojno za njih ostati u društvu, gdje se nalazi barun Rauch. Novi namjesnik. Kako spljetska Sloboda javlja, naš namjesnik g. Niko Nardelli ne će se povratiti više u Dalmaciju kao namjesnik. On je bolestan, pa se teš- kih posala na namjesništvu ne može u tom stanju primiti, dok Beck ne će više, da zna za provizorij. Kao ozbiljni kandidati na namjesniško mjesto javljaju se Hočevar, Goertseher i Simonelli. Tončića i Varešanina će se mimoići, jer je prvi, ma kako za na- mjere bečke vlade bio veoma zgodna osoba, prevec kompromitiran, a za drugoga drži Beck, da ne će kao vojnik preveč sagibati svoju šiju pred njim, jednim civilistom. Magyarorszag za Dalmaciju? — Madžari moraju biti veliki čovjekoljubi, kad se čak zauzimlju za nas i onda, kad ih mi čuškamo i guramo od sebe. Tako n. pr. Magyarorszag piše: ,Financialni ravnatelj u u Zadru gosp. Hočevar odredio je karnostnu istragu «proti više činovnika, koji su mu podnijeli zapisnike i dnevnike na hrvatskom jeziku. U opće se opaža, da se danomice umnažaju progonstva proti hrvatskom ži- teljstvu. Dalmatinski se listovi energičnim tonom ograđuju proti naredbe austrijske vlade glede neprestanog proganjanja hrvat- skog jezika“. Bosanska luka. — Javlja ,,Reichs- post“ da bosanska vlada proučava način kako bi se. dalo urediti luka. Neum-klek, koja pripada Hercegovini. Ova bi luka imala postati za Bosnu ono što je Trst za Austri- Ju, a Rijeka za Ugarsku. Neum-Klek luka postala bi važno izvozno mjesto za bosanska drva, a- i sa strategijskog glodišta ona bi bila važna, Rajačić veliki župan. — :" Njegovo Veličanstvo, naš kralj imenovao je Vladi- mira baruna MRajačića za velikog župana županije virovitičke i Osjeka. Savremenik. — ,Matica Hrvatska — Ante Tresić Pavišić: Buntovnici — P., Pe- trović : Jag — V. Nazor. Petar Svačić — 'Sanja. — V. Car Emin: . i veselilo dok je kiša zahara sa s R. Katalinić Jeretov: Sudit će pravica — Dr. F. Ilešić : (Ilirska pjesnikinja Josipina Kunovićeva — M. Car: Dalmatia — for ever! — R.: S biogradskog pozorišta — V. Pe- trović: doći ću ti draga... — D. Leppć; Nove borbe. Las- tak i književnost i t. d.“ s ovim sadržajem izašao je II broj Savremenika. 'Toplo - pre- porućamo ovaj naš prvi književni list. Zvono. — Peti broj Zvona ovog je sadržaja. M. Marjanović: Dva ,Izma“ A. H: Tajna popularizacije. M. Danilović: Pre- porod muhamedovskih naroda. V. T.: Prije i poslije američke krize. Bilješke. Ova lijepa Marjanovićeva smotra izlazi u Zagrebu, a stoji na godinu 6 krnna. Gradska Kronika. Proslava sv. Vlaha u našim druš- tvima. — I ove godine kao i prošlih bio je na dan sv. Vlaha po našim društvima ples za naše župljane i ostali svijet iz oko-- lice. U Sokolu je bilo toliko svijeta da se nijesi mogao maknuti premda ima kolosalne prostorije. Po podne se je plesalo župsko kolo uz lijericu, a svirao je također tambu- raški zbor Hrvatskog Sokola, u večer pako harmonija Hrv. Opć. glazbe. U Dubrov. Rad. Društvo se je plesalo do zore. U Hr. Radničkoj Zadruzi kažu nam, da nije bio ples za naš izvanjski svijet već su ih strpali u društvo ,Gundulić“. Tome je uzrok fino uređene prostorije, pak bi sei zrcala i fotelji mogli pokvariti, kad bi naš župljanin i radnik, koji se odlikuje čisto- ćom bio došao u radničku Zadrugu, koja je samo na imenu za radnika, a u istinu je salon za Crnicu i drugove, koji se smiluju, pak usreće radnike svojim posjetom priča- juć im kako su oni ,prijatelji puka“, a da ih gospari izbjegavaju. Sokolska proslava. — U nedjelju u jutro otišlo je odaslanstvo našeg Sokola sa starostom na čelu pričekati u Gruž braću Sokole iz Korčule vođene od podstarješine Iva Sessa i vođe Iva Tedeschi i iz Blata vo- đene od podstarješine Dr. V. Arneri, Na Pi- lama je pak članstvo dočekalo gostove, te su otale skupa predvođeni od ,Hrv. Opć. Glazbe“ krenuli preko place u sokolanu. U večer imao je naš Soko sbraćom iz Korčule i Blata obaći grad predvođen - glazbom, ali je jaka kiša onemogučila taj ophod. Akade- mija je počela oko 9 sati.. Otvorio je sta- rosta Dr. M. Čingrija s kratkim, jezgrovitim pozdravom, a zatim su se redale: piramide, vježbe članstva, prednjaka, s kojima su vjež- bala i tri Sokolaša iz Korčule, cvijetni lu- kovi djevojačkog odjela uz izmjenično mi- lozvučno .udaranje sokolskog tamburaškog zbora. Po akademiji razvio se je ples uz : skladno sviranje orhestra ,,Hrv. Opć. Glazbe“. Na ponoći se je prestalo plesati, e da se uzmognu i sviraći i plesači odmoriti i okri- jepiti. U _ blagovaonici posjelo je do 500 osoba. oko stolova. Hrana je bila izvrsno pripravljena. Po večeri se je uz čašupjevalo strana padala. Iza toga opel se je plesalo do zore. Suvišno bi bilo, hvaliti učitelje Sokola, .or- hestre i tamburaškog zbora, još suvišnije vrli gospojinski odbor, te potanko nabrajati svečanost. “To nek čine oni, koji s bljeska- vom reklamom kušaju pokriti golotinju. Hr- vatskom Sokolu to ne treba. A da ne treba dosta je upozoriti na darove građanstva izložene u dućanu g. Vuletića, dosta MI menuti, da se je prodalo 1600 kr. blokova, da je palo na samu gvantijeru 1600 kr., te da je prvu četvorku pr. ponoća plesalo 80 para, a druga oko 3 pr. p. do 50 parova, a da je u sokolani toga dana bilo do 700 ljudi. Na dan sv. Vlaha oko 3 pos. p. obašli su naši, te korčulanski i blatski Sokolaši, pred- vođeni od glazbe, gradom, te krenuše u luku odakle I braća gostovi parobrodom » Petka“ krenuli kući. Oproštaj je bio veoma srdačan. Proslava Sokola u Dubrovniku i nje- zin uspijeh, koji je nadmašio svačiji uspijeh te dolazak Sokola Blatskih i Korčulanskih, — sve je to vidljivi: znak, kako je narodna misao, koje je zagovornik Sokol, uhvatila duboka korijena u pučanstvu i kako je ne mogu istrgnuti nikakve niske spletke i zlo govori. Čestitamo na uspijehu našim Sokolima, a koko je misao sokolstva dovela braću s Korčule i Blata u pohode braći u Dubrov- niku, tako neka misao narodne zajednice obu- hvati svih nas u jednu četu u borbi za“ narod. Nastavak svečanosti sv. Vlaha. — U ponedjelnik vas program svečanosti nije se mogao izvršiti radi kiše, pa će se za to u nedjelu proslijediti sa svečanosti. U jatro rano po običaju barjaci idu na Goricu sv. Vlaha, a na 11 sati je procesija sa sv. mo- čima. Po podne oko 3 sata: počinje tombola, a za tim se ispraćuju barjaci iz okolice do na Pile i Ploče. Fijan dolazi. — Sa velikom . radošću doznajemo, da je zauzetnom ravnatelju Hr- vatskog primorskog kazališta pošlo za ru- kom sklonuti i najvećeg mašeg umjetnika Andriju Fijana intendanta hrvatskog ze- maljskog kazališta u Zagrebu itd., da pri završetku ove saisone i on osobno počasti naš grad i gostuje u našem kazalištu u svoje tri najmilije umjetničke kreacije. Kako smo izvješteni gostovati će u ,, Hamletu“ za koji će komad donijeti sobom i sve potrebne kostime i oružje iz Hrv. zem. kazališta ; onda u ,,Nastup Strasti“ jednoj modernoj ruskoj drami, i pri završetku u Gogoljevom »Revizoru“. Dobro nam došao! $ Dr. Roko Mišetić. — U subotu je preminuo nakon duge teške i bolesti D.r Roko Mišetić. Rodom je bio iz Supetra, a dugom liječničkom praksom u Dubrovniku kao pr- vijenac bonice stekao je bio u našem gradu mnogo ličnih prijatelja, koji su pohrlili, da mu na glas o smrti dadu zadnju počast. Kako političar bio je sve drugo nego naš prijatelj. Njegova strastvena ćud nije mu dala da se orijentira u našim prilikama i zapao je doskora u društvo ljudi, koji su ga samo jarili. U takomu raspoloženju nik- nula bi svakomu poznata ,otvorena pisma“. Pokoj mu duši! Idrofobi.. — S uspjeha ,Sokola“ uhva- tila je naše ,gjeneralaše“ neka vrst idrofo- bije, koja se očitovala u bijesnom urlikanju i tulenju za glazbama, kad su obilazile gra-