A Strana 2 ,CRVENA HRVATSKA“ Broj 21. diti kod dojdućih izbora. Ovo su sve, kako se vidi, računi bez krčmara, jer Rauch može i odgađati i raspuštati sabor kolikogod hoće puta, to mu ništa ne će pomoći, ako li ne štetovati: tim će se samo više u zemlji omraziti, pa će tako i teža biti narodna osuda nad -njegovom glavom. Deklaracija hrvatskih delegata. U zajedničkom peštanskom saboru pročitao je delegat Supilo deklaraciju u ime svojih dru- gova, koja se odnosi na zakon o reviziji saborskog poslovnika. U deklaraciji se kaže da se doduše revizijom poslovnika ne .mi- jenja današnji državopravni položaj, ali da će se snjom onemogućiti svaka mogućnost parlamentarne borbe hrv. delegata. Ali da se to ne dogodi, imala bi se sva pitanja, a ne samo ona državopravne naravi, donašati ' ne samo ugarskom, nego i hrvatskom saboru na potvrdu. Na koncu izjavlja, da on i dru- govi mu prosvjeduju proti predloga za pro- mjenu poslovnika. Kad je Supilo rekao, da bi se mo- ralo i u hrvatskom saboru raspravljati o zajedničkim poslovima, nastali su silni pro- svjedi sa strane Madžara. I Wekerle se je našao ponukanim, da odgovori Supilu, ali mu ovaj nije ostao dužan. Iza Supila govorio je Rojc hrvatski. I on je napao predlog o promjeni poslovnika. Naši su se delegati istoga dana vratili u Hrvatsku. 'Hrvatski delegat kod kralja. Ja- vlja se iz Beča, da je jedan hrvatski dele- gat bio primljen od našega kralja na saslu- šanje. Delegat je potanko obavijesto kralja o željama našeg naroda i o stanju, koje je nastalo u Hrvatskoj poslije izbora. Kralj se je na koncu ljubezno oprostio s delega- tom, izkazavši svoje zadovoljstvo što u Hr- vatskoj sad nema nemira. On se nada, da će sve stranke u zemlji nastojati, da se i nadalje usčuva mir u zemlji. Podledi po svijetu. Raspust ugarskog parlamenta ? U peštanskom saboru započeli su disi- denti tehničku opstrukciju proti predloga za reviziju poslovnika. Ministar Andrassy opo- menuo je radi toga vođu opstrukcionista Farkashanya, rekavši mu, da je vlada pri- pravna raspustiti sabor, ako se opstrukcijom * nastavi. Farkashayn mu je odgovorio, da on i njegovi drugovi, pod nijednim uvjetom ne će odustati od borbe proti reviziji. ,,Pa ni onda, kad se obave novi izbori?“ reče An- drassy. ,Ni onda“ odvrati Farkashayn. ,A međutim je stalno — nadoda Andrassy — da u dojduću zastupničku kuću, ne će doći ni jedan zastupnik opozicije.“ - Ultimatum Japana Kini. Nazad nekoliko dana Kina je uhvatila u svome moru jedan parobrod s japanskom zastavom, koji je unašao u Kinu oružje za mezadovoljnike. Kina je zarobila parobrod i naredila mu, da skine zastavu. slao Kini ultimatam, zahtijevajući, da u naj- kraće vrijeme d4 zadovoljštinu radi uvrede . i povrati rod, iriače će japansko ratno + brodovlje sam samo doči po zadovoljštinu. Kina je odmah Mi mkijectna Ip, je pres roi i oli ot sjedom, a opet ni Rusija ni Sjedinjene Dr- žave, u koje se jedino moše uzdati, nijesu sklone da se radi Kine upuštaju u dvojbeni rat s Japanom. : izopćenje opata Loisy. Rimski papa izopćio je iz crkvene za- jednice Francuza opata Loisy, radi njegovih knjiga ,Synoptiques“ i ,Simples Refle&xios“, Ove opatove knjige su kao neka oštra kri- tika naperena proti Sillabusa Pia X. i nje- gove Enciklike ,, Pascendi“. Izopćenje Loisy nije nikoga iznenadilo. Opat je donekle sam sebe izopćio iz katoličke crkve, kad je po- stavio u sumnju božanstvo Isusovo. Kralj Alfonso i aus.-ug. ratno brodovlje. Jedan odio ratnog brodovlja naše mo- narhije pod zapovjedništvom viceadmirala Zieglera nalazi se u barcelonskoj luci. U ponedjelnik došao je iz Madrida kralj Al- fonso u Barcelonu, da pohodi brodovlje. Jučer je mladi kralj prisustvovao ,, Tedeumu“ u crkvi sv. Mercedes, a zatim pregledao vojsku. Danas će posjetiti naše brodovlje i prisustvovati gozbi na admiralici. Sutra se povraća u Madrid. S njim će poći i zapo- vjednik našeg brodovlja Ziegler sa svojim štopom, da pozdravi u Madridu kraljicu majku Kristinu. Za ovog posjeta kralja Alfonsa Barce- lona je, tako rekuć, opasana s detektivima, koj+ ća strogo paziti, da se ne bi kakav atentat izveo nad kraljem. 0 domaćim stvarima. Grof Kulmer u Dalmaciji. U cijeloj Dalmaciji, gdje god se je zaustavio grof Kul- mer, za svog pohoda u Dubrovnik , bio je oduševljeno pozdravlje od hrvatskog naroda ove pokrajine. U Zadru ga, za svog dolaska, pozdraviše na parobrodu naši, a kad se je parobrod odalečio od obale klicahu. mu , Ži- vio“, dok su se trobojnice vijale na hrv, društvima. U Spljetu, premda je parobrod došao kasno u noći, pričekaše ga načelnik Dr. Mihaljević i Dr. Trumbić u ime ,,Hrv. Stranke“, a u ime naprednjaka Dr. Smodlaka. Pođoše za tim s njime u kafanu ,Na novoj obali“. Tamo se je pri čaši vina izredalo više govora, dok je napredna omladina pje- vala rodoljubne pjesme. Kad je parobrod imao otputovati, sve društvo otpratilo je grofa do parobroda i tamo se snjim prija- teljski pozdravilo. Tu ga je Smodlaka poz- dravio kao ,grofa pučanina“. O dočeku Kul- mera u našem gradu govorimo na drugom mjestu. Na svom povratku, kad se je Godolo, u kojem se je vozio grof Kulmer, približio Biogradu, pozdraviše vrli biograđani grofa s pucanjem. Cijelo ie mjesto bilo iskićeno sa zastavama, a na jednom malom otočiću, uz koji je prolazio parobrod, svirala je biograd- ska glazba hrvatsku himnu, dok su se s kraja čuli pozdravi : grofu, koaliciji i slozi istokrvnog naroda hrv. i srp. imena. Ovaj doček, koji je priredila Dalmacija grofu Kulmeru, kuliko je odanje počasti rodo- ljubnom_plemenitašu, toliko je i znak, d& je na ovoj obali dozrela ideja narodnog sjedi- njenja. Tu ideju ne će nitko moć više ugušiti. Reforme ispita žrelosti. Ministarstvo nastave dovršilo je reformu ispita zrelosti, te će ona biti još ove školske godine u stim MSN dnji. školama provedena. Po novoj osnovi otpast će prevodi iz materin- skog na latinski i grčki jezik, dočim se pre- vodi s latinskog i grčkog na materinski je- zik pridržavaju. Ustmenog ispita iz povjesti i fizike ne će biti, a za sve ostale usmene ispite iz ostalih predmeta uvest će se znatna olakoćenja. Učenici će se opraštati od odgovaranja iz mnogih pred- meta. Bitna će promjena u značaju ispita zrelosti po novoj osnovi biti ta, da će se ocjene dijeliti manje s obzirom na pozi tivno znanje, a više s obzirom na stečenu, sposobnost suđenja, zrelost duha i općenitu naobrazbu. Naše jezično pitanje, naša je stara muka. U Beču su ovih dana vijećali o tome ministar presjednik Beck s Tončičom i Ho- čevarom. Što su ti ljudi zaključili i da li su odlučili napokon riješiti to trnovito pitanje — kako ga je nazvao Beck — naše jezičao pitanje, teško je reči. Mi se svakako dobru ne nadamo, jer da su gospoda u Beču mi- slila riješiti jezično pitanje prema duhu ove pokrajine, bili bi ga odavna riješili, nego bi ga ta gospoda htjela riješiti i prema po- trebi države. A kako ovi umišljaju te potrebe, ne treba tumačiti. Da pako ovo pitanje postane još trno- vitije otišle su talijanske perjanice iz Zadra Dri Ziliotto i Giljanović u Beč, netom su čuli, da se tamo radi o riješenju jezičnog pitanja. Oni će dakako tražiti, da se pri riješavanju uzme u obzir i talijanski jezik. Tako ima nade, da će se ovo pitanje po austrijskoj vladi riješiti na židovski Božić. Međutim najbolje je, da se pripravimo, kako ćemo ga sami riješiti bez i proti Beča i go- spode talijanaša. Saziv istarskog sabora. Službeni list ,Wiener Zeitung“ priopćio je kraljev dekret, kojim se sazivlje istarski sabor u Kopru za na 14.0. mj. Ovo zasijedanje ima veliku zadaću, da provede izbornu reformu na temelju općeg izbornog prava. Odmah iza toga saborisanje će se prekinuti. Znak vremena. Čitamo u ,, Hrvatskoj Kruni“: ,,Prekojučer bio je na prolasku put Dubrovnika zast. na hrv. saboru grof M. Kulmer. Na gatu sakupio se je lijep broj Hrvata, te su odvažnom borcu za hr. prava klicali; Živio 1“ Treba nam nadodati, da je grof Kulmer član hrv.-srps. koalicije, a o koaliciji, ,H. K.“ ne piše uvijek najbolje. Pa još; Dubrovački su pravaši pripovijedali, da je došao mladomađžaron Kulmer. ,Matica Dalmatinska“ na djelu. Godišnja skupština ,, Matice Dalmatinske“ držala se je u subotu u Zadru. Po izvješću stare uprave doznajemo, da je Matica dala Dr. Tresiću K 1600, da uzmogne štampati ,, Po At- lantiku“,a 1600 KVojnovigju za da = objeloda- njeni ,Smrt Majke Jugovića“. Uz toje Matica izdala 6. izdanje ,Narodne. Pjesmarice“ u 5000 primjeraka, a prof. Kušaru pritekla u pomoć 8684 kr., e bi mogao dat u svijet svoje ,Narodne Pripovijesti“. Ove će. godine Matica kupiti od Dr. Schuberta, člana državnog geološkog zavoda u Beču ,Geologiju Dalmacije“ za K 1100. A prigodom 400-godišnjice rođenja zadra. nina Zoranić, izdat će M. D. spomen knjigu o životu i njegovim djelima. Matica će još proučiti pitanje 6 vanju biblioteke, poput njemačke krov sal Bibliotek“. Ako M. D. sbilja ta namisao izvede, ona de tim trgjno odužiti naš hrvat- v š Ha E, u + A s VM. & ( h i x » wa). 4