Broj 11

CRVENA HRVATSKA“.

c Strana 3.

EEE nim nmi mamnssmslosi) jema

koji su se pokazali do sada nailiberalnijim ?
Očito je bilo, da Rauch s ovim misli zastra-
šiti činovnike i opet na stanovita mjesta po-
staviti ljude sebi posve vijerne, kojima će
volja banova biti nad svakim pojmom pra-
vednosti, a one te ne bi bili voljni prigi-
lati šiju postaviti na mjesta bez važnosti za
banove eksperimente. Dr. A. Badaj pisa otvo-
ino pismo banu Rauchu, u kom ga pozivlje, da
se vijerno drži svog obećanja, e će pošto-
vati neodvisnost sudaca, te da prestanu ba-
canja sudaca iz jednog mjesta u drugo. Ba-
dajevo pismo nosi naslov: ,A kada će već
jednom prestati u Hrvatskoj to potiskivanje
sudaca iz jednog mjesta u drugo“ ? Ove ri-
ječi naime bijaše upravio naš kralj Badaju
kad je on po svom imenovanju za predstoj-
nika bio primljen od kralja u audienciju.

Diaci bojkotiraju Raucha. — Na
1. o. mj. dalo je Plitvičko društvo u Za-
orebu u dvorani glazbenog zavoda ples.
Na ples je došao bio i ban Raueh sa svoja
tri odjelna predstojrika. Zgrada glazbenog
zavoda bila je opkoljena policijom, jer ban
ni na plas ne ide bez stražara: toliko je
uvjeren o ljubavi građanstva prama njemu:
Oko 11 sati dođe na ples koje pedeset aka-
demičara, koji kad su opazili bana izašli su
demostrativno iz dvorane, jer su cijenili da
je nedostojno za njih ostati u društvu, gdje
se nalazi barun Rauch.

Novi namjesnik. Kako  spljetska
Sloboda javlja, naš namjesnik g. Niko
Nardelli ne će se povratiti više u Dalmaciju
kao namjesnik. On je bolestan, pa se teš-
kih posala na namjesništvu ne može u tom
stanju primiti, dok Beck ne će više, da
zna za provizorij. Kao ozbiljni kandidati na
namjesniško mjesto javljaju se Hočevar,
Goertseher i Simonelli. Tončića i Varešanina
će se mimoići, jer je prvi, ma kako za na-
mjere bečke vlade bio veoma zgodna osoba,
prevec kompromitiran, a za drugoga drži Beck,
da ne će kao vojnik preveč sagibati svoju
šiju pred njim, jednim civilistom.

Magyarorszag za Dalmaciju? —
Madžari moraju biti veliki čovjekoljubi, kad
se čak zauzimlju za nas i onda, kad ih mi
čuškamo i guramo od sebe. Tako n. pr.
Magyarorszag piše: ,Financialni ravnatelj u
u Zadru gosp. Hočevar odredio je karnostnu
istragu «proti više činovnika, koji su mu
podnijeli zapisnike i dnevnike na hrvatskom
jeziku. U opće se opaža, da se danomice
umnažaju progonstva proti hrvatskom ži-
teljstvu. Dalmatinski se listovi energičnim
tonom ograđuju proti naredbe austrijske
vlade glede neprestanog proganjanja hrvat-
skog jezika“.

Bosanska luka. — Javlja ,,Reichs-
post“ da bosanska vlada proučava način
kako bi se. dalo urediti luka. Neum-klek,
koja pripada Hercegovini. Ova bi luka imala
postati za Bosnu ono što je Trst za Austri-
Ju, a Rijeka za Ugarsku. Neum-Klek luka
postala bi važno izvozno mjesto za bosanska
drva, a- i sa strategijskog glodišta ona bi
bila važna,

Rajačić veliki župan. — :" Njegovo
Veličanstvo, naš kralj imenovao je Vladi-
mira baruna MRajačića za velikog župana
županije virovitičke i Osjeka.

Savremenik. — ,Matica Hrvatska —
Ante Tresić Pavišić: Buntovnici — P., Pe-
trović : Jag — V. Nazor. Petar Svačić —

'Sanja. — V. Car Emin:

. i veselilo dok je kiša zahara sa s

R. Katalinić Jeretov: Sudit će pravica —
Dr. F. Ilešić : (Ilirska pjesnikinja Josipina
Kunovićeva — M. Car: Dalmatia — for ever!
— R.: S biogradskog pozorišta — V. Pe-
trović: doći ću ti draga... — D. Leppć;
Nove borbe. Las-
tak i književnost i t. d.“ s ovim sadržajem
izašao je II broj Savremenika. 'Toplo - pre-
porućamo ovaj naš prvi književni list.

Zvono. — Peti broj Zvona ovog je
sadržaja. M. Marjanović: Dva ,Izma“ A.
H: Tajna popularizacije. M. Danilović: Pre-
porod muhamedovskih naroda. V. T.: Prije
i poslije američke krize. Bilješke. Ova lijepa
Marjanovićeva smotra izlazi u Zagrebu, a
stoji na godinu 6 krnna.

 

Gradska Kronika.

Proslava sv. Vlaha u našim druš-
tvima. — I ove godine kao i prošlih bio
je na dan sv. Vlaha po našim društvima

ples za naše župljane i ostali svijet iz oko--

lice.

U Sokolu je bilo toliko svijeta da se
nijesi mogao maknuti premda ima kolosalne
prostorije. Po podne se je plesalo župsko
kolo uz lijericu, a svirao je također tambu-
raški zbor Hrvatskog Sokola, u večer pako
harmonija Hrv. Opć. glazbe.

U Dubrov. Rad. Društvo se je plesalo
do zore. U Hr. Radničkoj Zadruzi kažu nam,
da nije bio ples za naš izvanjski svijet već su
ih strpali u društvo ,Gundulić“. Tome je
uzrok fino uređene prostorije, pak bi sei
zrcala i fotelji mogli pokvariti, kad bi naš
župljanin i radnik, koji se odlikuje čisto-
ćom bio došao u radničku Zadrugu, koja je
samo na imenu za radnika, a u istinu je
salon za Crnicu i drugove, koji se smiluju,
pak usreće radnike svojim posjetom priča-
juć im kako su oni ,prijatelji puka“, a da
ih gospari izbjegavaju.

Sokolska proslava. — U nedjelju u
jutro otišlo je odaslanstvo našeg Sokola sa
starostom na čelu pričekati u Gruž braću
Sokole iz Korčule vođene od podstarješine
Iva Sessa i vođe Iva Tedeschi i iz Blata vo-
đene od podstarješine Dr. V. Arneri, Na Pi-
lama je pak članstvo dočekalo gostove, te su
otale skupa predvođeni od ,Hrv. Opć. Glazbe“
krenuli preko place u sokolanu. U večer
imao je naš Soko sbraćom iz Korčule i
Blata obaći grad predvođen - glazbom, ali
je jaka kiša onemogučila taj ophod. Akade-
mija je počela oko 9 sati.. Otvorio je sta-
rosta Dr. M. Čingrija s kratkim, jezgrovitim
pozdravom, a zatim su se redale: piramide,
vježbe članstva, prednjaka, s kojima su vjež-
bala i tri Sokolaša iz Korčule, cvijetni lu-
kovi djevojačkog odjela uz izmjenično mi-

lozvučno .udaranje sokolskog tamburaškog

zbora. Po akademiji razvio se je ples uz

: skladno sviranje orhestra ,,Hrv. Opć. Glazbe“.

Na ponoći se je prestalo plesati, e da se
uzmognu i sviraći i plesači odmoriti i okri-
jepiti. U _ blagovaonici  posjelo je do
500 osoba. oko stolova. Hrana je bila izvrsno
pripravljena. Po večeri se je uz čašupjevalo
strana
padala. Iza toga opel se je plesalo do zore.
Suvišno bi bilo, hvaliti učitelje Sokola, .or-
hestre i tamburaškog zbora, još suvišnije
vrli gospojinski odbor, te potanko nabrajati
svečanost. “To nek čine oni, koji s bljeska-
vom reklamom kušaju pokriti golotinju. Hr-

vatskom Sokolu to ne treba. A da ne treba
dosta je upozoriti na darove građanstva
izložene u dućanu g. Vuletića, dosta MI
menuti, da se je prodalo 1600 kr. blokova,
da je palo na samu gvantijeru 1600 kr., te
da je prvu četvorku pr. ponoća plesalo 80
para, a druga oko 3 pr. p. do 50 parova,
a da je u sokolani toga dana bilo do 700 ljudi.
Na dan sv. Vlaha oko 3 pos. p. obašli su
naši, te korčulanski i blatski Sokolaši, pred-
vođeni od glazbe, gradom, te krenuše u
luku odakle I braća gostovi parobrodom
» Petka“ krenuli kući. Oproštaj je bio veoma
srdačan.

Proslava Sokola u Dubrovniku i nje-
zin uspijeh, koji je nadmašio svačiji uspijeh te
dolazak Sokola Blatskih i Korčulanskih, —
sve je to vidljivi: znak, kako je narodna
misao, koje je zagovornik Sokol, uhvatila
duboka korijena u pučanstvu i kako je ne
mogu istrgnuti nikakve niske spletke i zlo
govori.

Čestitamo na uspijehu našim Sokolima,
a koko je misao sokolstva dovela braću s
Korčule i Blata u pohode braći u Dubrov-
niku, tako neka misao narodne zajednice obu-

hvati svih nas u jednu četu u borbi za“

narod.

Nastavak svečanosti sv. Vlaha. —
U ponedjelnik vas program svečanosti nije
se mogao izvršiti radi kiše, pa će se za to
u nedjelu proslijediti sa svečanosti. U jatro
rano po običaju barjaci idu na Goricu sv.
Vlaha, a na 11 sati je procesija sa sv. mo-
čima. Po podne oko 3 sata: počinje tombola,
a za tim se ispraćuju barjaci iz okolice do
na Pile i Ploče.

Fijan dolazi. — Sa velikom . radošću
doznajemo, da je zauzetnom ravnatelju Hr-
vatskog primorskog kazališta pošlo za ru-
kom sklonuti i najvećeg mašeg umjetnika
Andriju Fijana intendanta hrvatskog ze-
maljskog kazališta u Zagrebu itd., da pri
završetku ove saisone i on osobno počasti
naš grad i gostuje u našem kazalištu u
svoje tri najmilije umjetničke kreacije. Kako
smo izvješteni gostovati će u ,, Hamletu“ za
koji će komad donijeti sobom i sve potrebne
kostime i oružje iz Hrv. zem. kazališta ;
onda u ,,Nastup Strasti“ jednoj modernoj
ruskoj drami, i pri završetku u Gogoljevom
»Revizoru“. Dobro nam došao!

$ Dr. Roko Mišetić. — U subotu je
preminuo nakon duge teške i bolesti D.r Roko
Mišetić. Rodom je bio iz Supetra, a dugom
liječničkom praksom u Dubrovniku kao pr-
vijenac bonice stekao je bio u našem gradu
mnogo ličnih prijatelja, koji su pohrlili, da
mu na glas o smrti dadu zadnju počast.

Kako političar bio je sve drugo nego
naš prijatelj. Njegova strastvena ćud nije
mu dala da se orijentira u našim prilikama
i zapao je doskora u društvo ljudi, koji su
ga samo jarili. U takomu raspoloženju nik-
nula bi svakomu poznata ,otvorena pisma“.

Pokoj mu duši!

Idrofobi.. — S uspjeha ,Sokola“ uhva-
tila je naše ,gjeneralaše“ neka vrst idrofo-

bije, koja se očitovala u bijesnom urlikanju
i tulenju za glazbama, kad su obilazile gra-