Broj 15 CRVENA HRVATSKA“ +. i g f Bit ću hladan i ako imade časova što za 600,000 K.? Dakle ovako postupanje _ klevete, a ne velikim slovima to opetovano hladno krvnost isključuje, zaboravit ću stvari što ovaj čas po sebi u pamet dozivlje. A Vi pomno prignite uho, i skupite misao svoju poštovana gg. porotnici ne mojoj riječi, već samoj stvari. O vašoj riječi ne visi danas ljudski život, ne prijeti mu ni tamnica samo neznatna kazan, ali poslje- dice Vašeg izrijeka mogu da bude važnije za društveni naš život, za našu sveukupnu sigurnost, mogu da budu mnogo važnije nego li da se o samoj glavi radi. Kaže kako su god. 1902-03. osnovali ovaj zavod najviše. svojim kapitalom uz pripomoć najjačeg hrvatskog zavoda “Prve Hrvatske Štedionice“. Osnovali su svrhom da pomognu našem narodno gospodarskom ojačanju i emancipaciji. Uvjereni da jakost naroda zavisi o njegovoj ekonomskoj jakosti, uvjereni da emancipacija politička bez gos- podarske emancipacije nije potpuna, pregnuli smo da i mi s naše strane pomognemo svom narodu koliko nam sile dopuštaju. Bile su im poznate zapreke, ali nijesu pred njima klonuli, uvjereni da poštenim radom zavod mora uspjeti. I nijesu se prevarili, jer u kratko vrijeme osniva 3 svoje podružnice, a 1907 prikazuje bilanca, koja: kaže da zavod radi sa 6,000.000 kr. povečaje pričuvnu zakla- du,a naznačuje tantijene upravnog vijeća u iz- nosu od K 7992, za sva 4 godišta dakle sva- kom: upravitelju manje od 200 kr. godišnje. Uz ovakav uspjeh opravdano je zadovolj- stvo upravnog vijeća. Ali kako je pogana ruka koja koće da težaku ošteti njegov trud. "mislim da je veća ona koja hoće da ubije napredak jednog ovakog zavoda, jer njego- vom propašću, propada toliko stotina egzis- tencija, ali se je ipak našla, a to je glavom današnji optuženik. 'Mjeseca aprila 1907 ni punih 20 dana poslije skupštine, gdje je bila predana bi- lanca, kad se zavod nalazi u najboljem na- pretku, optuženik štampava u ,P. C. H“ utuženi članak pod naslov ,Škandal u H. V. B.“ Dakle se na banci događaju zla djela, kad je bilanca jednoglasno glasovana dakle je sve to opsjena ? Dakle banka mna- zaduje, i prijeti joj neizbježivo rasulo, kad se jagme za novom emisijom akcija? — Ali to sve Schick piše jer mu je novinarska dužnost. Iz prkosa se otkazuje kredit Jeliću i Forno Rolland samo da ih se upropasti. Ja se nadam gg. porotnici da će svaki od Vas razumjeti delikatnost položaja u ko- jem smo se nalazili. Naš zavod kao i svaki uzdržaje se pojedincima. Svaki je zavod gospodar u prosuđi- vanju, jer do šta bi se došlo, kad bi bili prisiljeni davati razloge svoga postupanja. Novac što daje jedan zavod, to je novac tuđi, pa su za to odgovorni oni od upra- ve, te je za tu njihovu odgovornost mjerodavno njihovo subjektivno mnijenje, a nitko drugi. Ja ću se poslužiti zemljišnim knjigama. Nama je g. Jelić dugovao svotu od K. 100,000. To je kako vidite velika svota. Mi smo otkazali gosp. Jeliću pismom od 29, kojeg je primio 30 a taj isti dan uknjižen je na sva njegova dobra teret od 600,000 K. Mi smo znali za to samo, jer_se. je govorilo, ali to je važno da je. Trgovačka -Banka, koja je poznala bolje njega nogo mi, držala za zgodno da svoj novac osigura hipote- kom. Kad je to tako pitam vas što bi ste vi bili činili u sličnom slučaju ? Zar bi sto ostavili nepokriven kredit od 200,000 K. hoće rijeti htjeti uništiti čovjeka. Ali i krah banke je bio po srijedi. Dakle prkos nije nego krah, i da to bude izgledalo kao vjerojatno, izvrću se moje riječi o povećanju kapitala. Nije dakle prkos već teška nevolja što nas sili na to, krah je tu koji prijeti. Ali se nijesu zadovoljili nt krahom, već treba alar- mirat i upravitelje u Zagrebu, i tad se pozivlju da razvide te; stvari, kao i to zašto se daje masna plata D.ru DeGiulli, kojemu Sehick izdaje svjedožbu da nezna ništa i da ne radi ništa. Što se tiče D.ra DeGinlli, kad je na- pisan utuženi članak, nije primao ni novčića plate, već tekar u aprilu, nakon članka iza kako je radio badava 5 mjeseca, bi mu glasova- na plata. Koja je bila namjera ovakovim pisa- njem ne treba da spominjem, jer infa- mne klevete već su upečačene u vašoj savjesti. Što je bile namjera tog pisanja ? Namjera je bila - prikazati da zavod propada, prikazati mu upravu nesposobnom družbom, koja guli narod, ubiti povjerenje u nj i kod onih što mu predaju novac, i koji ga traže, ubiti ime, čast zavoda, proizvesti neopisivo rasulo. Spominje riječ run, te kaže da zmna- či nasrtaj na banke kad publika izgubi povjerenje. Nabraja posljedice runa, a oso- bito onog kod česke i galičke štedione. Ne trebam kaže—qda idem daleko, već - vas pi- tam, što bi se kod nas bilo dogodilo, da je zločinačka namjera piščeva upalila. Što bi se dogodilo od našeg trgovca, seljaka, po- duzeća, kad bi ih banka pozvala, na bezod- vlačnu isplatu. Što bi se dogodilo od našeg uprav bijednog seljaka, koga Schick pred našim kamatnjaštvom velikim debelim slo- vima oplakuje ? Da je to bila crna namjera onog članka, ako što a ono vam je doka- zom ova činjenica. Nije se ni crnilo bilo osušilo na onom članku, kad Sekicek stupa u banku—prvi put—ne da pridigne svoj novac već tuđi. Pred vratima ga čeka nje- gova družba, tare ruke i posmjehiva se prirođenom dobrotom. Shvaćate li gospodo podlost tog postupanja ? On pisac onih kle- veta dolazi sa tri tuđe knjižice, da kao što gavran naviješta strvinu, tako on rasulo. Za njim slijede drugi da pridižu, i to baš že- nice i čeljad iz daljeg. Ali ni to nije dosta, već Škarić i Gruber dolaze u Banku, Tuš- kan i Gvozden bježe iz Dubrovnika neosi- gurana mjenica od 100,000 K.; žene žale gosp. Gjivića, da će izgubit kruh, panika se širi, a zločinci se smiju i taru ruke. Banka razumijeva ovu igru, šalje ispravak, ali ga tiska Schick kad je zato sudom prisiljen. Što nam drugo : preostajašć; već pred sud. Dok prezirom na lične napadaje mo- žemo da pređemo, nijesmo mogli da pre- đemo preko ovog atentata na naš zavod i da tuđi interesi od kleveta stradaju. Tužimo, da tako dademo klevetniku prilike da kle- vete i dokaže, a on se pere novinarskom dužnosti. Novinarska ea dužnost bila iznijeti našu bilancu, a ne zlobom protivno tvrditi; no- vinarska je dužnost nije bila razglasivat hipo- teke tuđe ; novinarska je dužnost bila javiti, da su gg. upravitelji nekoliko dana prije bili i bilancu prikazali a ne pozivati ih amo kao da emačtivaatiituva pretiskavati; novinarska je i čovječja dužnost u jednu riječ bila sve drugo nego li je bilo njegovo postupanje, koje nema nego jedno obilježje, a to je zločinačko. Optužba je sama opravdana, a sad je na Vama riječ. Sudite Vi gg. porotnici da li se može i smije: nekažnjeno crnom osvadom i grubom kle- vetom kidisati na ime, ugled čast jednog kreditnog zavoda u očitoj namjeri, da ga se rasulu dovede, a s njegovim rasulom.na stotine egzistenca ni krivih, ni dužnih. Su- dite Vi gg. porotnici, a sudeći nama i sebi sudite, na Vama je riječ, čini mi se da bi Vas uvrijedio, kad bih Vam i napomenuo koja riječ može da bude — neka bude riječ vaše savijesti i građanske svijesti. Hrvatska se Banka na nju mirne duše i vedra čela spušta. Dr. Mandolfo reče: da pravo reče ne zna odakle bi počeo i odakle svršio. On će svoju obranu u kraško razložiti. Iz strasti i nepri- jateljstva Hrv. Vjer. Banke je onako postu- pala prama Jeliću i/Orepiću. A radi tog nje- nog postupanja hoće se sad sve, da svali, na onog čovjeka, koji tu sjedi i koji je napisao ona dva članka. U tim člancima Bože moj, nema nikakva zla. Čita inkrimirane članke. Riječi: ,od kada je nesretna klika“ ...,. ne odnose se na banku nego na kliku, pa s toga on nezna kako banka radi toga može tužiti Schicka. Zar je ona zastupnica klike! Jedino riječ ,nazaduje banka“ odnose se na banku, ali ta riječ nazaduje nije tako strašna ona je samo malo ne lijepa. Gdje se kaže: »da su mnogi zabrinuti, da nije krah, tim se nie kaže, da je u istinu krah, nego da bi mogao biti. Dakle prosta sumnja, a ne tvrd- nja. Gdje se kaže , pozivlju se gospoda upra- vitelji iz Zagreba“, to ne znači, pozivlju se, da dođu pregledati je li u banci sve u redu, nego da dođu vidjeti jesu li upravitelji dobro postupali s Jelićom i Orepićem. Banka je htjela upropastiti Jelića i Orepića, kad im 'je onako iznenada poslala pismeni otkaz. Banka je morala drukčije postupati tužit ih sudu, pa se hipotekati. Navađa štete, koje je Jelić pretrpio od otkaza, isto radi toga, što se je o tome glas prosuo po gradu i još dalje. A i Gvozden je upravitelj banke pri- povijedao u ,Caffč& Maritimo“, da je banka otkazala: Jeliću. On je rekao, da. činjenice, koje su u dva članka navedene istini odgo- varaju. Osvrće se na optuženoga, pa veli, da je žalosno, što se nije prije s kojim od- vjetnikom posavjetovao. Tek nazad četiri dana došao je do njega i molio ga, da ga brani. On se nije htio toga jprimiti jer se već od 2g. ne bavis advokaturom. Tek na molbu jedne treće osobe odlučio je branit ga. Tad da ga je zapitao, da mu reče sve po istini. Schick mu je rekne, da on nije pisao on& članke, jer je tada bio bolestan. Ma zašto si tad, jadan sinko, izjavio, da si pisao ti, kad nijesi, na što Schick da mu je odgovorio da je mislio da mora. On je potpuno uvjeren, da je Schick rekao istinu, jer on je tad bio bolestan, pa ni nije mogao napisati. Moli -porotnike, da budu E bolesnim čovjekom milosrdni, koji i moših so će dag live, u u tami li i: o umro. _ 4 !ERONE Dr. A S RI su Bankom žavladali zločinci: novinarska je 3 zolotjnolh za. od ilieka iva: 88% obavijestit so. kod Dr. Ogrija pobija .neko u istinu