Broj 15

CRVENA HRVATSKA“

+. i g f
Bit ću hladan i ako imade časova što za 600,000 K.? Dakle ovako postupanje _ klevete, a ne velikim slovima to opetovano

hladno krvnost isključuje, zaboravit ću stvari
što ovaj čas po sebi u pamet dozivlje.

A Vi pomno prignite uho, i skupite
misao svoju poštovana gg. porotnici ne
mojoj riječi, već samoj stvari. O vašoj riječi
ne visi danas ljudski život, ne prijeti mu
ni tamnica samo neznatna kazan, ali poslje-
dice Vašeg izrijeka mogu da bude važnije
za društveni naš život, za našu sveukupnu
sigurnost, mogu da budu mnogo važnije
nego li da se o samoj glavi radi.

Kaže kako su god. 1902-03. osnovali
ovaj zavod najviše. svojim kapitalom uz
pripomoć najjačeg hrvatskog zavoda “Prve
Hrvatske Štedionice“. Osnovali su svrhom
da pomognu našem narodno gospodarskom
ojačanju i emancipaciji. Uvjereni da jakost
naroda zavisi o njegovoj ekonomskoj jakosti,
uvjereni da emancipacija politička bez gos-
podarske emancipacije nije potpuna, pregnuli
smo da i mi s naše strane pomognemo svom
narodu koliko nam sile dopuštaju. Bile su
im poznate zapreke, ali nijesu pred njima
klonuli, uvjereni da poštenim radom zavod
mora uspjeti. I nijesu se prevarili, jer u
kratko vrijeme osniva 3 svoje podružnice,
a 1907 prikazuje bilanca, koja: kaže da zavod
radi sa 6,000.000 kr. povečaje pričuvnu zakla-
du,a naznačuje tantijene upravnog vijeća u iz-
nosu od K 7992, za sva 4 godišta dakle sva-
kom: upravitelju manje od 200 kr. godišnje.
Uz ovakav uspjeh opravdano je zadovolj-
stvo upravnog vijeća. Ali kako je pogana
ruka koja koće da težaku ošteti njegov trud.
"mislim da je veća ona koja hoće da ubije
napredak jednog ovakog zavoda, jer njego-
vom propašću, propada toliko stotina egzis-
tencija, ali se je ipak našla, a to je glavom
današnji optuženik.

'Mjeseca aprila 1907 ni punih 20 dana
poslije skupštine, gdje je bila predana bi-
lanca, kad se zavod nalazi u najboljem na-
pretku, optuženik štampava u ,P. C. H“
utuženi članak pod naslov ,Škandal u H.
V. B.“ Dakle se na banci događaju zla
djela, kad je bilanca jednoglasno glasovana
dakle je sve to opsjena ? Dakle banka mna-
zaduje, i prijeti joj neizbježivo rasulo, kad
se jagme za novom emisijom akcija? —
Ali to sve Schick piše jer mu je novinarska
dužnost. Iz prkosa se otkazuje kredit Jeliću
i Forno Rolland samo da ih se upropasti.

Ja se nadam gg. porotnici da će svaki
od Vas razumjeti delikatnost položaja u ko-
jem smo se nalazili. Naš zavod kao i svaki
uzdržaje se pojedincima.

Svaki je zavod gospodar u prosuđi-
vanju, jer do šta bi se došlo, kad bi bili
prisiljeni davati razloge svoga postupanja.
Novac što daje jedan zavod, to je novac
tuđi, pa su za to odgovorni oni od upra-
ve, te je za tu njihovu odgovornost
mjerodavno njihovo subjektivno mnijenje, a
nitko drugi. Ja ću se poslužiti zemljišnim
knjigama. Nama je g. Jelić dugovao svotu
od K. 100,000. To je kako vidite velika
svota. Mi smo otkazali gosp. Jeliću pismom
od 29, kojeg je primio 30 a taj isti dan uknjižen
je na sva njegova dobra teret od 600,000 K.
Mi smo znali za to samo, jer_se. je govorilo,
ali to je važno da je. Trgovačka -Banka,
koja je poznala bolje njega nogo mi, držala
za zgodno da svoj novac osigura hipote-
kom. Kad je to tako pitam vas što bi ste
vi bili činili u sličnom slučaju ? Zar bi sto
ostavili nepokriven kredit od 200,000 K.

hoće rijeti htjeti uništiti čovjeka. Ali i krah
banke je bio po srijedi. Dakle prkos nije nego
krah, i da to bude izgledalo kao vjerojatno,
izvrću se moje riječi o povećanju kapitala.
Nije dakle prkos već teška nevolja što nas
sili na to, krah je tu koji prijeti. Ali se
nijesu zadovoljili nt krahom, već treba alar-
mirat i upravitelje u Zagrebu, i tad se
pozivlju da razvide te; stvari, kao i to zašto
se daje masna plata D.ru DeGiulli, kojemu
Sehick izdaje svjedožbu da nezna ništa i da
ne radi ništa.

Što se tiče D.ra DeGinlli, kad je  na-
pisan utuženi članak, nije primao ni novčića
plate, već tekar u aprilu, nakon članka iza
kako je radio badava 5 mjeseca, bi mu glasova-
na plata. Koja je bila namjera ovakovim pisa-
njem ne treba da spominjem, jer infa-
mne klevete već su upečačene u vašoj
savjesti.

Što je bile namjera tog pisanja ?

Namjera je bila - prikazati da zavod
propada, prikazati mu upravu nesposobnom
družbom, koja guli narod, ubiti povjerenje u
nj i kod onih što mu predaju novac, i koji
ga traže, ubiti ime, čast zavoda, proizvesti
neopisivo rasulo.

Spominje riječ run, te kaže da zmna-
či nasrtaj na banke kad publika izgubi
povjerenje. Nabraja posljedice runa, a oso-
bito onog kod česke i galičke štedione. Ne
trebam kaže—qda idem daleko, već - vas pi-
tam, što bi se kod nas bilo dogodilo, da je
zločinačka namjera piščeva upalila. Što bi
se dogodilo od našeg trgovca, seljaka, po-
duzeća, kad bi ih banka pozvala, na bezod-
vlačnu isplatu. Što bi se dogodilo od našeg
uprav bijednog seljaka, koga Schick pred
našim kamatnjaštvom velikim debelim slo-
vima oplakuje ? Da je to bila crna namjera
onog članka, ako što a ono vam je doka-
zom ova činjenica. Nije se ni crnilo bilo
osušilo na onom članku, kad Sekicek stupa
u banku—prvi put—ne da pridigne svoj
novac već tuđi. Pred vratima ga čeka nje-
gova družba, tare ruke i posmjehiva se
prirođenom dobrotom. Shvaćate li gospodo
podlost tog postupanja ? On pisac onih kle-
veta dolazi sa tri tuđe knjižice, da kao što
gavran naviješta strvinu, tako on rasulo. Za
njim slijede drugi da pridižu, i to baš že-
nice i čeljad iz daljeg. Ali ni to nije dosta,
već Škarić i Gruber dolaze u Banku, Tuš-
kan i Gvozden bježe iz Dubrovnika neosi-
gurana mjenica od 100,000 K.; žene žale
gosp. Gjivića, da će izgubit kruh, panika
se širi, a zločinci se smiju i taru ruke. Banka
razumijeva ovu igru, šalje ispravak, ali ga
tiska Schick kad je zato sudom prisiljen.

Što nam drugo : preostajašć; već pred
sud. Dok prezirom na lične napadaje mo-
žemo da pređemo, nijesmo mogli da pre-
đemo preko ovog atentata na naš zavod i
da tuđi interesi od kleveta stradaju. Tužimo,
da tako dademo klevetniku prilike da kle-

vete i dokaže, a on se pere novinarskom

dužnosti.

Novinarska ea dužnost bila iznijeti našu
bilancu, a ne zlobom protivno tvrditi; no-
vinarska je dužnost nije bila razglasivat hipo-

teke tuđe ; novinarska je dužnost bila javiti, da
su gg. upravitelji nekoliko dana prije bili i

bilancu prikazali a ne pozivati ih amo kao da

emačtivaatiituva

pretiskavati; novinarska je i čovječja dužnost
u jednu riječ bila sve drugo nego li je bilo
njegovo postupanje, koje nema nego jedno
obilježje, a to je zločinačko. Optužba je sama
opravdana, a sad je na Vama riječ. Sudite
Vi gg. porotnici da li se može i smije:
nekažnjeno crnom osvadom i grubom kle-
vetom kidisati na ime, ugled čast jednog
kreditnog zavoda u očitoj namjeri, da ga
se rasulu dovede, a s njegovim rasulom.na
stotine egzistenca ni krivih, ni dužnih. Su-
dite Vi gg. porotnici, a sudeći nama i sebi
sudite, na Vama je riječ, čini mi se da bi
Vas uvrijedio, kad bih Vam i napomenuo
koja riječ može da bude — neka bude riječ
vaše savijesti i građanske svijesti. Hrvatska
se Banka na nju mirne duše i vedra čela
spušta.

Dr. Mandolfo reče: da pravo reče ne zna
odakle bi počeo i odakle svršio. On će svoju
obranu u kraško razložiti. Iz strasti i nepri-
jateljstva Hrv. Vjer. Banke je onako postu-
pala prama Jeliću i/Orepiću. A radi tog nje-
nog postupanja hoće se sad sve, da svali, na
onog čovjeka, koji tu sjedi i koji je napisao
ona dva članka. U tim člancima Bože moj,
nema nikakva zla. Čita inkrimirane članke.
Riječi: ,od kada je nesretna klika“ ...,. ne
odnose se na banku nego na kliku, pa
s toga on nezna kako banka radi toga može
tužiti Schicka. Zar je ona zastupnica klike!
Jedino riječ ,nazaduje banka“ odnose se na
banku, ali ta riječ nazaduje nije tako strašna
ona je samo malo ne lijepa. Gdje se kaže:

»da su mnogi zabrinuti, da nije krah, tim
se nie kaže, da je u istinu krah, nego da bi
mogao biti. Dakle prosta sumnja, a ne tvrd-
nja. Gdje se kaže , pozivlju se gospoda upra-
vitelji iz Zagreba“, to ne znači, pozivlju se,

da dođu pregledati je li u banci sve u redu,

nego da dođu vidjeti jesu li upravitelji
dobro postupali s Jelićom i Orepićem. Banka
je htjela upropastiti Jelića i Orepića, kad im

'je onako iznenada poslala pismeni otkaz.

Banka je morala drukčije postupati tužit ih
sudu, pa se hipotekati. Navađa štete, koje
je Jelić pretrpio od otkaza, isto radi toga,
što se je o tome glas prosuo po gradu i još
dalje. A i Gvozden je upravitelj banke pri-
povijedao u ,Caffč& Maritimo“, da je banka
otkazala: Jeliću. On je rekao, da. činjenice,
koje su u dva članka navedene istini odgo-

varaju. Osvrće se na optuženoga, pa veli,

da je žalosno, što se nije prije s kojim od-
vjetnikom posavjetovao. Tek nazad četiri
dana došao je do njega i molio ga, da ga
brani. On se nije htio toga jprimiti jer se
već od 2g. ne bavis advokaturom. Tek na
molbu jedne treće osobe odlučio je branit ga.
Tad da ga je zapitao, da mu reče sve po istini.
Schick mu je rekne, da on nije pisao on&
članke, jer je tada bio bolestan. Ma zašto
si tad, jadan sinko, izjavio, da si pisao ti, kad
nijesi, na što Schick da mu je odgovorio da
je mislio da mora. On je potpuno uvjeren,
da je Schick rekao istinu, jer
on je tad bio bolestan, pa ni nije mogao
napisati. Moli -porotnike, da budu E
bolesnim čovjekom milosrdni, koji i

moših so će dag live, u u tami li i:

o umro. _ 4
!ERONE Dr.
A S RI
su Bankom žavladali zločinci: novinarska je
3 zolotjnolh za. od ilieka iva:
88% obavijestit so. kod

Dr. Ogrija pobija .neko

u istinu