God. XVI.

U DUBROVNIKU, 21. ožujka 1908.

 

Broj 24.

 

CRVENA HRVATSKA

 

 

Cijena je listu unaprijeda: za y-Clhinonjšk i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino-
koa + 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se
===. predbrojen i za došasto polugodište. ————=—————

 

 

Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. ===>
Štamparija DeGiulli i dr. =

 

 

 

 

 

 

 

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE

POJEDINI BROJ 10 PARA.

 

Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopis\ uredništvu lista. Za izjave, priopćena. zahvale
plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta otok po po
godbi us razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. —

 

 

 

leue Frele Presse“
0 položaju u Aroatskoj.

U ovim bečkim novinama izišao
je članak — uprav dopis iz Pešte
— o položaju u Hrvatskoj. Pisan je,
što kažu, cum-cognitione causae, što
nije baš često slučaj, kad strane no-
vine pišu o našim prilikama. To je
znak, da je hrvatsko pitanje počelo
zanimati, te da ga ljudi hoće da
prouče. Ali ako ih to poznavanje po-
činje priječiti, da ne govore ludosti,
ono im dopušta, da većom vjerodo-
stojnosti govore infamija, denuncira-
juči hrvatsku i srpsku koaliciju, da
tobože cilja izvan granica zbog toga,
što naglasuje jedinstvo naroda hrvat-
skog i srpskog imena.

Tako se i u tome članku govori
o velikoj južno slavenskoj državi, na
koju koalicija teži. Jedinstvo naroda
očitovalo bi se doduše najbolje i
jednom. političkom tvoreninom, pa
promatrajući balkansko pitanje samo
sa nacijonalnog stanovišta, moralo
bi sd doči i do južno-slavenske dr-
žave. Ali to je već dobro poznata
stvar, da .kod stvaranja država ne
utječe samo čuvstvo narodne pripad-
nosti, nego i svijest interesa, i još
mnogo dragih momenata, koje i kad
bi htio nabrojiti ne bi mogao. Za. to
i ako je južno-slavenska država u
granicama mogućnosti, njezino oži-
votvorenje tako je daleko, da ne
može biti ozbiljna političara, koji bi
za tim išao. U ovim časovima raditi
prama tomu cilju biio bi prosto mah-
nitanje, a hrvatsko-srpska koalicija
ne malinita, to je ona dokazala i
Madžarima i Beču na način, da ih
je mogla proći svaka sumnja. Oni sami
razabiru, da im je koalicija pogi-
beljna baš stoga, što je njezin pro-
gram tačno označen, što traži ono,
što je pravo i moguće i što treba da
nam dadu.

Kažu, da. im-je zazorna. sloga...

Srba i Hrvata. To nam je veoma milo,

jer nam je to dokaz, da smo e klali

samo, da njima bude bolje. Jer dru-
goga uzroka ne može da bude njiho-
vu zazoru. Sloga Srba i Hrvata posti-
gnuta je na temelju, koji ih ne bi.

smio ni najmamje tznemirivati, kad
bi oni htjeli poštivati prava Hrvat-
ske. Jedino za tim mi idemo, ni hr-
vatske ni srpske stranke u koaliciji
nemadu druge misli, nego samo da
Hrvatskoj pomognu do njezinih prava
kao kraljevini, koja se od svoje volje
pridružila Ugarskoj. Ta su prava Mad-
žari kršili, a mogli su ih kršiti samo
za to, jer su Hrvate izigrali proti
Srbima i obratno.

Predbacuju koaliciji njezino dr-
žanje u pitanju Bosne i Hercegovine,
krive je dapače da ona podržaje
vrenje u Bosni, ali mnogo bi pravije
bilo kad bi se oni sami lupli po pr-
sima i zakukali: ,med culpa“. Preko
trideset godina ima, da je monarhija
u Bosni, i trideset godina Hrvati su po-
magali njezinu misiju. Pa što su učinili
kroz to trideset godina, kad nije bilo
koalicije, da ih omete? Ona konfu-
zija, što je sada tamo, nije drugo
nego posljedica sistema, koji se je
htio nametnuti našemu narodu u
Bosni;
bože često su puta više nego oprav-
dane. Mješte da zemlju uredi, uprava
je trideset godina samo nastojala,
kako će je predati eksploataciji nje-
mačkog kapitala. Gradili su željez-

nice, a ove mješte da zemlju vežu

sa susjedima, još su je više od njih
odijelile. Na Brodu prelazi se iz Hr-
vatske u zemlju, gdje te prvi korak
sjeća da više u Hrvatskoj nijesi, a
među Bosnom i Dalmacijom kao da
je Dinara usklisila nebu pod oblake,
pa da je zatvorila prolaze.

Pa kad su sve to lijepo uradili,
digao se je Wekerle u parlamentu da
javi svijetu, kako Ugarska, 'a ne Hr-
vatska ima pravo na_Bosnu. A oni
su iz Beča odgovorili: Ni Ugarska
ni Hrvatska, nego monarhija na te-
melju berlinskog ugovora. O Hrvat-
skoj se dakle — kaže jedan i drugi
— ne radi, ali tada kojim pravom
imadu baš oni, koji nama niječu pravo
da se prtimo u bosanske stvari, nas ko-
riti, da se — ne prtimo, uiivi sjed
mo, neka voda teče kako hoče. Sto su ,
skuhali, neka pojedu, vrijeme je. da.
i mi tu gozbu gledamo iz prikrajka.

Ostaje još Dalmacija. — ova tužna

,

\ , a . M: 3 » t a1 . rk Mi
3 . i # .
kod Hoi ii oke OŠTI KN A TČ LDL.
AAS HR eo e IA NEG IU Z state e drski

one tužbe, koje se čuju, žali-

i bijedna Dalmacija, zbog koje je-
dan ministar prekorava drugoga. I
nju su koaliciji upisali na raboš,
s nje ne smije na vlast, pa makar to
bilo moguće jedino javnim nasiljem,
jer hoće aneksiju Dalmacije. Ali gdje
je taj Hrvat, koji sjedinjenje ne će!
Da ih ima, Rauch ne bi bio ostao
na oseci, ne bi se od njega odaleči-
vali ljudi kao od kakve aveti. Pa
ne će to sami Hrvati, prof. Havass
šalje nam svaki čas Magyarorszage
gdje se javlja, kako se ta i ta žu-
panija, taj itaj municipij izjavio za
sjedinjenje. O sjedinjenju je pisao Bat-
thyany, govorio je Košut, tim je pro-
gramom došla već jednom naša koali-
cija na vladu. Nema dakle tu ništa no-
va, ništa strašna, što se ne bi moglo iz-
vršit i što bi Madžare moglo priječit
da se s koalicijom opet sporazume.
Ali ko dobro pročita članak ,Neue
Freie Presse“, taj razumije, da su to-
ga mišljenja i Madžari. Svađa je na-
stala iz sasvim drugih uzroka. Po
srijedi su bili agenti provocateur-i,
kojim je uspjelo da za račun trećega
zavade opet Hrvate i Madžare. ,,Neue
Freie Presse“ sama priznaje da je
pragmatika bila iznesena u tu svrhu,
i da već iz početka mnogi u Pešti
nijesu bili sporazumni politikom Ko-
šutovom prama Hrvatskoj. Javnost
hrvatska već zna, koji su to mnogi: to su
Wekerle, Sztereny, Andrassy ecomf. a
za njima se krije Beč, koji i sada
preko ,Neue Freie Presse“ poručuje
Madžarima, da su ih Hrvati htjeli
izigrati pomažući ih lukavo proti
Beču, da poslije. lakše s njima obra-
čunaju. Kad Pešta poklekne pred
Bečom, da za sebe spasi Hrvatsku,
tad će razumjeti, da je i slobodna
Hivatska manje zlo nego Velika
Ugarska -u službi Beča. .

Mekadanje 1 sadanje robstvo.
Otrcana fraza, da ,koliko je god sadanje
društvo u kulturi, toliko je i u hipokriziji“

 

napredovalo, čini se često da. nit je otrcana,
=a nit neosnovana, kako bi to mnogi i mnogi .

* = u obranu savremene kulture = htjeli: do-
kazati. Jer, ato je zaista poznato, dan danas
_se ,u rukavicama“ čine. mnoge imnoge lo-

prie i bti it, šo no rje, bj