DAO TI OS AS SEASON SOTM
i : « nI
; sa

VE

odgoj u kojem su živjeli i kojem su bili

datke za vojsku, jer su ponarasle potrebe,
a i mnoge druge države više troše za vojsku
od Austrije. Tako u Francuskoj svako 1000
žitelja daje 6 vojnika, u Njemačkoj 4, u
Austro-Ugarskoj 3, a u ltaliji 2-6. Fran-
cuska troši za vojsku 28% od svih držav-
nih troškova, Ruska 25%, Italija 21 e
Njemačka 18%, a naša monarhija 14%.
Na svakog stanovnika u Francuskoj pada
danak za vojsku od 26 kr., u Njemačkoj
od 19 kr., u Rusiji od 124, u Italiji od
12, a u Aus.-ugarskoj od 9:6 kr.

, Riješena kriza na bugarskom sveučilišta,

Novo bugarsko ministarstvo je odlučilo
riješiti krizu na sofijskom sveučilištu tako,
da se opet, pozovu na svoja mjesta svi sveu-
čilišni profesori, koji su bili pušteni iz *služ-
be, radi svog sukoba s vladom, svi, rekosmo,
osim bivšeg rektora Kirova. Oni neki gi-
mnazijski profesori, koji sa privremeno pre-
davali na sveučilištu, povratit će se svojim
gimnazijama.

Rusi proti Austriji.

Svi gotovo ruski listovi oštro napadaju
austrijskog ministra izvanjskih posala radi
one stavke u njegovom exposć, koja govori
o austrijskoj politici na Balkane. Oni tvrde
da je Austrija povrijedila miirzsteški ugovor,
u kojem je zajamčila, da će zajedno s Ru»
sijom čuvati status quo na Balkanu, dok
ona naprotiv gradi željeznicu na turskom
zemljištu i tim očito ide za prodiranjem
svoje vlasti na Balkanu, dakle za promjenom
sadanjeg stanja turskog carstva.

Pismo srpskog prestolonasljednika.

Srpski prestolonasljednik bijaše upra-
vio jedno pismo predsjedniku 'skupštine, u
kom mu javlja, da ne će primiti apanažu,
dok sve stranko u skupštini ne budu za
nju glasovale. Radi ovog pisma odlučilo je
srpsko ministarstvo odstupiti, ali, da se to
ne dogodi prestolonasljednik je opozvao
svoje pismo, te je tim-i ministarska kriza

prestala.

 

Naša: narodna borbe.

Kaže se, da naš narod dan damas pro-
življuje tešku krizu, a nama se čini, da mi
već od nazad preko [6 stoljeća živemo u
teškoj krizi. A da ta kriza nije dobila prije
no do pred godinu dana onaj izraziti zna.
čaj, koji očito pokazuje početak svrhe jedne
narodne borbe, tome su krivi vodeći poli.
tičari, koji su sve činili, da izbjegnu - onim
mučnim kušnjama, bez kojih se ni jedna
kriza ne riješava. Oni su mislili, da će samo
vrijeme riješiti fo narodno pitanje," te su
so zadovoljili samo s tim ili da obrane ono
što imamo, ili da postignemo ono, bez čega
baš nikako prema prilikama živjet ne bi
smo mogli, ili u najviše slučajeva da označe
svoje nezadovoljstvo s današnjim stanjem u
kojem žive rastrojeni hrvatski narod. U tim
trim točkama sastojala se je cijela hrvatska
politika, a osobito ona pravaške stranke.

Nije radi toga tužiti ljude, nego duh i

CRVENA HRVATS

a ne fraza, koja ne će tražiti sve najednoč,
nego koja će se boriti i zadovoljiti tek su
malo, da postigne više i više, dok ne dođe
tim laganim korakom zbilja dan; kad će se
moći s uspjehom govoriti o pravima drev-
nog hrvatskog kraljevstva. Jer tad ta prava
više ne će biti neki samo željeni ideal, nego
nešto određeno, do čega će naš narod mo-
rat doći.

I zaista je taj prelom i nastao. Hrvat.-
stpska koalicija stupi kao zastavnica no-
vog političkog pravca, realne politike. Ta se je
politika danas duboko uvriježila u srca
hrvatskog naroda, s njom je zapravo zapo-
čela odlučno i: uspješno borba za slobodu i
jedinstvo hrvatskog naroda. Pa za to da-
našnju krizu . nazvasmo: početkom svrhe
jedne narodne borbe.

Da će ta berba donijeti i obilno ploda,
o tome smo mi duboko uvjereni. A i kad
ne bi bili uvjčreni, uvjerili bi nas o tome
naši narodni neprijatelji: dosta je vidjeti,
s kojim se sredstvima sve služi madžarska
vlada i njezin sluga ban Pavao Rauch da
sruše i onemoguće rad hrvatsko-srpske koa-
licije, pa da zaista upoznaš, da novi politički
pravac mora biti u istinu onaj, koji će hr-
vatski narod voditi od pobjede do pobjede.

A zaista, da Madžari ne uviđaju, da
rad hrvatsko-srpske koalicije mora dovesti
do pobjede narodze misli u Hrvatskoj -nad
šovinizmom i megalomanijom njihovom, ne
bi onako sramotnu i denunciatornu : borbu
poveli proti koalicije, kao što je ne vode ni
proti Starčevićancima, za koje znadu, da su
veliki idealiste i dobri vikači, a kao takovi
da su i najmanje opasni.

Rekosmo, da će politički rad koalicije
voditi naš narod od pobjede do pobjede. Ne
smijemo ipak zaboraviti, da će te pobjede
stajati sila truda i žrtava, ali baš za to, jer
će ta borba biti žestoka, i jer su je započeli
ljudi, koji se ne će zaustaviti ni pred jed-
nom žrtvom, ni pred jednom prijetnjom,
uvjereni smo, da današnja borba naviješta,
početak svrho stoljetne borbe hrvatskog na-
roda za slobodu.

 

O domaćim stvarima.

1 Dr. Antun Maurović. — Premi-
nuo je senjsko modruški biskup Dr. Antun
Maurović. U politici se nije isticao, a inače
bio je dobar rodoljub i svećenik. Rodio se
je u Zagrebu 1851 godine. Bogoslovne na-
uke svršio je na zagrebačkom sveučilištu, &
doktorat. je položio na bečkom. Po svršenim

zatim je predavuo vjeronauk u gimnaziji,
dok ne posta profesorom crkvene povjesti
na sveučilištu, te konačno 1895 biskupom
senjsko-modruškim.

Dr. Marijan Derenčin, — Na 8/
o..mj. preminuo je u Zagrebu Dr. Marijan
Derenčin, jedna od najpoznatnijih političkih

"ličnosti. Derenčin rodio so 1830. godine na

Rijeci. Za vlade bana Mažuranića bio j
odjelnim predstojnikom za pravosudje i to
god. 1806. Njegovo političko djelovanje je.

"puno povjerenje šrune i zajedničke vlade...“

"Općinsko vijeće u Zagrebu izabralo je po

    
     
   
    
   
   
     
  
   
   
 
   
   
    
     
    
   
     
  
   
    
  
   
  
  
    
  
    
   
  
 

reformu izbornoga prava. Rad mu je uopće
mnogostran. Bavio se i literaturom.

S njime gubi Hrvatska jednoga gq
riedkil& muževa, koji se tako jako svojom
osobom ističu u političkom i pravničkom
svistu Hrvatske, koji su toliko radili, a opet
do pod svoju starost zadržali toliko duševne
živahnosti i svježine, kako je to kod Deren.
čina. Bio mu pokoj duši, a slava među na.
rodom, kome je. posvetio sve svoje djelo.
vanje !

Podban Cernković o položaju u
Hrvatskoj. — Pester Lloyd priopčuje raz.
govor svog suradnika s hrvatskim podha.
nom. Cernković među ostalim rekao je:..,
Pređašnji ban... bio je uvjeren, da u cijeloj
zemlji vlada mir. Ban Rauch stekao je me.
đutim oprečno uvjerenje: spoznao, je, da
pod vanjskim mirom sve kuha i vrije, te
da je položaj u zemlji nada sve ozbiljan.
Najbolje je to: dokazao doček novoga bana
u Zagrebu. Danas je već svakomu jasno,
da je mir, što ovaj čas vlada u zemlji, samo |
prividan. Sva se zemlja nalazi nu dosle ne.
viđenoj uzbuđenosti i trzavici. Na temelju
ove diagnoze ban je sastavio svoj program.
Samo :se po sebi kaže, kakav more da bude
konačni cilj ovoga programa sred današnjih
prilika u Hrvatskoj: lagano, postepeno oz-
dravljenje sadašnjeg boležljivog političkog /
položaja. Dok ovo ozdravljenje sasvim ne
provedemo, ne može biti ni govora o tome, |
da bi vlada ostavila svoje mjesto... Naša je
najpreča dužnost, da u Hrvatskoj usposta-
vimo normalne prilike. Vlada je uvjerena, /
da će joj to također uspjeti, jer uživa pot-

 
 

Na suradnikov upit kakvo će stanovište
vlada zauzeti ako na izborima pobjedi hr-
vatsko-srpska koalicija, odgovorio je podban :
»Bio koji mu drago rezultat saborskih iz- .
bora, mi bezuslovno ostajemo na svom
mjestu“.

.Ovo saopćenje Cernkovićevo jasno go-
vori, da će Rauchova vlada vladati bezob-
zirno, te se pošto po to htjeti održati u vlasti.
Oni ne pitaju za volju naroda, dosta im je
da je kruna i madžarsko ministarstvo us
njih, pa za to bi oni ostali na vladi i onda,
kad bi im narod glasovao -nepovjerenje pri
nastajnim izborima poslavši u, sabor poja-
čanu hrvatsko«srpsku koaliciju. -

Rauch tim poručuje, da će i proti: Da-
rodne volje ostati na banskoj stolici, premds
zn, da je položaj u zemlji veoma ozbiljan, te
da pod vanjskim mirom sve kuha i vrije.
Tako je nekako i Franco radio.

Dobar primjer. — Općina Benkovac
otvorit će dne 15 o. mi. u Benkovcu oj
ćinsku štedionicu. Za nju. jamči općina u
smislu zaključka vijeća 26/9 1907 odobrena
od zemaljskog odbora, a vrhu 'tog općim.
skog jamčenja položila je i osobitu jamče-
vinu od K 20.000 za uloške i ukamaćivanje
istih po pravilima.

Amrušev izbor za načelnika. -.

 
    
       
       
     
     
      
        
     
      
    
         
       
    
    
     
      
         
        
      
        
          
   

novno Dr. M; Amruša za' gradskog načel.
nika. Amroš se je bio zehvalio na časti ne