U DUBROVNIKU, 8. veljače 1908.
Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino-
semstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se
== — predbrojen i za došasto polugodište. ———————— :
IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE — .
POJEDINI BROJ 10 PARA.
Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvala
plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po
= godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se.
Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini.
Štamparija DeGiulli i dr.
Budimo firvati, samo Hrvati!
Nedavno o jednoj osobi ćali.
smo riječi: ,Bio je dobar katolik,
dobar Hrvat, dobar Austrijanac“. Ne
znamo da li je dotičnik u tim riječima
pogodio osjećaje onoga, koga.je spo-
minjao, moguće pak, da je svoje osje-
ćaje pripisao drugomu, ali sigurno
je to, da je tim rekao nešto, što mi
ne ćemo da budemo, jer hoćemo biti
dobri Hrvati i ništa drugo nego
dobri Hrvati.
Kad bi se reklo: ,bio je dobar
čovjek i dobar Hrvat“ — to se može
složiti. Mogao bi se složiti možda i
dobar katolik se dobrim Hrvatom,
ako znaš lučiti katoličanstvo od one
struje, koja bi htjela podložiti i in-
terese naroda. i interese pojedinca
interesima hijerarhije. Ali složiti
dobra Hrvata sa. dobrim . Austrijan-
cima, to je pravi nesmisao, i da mu
izbjegneš, treba da se utičeš fikciji
i predstaviš sebi Austriju, ne kakva je,
nego kakvu ti želiš.
Ali takovim fikcijama u politici
ne bi smjelo biti mjesta, jer.ona ra-
čuna s onim, što jest, a kad se sta-
v'š na to stanovište, ti vidiš pred
sohom cijeli jedan sustav, koji Au-
strija podržaje i koji ide za tim, da
Hrvate u državi onemogući. Zaludu
se je prepirati, je li to Austriji ko-
risno ili ne, jer i kad bi došli do
zaključka da nije, tim ne bismo ipak'
promijenili činjenicu, a ova je takova,
da Hrvati ne mogu biti dobri Au-
strijanci,, ako hoće da budu dobri
Hrvati.
Htjeli bismo pitati gospodina,
koji je gornje riječi izustio : “imamo
li mi kao Hrvati pravo ili ne, da se
sjedinimo u jednu političku : grupu.
Ako ga nemamo, tad možemo biti
dolri Austrijanci i čekati, dok
Se u Beču dosjete svojoj koristi, te
nam sjedinjenje daruju. Ali ako ima-
mo pravo da se sjedinimo, a u Beču
tam to ne daju, tad valja da budemo
ili dobri Hrvati ili dobri Austrijanci,
4 jedno i drugo ne možemo biti.
To je čini nam se jedino logično,
4 da izbjegneš besmislici, stvarati
LN"
*
MN . »
kompromise sa svojom savjesti te -
krt ai Sao Pri a e A A SRAM Ni
M kitara Simi LA ad q t tiše NI
Dolo pla e bite DE EO a E a Šš
pretpostavljati, da je sve što u Beču
hoće, korisno po Hrvate, ili zamišljati
Austriju, kakva nije, to su igre, koje sebi
ne bi smio dopustiti ozbiljan čovjek.
Služiti Bogu i đavlu ue može se.
Znamo, da ima ljudi, koji i to
kušaju, ali neka ne zahtijevaju, da
vjerujemo u njihovo Hrvatstvo. Hr-
vati su, jer se tim imenom slučajno
zovu, ali su još puno daleko od hr-
vatske svijesti. Biti Hrvat nije isto
što zvati se Hrvat. Za prvo hoće se
znati što hoćeš i raditi, da Hrvatska
ne bude samo na papiru, a drugo
može biti svak, ko hoće, pa i onaj,
koji cijeni, da će kao Hrvat najlakše
razarati hrvatske ideale.
Pismo iz Zagreba.
Zagreb, 5. februara 1908.
Nasilni režim. — Dane, koji su u Hr-
vatskoj nastali poslije imenovanja baruna
Pavla Raucha za bana, možemo mirne duše
nazvati teškim i kritičnim. Režim, koji je
on inaugurirao bez svake sumnje i bez pre-
tjerivanja može se identifikovati sa pojmom
nasilnosti. Poslan od ugarskog ministra pred-
sjednika Wekerla u Hrvatsku sa jasnom mar-
šrutom, on i ne može da radi drugo, nego
ono, što želi i zahtjeva od njega njegov
mandant, a to je madžarsko ministarstvo.
Svakomu je poznato, kakove su misli tog
volikog kabineta pogledom na Hrvatsku.
Chef tog kabineta -D.r Wekerle dao je više
puta na nedvojbeni način naglasiti, da Hr-
vatska nije ništa drugo nego jedna čest
madžarske jedinstvene države, kojoj su časni
Madžari velikodušno poklonili autonomiju u
nekim poslovima. Pitanje, koje je sada u
Hrvatskoj na dnevnom redu mije, nego pi-
tanje kako će se oduprijeti toj. teškoj kušnji,
koja je zadesila naš narod.
U Hrvatskoj je svak na čistu, da ćemo
eventualniu nasiljima lakše odoljeti, nego
ako uz nasilja dođu još i kojekakove zaku-
lisne intrige i spletke. Pokojni Ante Star-
čević znao je više puta naglasiti, kako se
on najviše boji spletke . . . .
Nasilni režim Rauch - Crnkovićeve vlade
kao đa je i računao stim pokušajem kao
jedinim, koji bi mogao donijeti njihovom
Herostratskom radu uspjela, pa su se odmali
dali na zakulisne intrige i makinacije. S4oga
razloga možemo uz epitet nasilnog režima
dodati i epitet intriganstva novoj četi H&.-
rostrata, koji su postavljeni na čelo Hrvat-
ske, da ju utope u more jedinstvene države _h
madžarske, Nova vlada odmah pri svom
nastupu dala je razumjeti svoju jaku ruku,
kada je nekoliko djaka bilo uapšeno ma
i MIA
ole Yu
izričiti zahtjev banov iza kako ih je sudac
iztražitelj pustio na slobodu. Tom činu Rau-
ehovu nadošli su drugi razni čini, koji oda-
vahu djelovanje jake ruke. Dosta je k tomu
i šikanacija rodoljubne štampe, osobito spo-
minjemo riječki ,,Novi list“. Istodobno %
jakom rukom došle su i intrigantne spletke.
Rauch je odmah dao razglasiti preko bečke
Neue frei Presse“, da su demonstracije
priredili antidinastični elementi, te da iste
imaju antidinastični smjer.
Jaku ruku osjeti: najprije naše sveu-
čilište. Večeras je sjajni akademski ples
u korist akademskog društva. Čist Prihod
namjenjen je tom društvu u svrhu potpo-
maganja siromašnih i bolesnih djaka; ergo
čistoj i najplemenitijoj humanitarnoj uspo-
meni. Ovaj ples spada među najbolje ple-
sove, što ih Zagreb uživa. No, kako treba
da se sveučilište kazni, dolaze iznimne mjere
proti ovom plesu, kakove se nigda ni pod
khuenovim vremenima nisu događale. Voj-
ničko zapovjedništvo nije dopustilo, da
ijedna vojnička muzika svira za vrijeme
plesa; ni to nije bilo dosta, već je zapo-
vjedništvo izdalo okružnicu na sve časnike
koliko stalne - vojske, toliko domobranaca,
gdje im se zabranjuje, da prisustvuju tom
plesu. To je učinilo vojničko zapovjedništvo
sa svoje strane. Naša pak vlada — učinila
je i ona svoju sa svoje strane. Među osta-
lim moraju platiti taksu kazalištu za obdr-
žavanje plesa, koja im je taksa uvijek, i pod
Khuenovim vremenima bila oproštena, te ju
nisu nikad plaćali. Osim toga nije im bilo do-
zvoljeno uzeti za dekoraciju cvijeće iz sveuči-
lišnog botaničkog vrta. Zbilja nečuveno; proti
jednoj čisto humanitarnoj i plemenitoj svrsi
čine se sve moguće poteškoče, samo da pot- \
porno društvo hrvatskog sveučilišta . može
što manje imati čistog dobitka. Eto na komu
se osvećuju novi tirani Hrvatske; oni iska-
ljuju svoj gnjev na bijednim, bolesnim i
siromašnim. Građanstvo se grada Zagreba
u čudu pita, da li smo mi još u Hvropi i \S
vladaju li još u nas kulturni odnošaji. Svak
o ovome sa gnjušanjem govori. Tako se o
spremaju najodličnije obitelji grada Zagreba,
da prisustvuju večerašnjem plesu. hrvatske
sveučilišne mladosti, te da svojim: obolom -
nadomjeste ono, što je barun Rauchb htio
svojim nasilnim i nehumanitarnim, paček
zločinačkim mjerama, da osujeti. i
Sve zagrebačke novine osuđuju te mje-
re; taj zločinački čin nove tiranske vlade
u Hrvatskoj. Naravno, da o tom šute reptili
Rauchovi ,, Ustavnost“ i , Agramer Zeitung“.
A_propos, kada smo .na novinama, treba