A

 

Strana 2

 

,CRVENA HRVATSKA“ Broj 21.

 

diti kod dojdućih izbora. Ovo su sve, kako
se vidi, računi bez krčmara, jer Rauch može
i odgađati i raspuštati sabor kolikogod hoće
puta, to mu ništa ne će pomoći, ako li ne
štetovati: tim će se samo više u zemlji
omraziti, pa će tako i teža biti narodna
osuda nad -njegovom glavom.

Deklaracija hrvatskih delegata. U
zajedničkom peštanskom saboru pročitao je
delegat Supilo deklaraciju u ime svojih dru-
gova, koja se odnosi na zakon o reviziji
saborskog poslovnika. U deklaraciji se kaže
da se doduše revizijom poslovnika ne .mi-
jenja današnji državopravni položaj, ali da
će se snjom onemogućiti svaka mogućnost
parlamentarne borbe hrv. delegata. Ali da
se to ne dogodi, imala bi se sva pitanja, a

ne samo ona državopravne naravi, donašati '

ne samo ugarskom, nego i hrvatskom saboru
na potvrdu. Na koncu izjavlja, da on i dru-
govi mu prosvjeduju proti predloga za pro-
mjenu poslovnika.

Kad je Supilo rekao, da bi se mo-
ralo i u hrvatskom saboru raspravljati o
zajedničkim poslovima, nastali su silni pro-
svjedi sa strane Madžara. I Wekerle se je
našao ponukanim, da odgovori Supilu, ali
mu ovaj nije ostao dužan.

Iza Supila govorio je Rojc hrvatski. I on
je napao predlog o promjeni poslovnika. Naši
su se delegati istoga dana vratili u Hrvatsku.

'Hrvatski delegat kod kralja. Ja-
vlja se iz Beča, da je jedan hrvatski dele-
gat bio primljen od našega kralja na saslu-
šanje. Delegat je potanko obavijesto kralja
o željama našeg naroda i o stanju, koje je
nastalo u Hrvatskoj poslije izbora. Kralj
se je na koncu ljubezno oprostio s delega-
tom, izkazavši svoje zadovoljstvo što u Hr-
vatskoj sad nema nemira. On se nada, da
će sve stranke u zemlji nastojati, da se i
nadalje usčuva mir u zemlji.

Podledi po svijetu.

Raspust ugarskog parlamenta ?

U peštanskom saboru započeli su disi-
denti tehničku opstrukciju proti predloga za
reviziju poslovnika. Ministar Andrassy opo-
menuo je radi toga vođu opstrukcionista
Farkashanya, rekavši mu, da je vlada pri-

 

pravna raspustiti sabor, ako se opstrukcijom *

nastavi.

Farkashayn mu je odgovorio, da on i
njegovi drugovi, pod nijednim uvjetom ne
će odustati od borbe proti reviziji. ,,Pa ni
onda, kad se obave novi izbori?“ reče An-
drassy. ,Ni onda“ odvrati Farkashayn. ,A
međutim je stalno — nadoda Andrassy —
da u dojduću zastupničku kuću, ne će doći
ni jedan zastupnik opozicije.“

- Ultimatum Japana Kini.

Nazad nekoliko dana Kina je uhvatila
u svome moru jedan parobrod s japanskom
zastavom, koji je unašao u Kinu oružje za

mezadovoljnike. Kina je zarobila parobrod i
naredila mu, da skine zastavu.

slao Kini ultimatam, zahtijevajući, da u naj-
kraće vrijeme d4 zadovoljštinu radi uvrede

. i povrati rod, iriače će japansko ratno

+ brodovlje sam samo doči po zadovoljštinu. Kina

je odmah Mi mkijectna Ip,
je pres roi i oli ot

sjedom, a opet ni Rusija ni Sjedinjene Dr-
žave, u koje se jedino moše uzdati, nijesu
sklone da se radi Kine upuštaju u dvojbeni
rat s Japanom. :

izopćenje opata Loisy.

Rimski papa izopćio je iz crkvene za-
jednice Francuza opata Loisy, radi njegovih
knjiga ,Synoptiques“ i ,Simples Refle&xios“,
Ove opatove knjige su kao neka oštra kri-
tika naperena proti Sillabusa Pia X. i nje-
gove Enciklike ,, Pascendi“. Izopćenje Loisy
nije nikoga iznenadilo. Opat je donekle sam
sebe izopćio iz katoličke crkve, kad je po-
stavio u sumnju božanstvo Isusovo.

Kralj Alfonso i aus.-ug. ratno brodovlje.

Jedan odio ratnog brodovlja naše mo-
narhije pod zapovjedništvom viceadmirala
Zieglera nalazi se u barcelonskoj luci. U
ponedjelnik došao je iz Madrida kralj Al-
fonso u Barcelonu, da pohodi brodovlje.
Jučer je mladi kralj prisustvovao ,, Tedeumu“
u crkvi sv. Mercedes, a zatim pregledao
vojsku. Danas će posjetiti naše brodovlje i
prisustvovati gozbi na admiralici. Sutra se
povraća u Madrid. S njim će poći i zapo-
vjednik našeg brodovlja Ziegler sa svojim
štopom, da pozdravi u Madridu kraljicu
majku Kristinu.

Za ovog posjeta kralja Alfonsa Barce-
lona je, tako rekuć, opasana s detektivima,
koj+ ća strogo paziti, da se ne bi kakav
atentat izveo nad kraljem.

0 domaćim stvarima.

Grof Kulmer u Dalmaciji. U cijeloj
Dalmaciji, gdje god se je zaustavio grof Kul-
mer, za svog pohoda u Dubrovnik , bio je
oduševljeno pozdravlje od hrvatskog naroda
ove pokrajine. U Zadru ga, za svog dolaska,
pozdraviše na parobrodu naši, a kad se je
parobrod odalečio od obale klicahu. mu , Ži-
vio“, dok su se trobojnice vijale na hrv,
društvima. U Spljetu, premda je parobrod
došao kasno u noći, pričekaše ga načelnik
Dr. Mihaljević i Dr. Trumbić u ime ,,Hrv.
Stranke“, a u ime naprednjaka Dr. Smodlaka.
Pođoše za tim s njime u kafanu ,Na novoj
obali“. Tamo se je pri čaši vina izredalo
više govora, dok je napredna omladina pje-
vala rodoljubne pjesme. Kad je parobrod
imao otputovati, sve društvo otpratilo je
grofa do parobroda i tamo se snjim prija-
teljski pozdravilo. Tu ga je Smodlaka poz-
dravio kao ,grofa pučanina“. O dočeku Kul-
mera u našem gradu govorimo na drugom
mjestu.

Na svom povratku, kad se je Godolo,
u kojem se je vozio grof Kulmer, približio
Biogradu, pozdraviše vrli biograđani grofa
s pucanjem. Cijelo ie mjesto bilo iskićeno sa
zastavama, a na jednom malom otočiću, uz
koji je prolazio parobrod, svirala je biograd-
ska glazba hrvatsku himnu, dok su se
s kraja čuli pozdravi : grofu, koaliciji i slozi
istokrvnog naroda hrv. i srp. imena. Ovaj
doček, koji je priredila Dalmacija grofu
Kulmeru, kuliko je odanje počasti rodo-
ljubnom_plemenitašu, toliko je i znak, d& je

na ovoj obali dozrela ideja narodnog sjedi-

njenja. Tu ideju ne će nitko moć više ugušiti.

Reforme ispita žrelosti. Ministarstvo
nastave dovršilo je reformu ispita zrelosti,
te će ona biti još ove školske godine u stim

MSN dnji. školama provedena. Po

novoj osnovi otpast će prevodi iz materin-
skog na latinski i grčki jezik, dočim se pre-
vodi s latinskog i grčkog na materinski je-
zik pridržavaju. Ustmenog ispita iz povjesti
i fizike ne će biti, a za sve ostale
usmene ispite iz ostalih predmeta uvest
će se znatna  olakoćenja. Učenici će
se opraštati od odgovaranja iz mnogih pred-
meta. Bitna će promjena u značaju ispita
zrelosti po novoj osnovi biti ta, da će se
ocjene dijeliti manje s obzirom na pozi
tivno znanje, a više s obzirom na stečenu,
sposobnost suđenja, zrelost duha i općenitu
naobrazbu.

Naše jezično pitanje, naša je stara
muka. U Beču su ovih dana vijećali o tome
ministar presjednik Beck s Tončičom i Ho-
čevarom. Što su ti ljudi zaključili i da li su
odlučili napokon riješiti to trnovito pitanje
— kako ga je nazvao Beck — naše jezičao
pitanje, teško je reči. Mi se svakako dobru
ne nadamo, jer da su gospoda u Beču mi-
slila riješiti jezično pitanje prema duhu ove
pokrajine, bili bi ga odavna riješili, nego
bi ga ta gospoda htjela riješiti i prema po-
trebi države. A kako ovi umišljaju te potrebe,
ne treba tumačiti.

Da pako ovo pitanje postane još trno-
vitije otišle su talijanske perjanice iz Zadra
Dri Ziliotto i Giljanović u Beč, netom su
čuli, da se tamo radi o riješenju jezičnog
pitanja. Oni će dakako tražiti, da se pri
riješavanju uzme u obzir i talijanski jezik.
Tako ima nade, da će se ovo pitanje po
austrijskoj vladi riješiti na židovski Božić.
Međutim najbolje je, da se pripravimo, kako
ćemo ga sami riješiti bez i proti Beča i go-
spode talijanaša.

Saziv istarskog sabora. Službeni
list ,Wiener Zeitung“ priopćio je kraljev
dekret, kojim se sazivlje istarski sabor u
Kopru za na 14.0. mj. Ovo zasijedanje ima
veliku zadaću, da provede izbornu reformu
na temelju općeg izbornog prava. Odmah
iza toga saborisanje će se prekinuti.

Znak vremena. Čitamo u ,, Hrvatskoj
Kruni“: ,,Prekojučer bio je na prolasku
put Dubrovnika zast. na hrv. saboru grof
M. Kulmer. Na gatu sakupio se je lijep broj
Hrvata, te su odvažnom borcu za hr. prava
klicali; Živio 1“ Treba nam nadodati, da je
grof Kulmer član hrv.-srps. koalicije, a o
koaliciji, ,H. K.“ ne piše uvijek najbolje.
Pa još; Dubrovački su pravaši pripovijedali,
da je došao mladomađžaron Kulmer.

,Matica Dalmatinska“ na djelu.
Godišnja skupština ,, Matice Dalmatinske“
držala se je u subotu u Zadru. Po izvješću
stare uprave doznajemo, da je Matica dala Dr.
Tresiću K 1600, da uzmogne štampati ,, Po At-
lantiku“,a 1600 KVojnovigju za da = objeloda-
njeni ,Smrt Majke Jugovića“. Uz toje Matica
izdala 6. izdanje ,Narodne. Pjesmarice“ u
5000 primjeraka, a prof. Kušaru pritekla u
pomoć 8684 kr., e bi mogao dat u svijet
svoje ,Narodne Pripovijesti“.

Ove će. godine Matica kupiti od Dr.
Schuberta, člana državnog geološkog zavoda
u Beču ,Geologiju Dalmacije“ za K 1100.
A prigodom 400-godišnjice rođenja zadra.
nina Zoranić, izdat će M. D. spomen knjigu
o životu i njegovim djelima.

Matica će još proučiti pitanje 6

vanju biblioteke, poput njemačke krov

sal Bibliotek“. Ako M. D. sbilja ta namisao
izvede, ona de tim trgjno odužiti naš hrvat-

v

š Ha
E, u
+ A
s VM.
& ( h
i x » wa). 4