God. XVI. U DUBROVNIKU, 21. ožujka 1908. Broj 24. CRVENA HRVATSKA Cijena je listu unaprijeda: za y-Clhinonjšk i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- koa + 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se ===. predbrojen i za došasto polugodište. ————=————— Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. ===> Štamparija DeGiulli i dr. = IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE POJEDINI BROJ 10 PARA. Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopis\ uredništvu lista. Za izjave, priopćena. zahvale plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta otok po po godbi us razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. — leue Frele Presse“ 0 položaju u Aroatskoj. U ovim bečkim novinama izišao je članak — uprav dopis iz Pešte — o položaju u Hrvatskoj. Pisan je, što kažu, cum-cognitione causae, što nije baš često slučaj, kad strane no- vine pišu o našim prilikama. To je znak, da je hrvatsko pitanje počelo zanimati, te da ga ljudi hoće da prouče. Ali ako ih to poznavanje po- činje priječiti, da ne govore ludosti, ono im dopušta, da većom vjerodo- stojnosti govore infamija, denuncira- juči hrvatsku i srpsku koaliciju, da tobože cilja izvan granica zbog toga, što naglasuje jedinstvo naroda hrvat- skog i srpskog imena. Tako se i u tome članku govori o velikoj južno slavenskoj državi, na koju koalicija teži. Jedinstvo naroda očitovalo bi se doduše najbolje i jednom. političkom tvoreninom, pa promatrajući balkansko pitanje samo sa nacijonalnog stanovišta, moralo bi sd doči i do južno-slavenske dr- žave. Ali to je već dobro poznata stvar, da .kod stvaranja država ne utječe samo čuvstvo narodne pripad- nosti, nego i svijest interesa, i još mnogo dragih momenata, koje i kad bi htio nabrojiti ne bi mogao. Za. to i ako je južno-slavenska država u granicama mogućnosti, njezino oži- votvorenje tako je daleko, da ne može biti ozbiljna političara, koji bi za tim išao. U ovim časovima raditi prama tomu cilju biio bi prosto mah- nitanje, a hrvatsko-srpska koalicija ne malinita, to je ona dokazala i Madžarima i Beču na način, da ih je mogla proći svaka sumnja. Oni sami razabiru, da im je koalicija pogi- beljna baš stoga, što je njezin pro- gram tačno označen, što traži ono, što je pravo i moguće i što treba da nam dadu. Kažu, da. im-je zazorna. sloga... Srba i Hrvata. To nam je veoma milo, jer nam je to dokaz, da smo e klali samo, da njima bude bolje. Jer dru- goga uzroka ne može da bude njiho- vu zazoru. Sloga Srba i Hrvata posti- gnuta je na temelju, koji ih ne bi. smio ni najmamje tznemirivati, kad bi oni htjeli poštivati prava Hrvat- ske. Jedino za tim mi idemo, ni hr- vatske ni srpske stranke u koaliciji nemadu druge misli, nego samo da Hrvatskoj pomognu do njezinih prava kao kraljevini, koja se od svoje volje pridružila Ugarskoj. Ta su prava Mad- žari kršili, a mogli su ih kršiti samo za to, jer su Hrvate izigrali proti Srbima i obratno. Predbacuju koaliciji njezino dr- žanje u pitanju Bosne i Hercegovine, krive je dapače da ona podržaje vrenje u Bosni, ali mnogo bi pravije bilo kad bi se oni sami lupli po pr- sima i zakukali: ,med culpa“. Preko trideset godina ima, da je monarhija u Bosni, i trideset godina Hrvati su po- magali njezinu misiju. Pa što su učinili kroz to trideset godina, kad nije bilo koalicije, da ih omete? Ona konfu- zija, što je sada tamo, nije drugo nego posljedica sistema, koji se je htio nametnuti našemu narodu u Bosni; bože često su puta više nego oprav- dane. Mješte da zemlju uredi, uprava je trideset godina samo nastojala, kako će je predati eksploataciji nje- mačkog kapitala. Gradili su željez- nice, a ove mješte da zemlju vežu sa susjedima, još su je više od njih odijelile. Na Brodu prelazi se iz Hr- vatske u zemlju, gdje te prvi korak sjeća da više u Hrvatskoj nijesi, a među Bosnom i Dalmacijom kao da je Dinara usklisila nebu pod oblake, pa da je zatvorila prolaze. Pa kad su sve to lijepo uradili, digao se je Wekerle u parlamentu da javi svijetu, kako Ugarska, 'a ne Hr- vatska ima pravo na_Bosnu. A oni su iz Beča odgovorili: Ni Ugarska ni Hrvatska, nego monarhija na te- melju berlinskog ugovora. O Hrvat- skoj se dakle — kaže jedan i drugi — ne radi, ali tada kojim pravom imadu baš oni, koji nama niječu pravo da se prtimo u bosanske stvari, nas ko- riti, da se — ne prtimo, uiivi sjed mo, neka voda teče kako hoče. Sto su , skuhali, neka pojedu, vrijeme je. da. i mi tu gozbu gledamo iz prikrajka. Ostaje još Dalmacija. — ova tužna , \ , a . M: 3 » t a1 . rk Mi 3 . i # . kod Hoi ii oke OŠTI KN A TČ LDL. AAS HR eo e IA NEG IU Z state e drski one tužbe, koje se čuju, žali- i bijedna Dalmacija, zbog koje je- dan ministar prekorava drugoga. I nju su koaliciji upisali na raboš, s nje ne smije na vlast, pa makar to bilo moguće jedino javnim nasiljem, jer hoće aneksiju Dalmacije. Ali gdje je taj Hrvat, koji sjedinjenje ne će! Da ih ima, Rauch ne bi bio ostao na oseci, ne bi se od njega odaleči- vali ljudi kao od kakve aveti. Pa ne će to sami Hrvati, prof. Havass šalje nam svaki čas Magyarorszage gdje se javlja, kako se ta i ta žu- panija, taj itaj municipij izjavio za sjedinjenje. O sjedinjenju je pisao Bat- thyany, govorio je Košut, tim je pro- gramom došla već jednom naša koali- cija na vladu. Nema dakle tu ništa no- va, ništa strašna, što se ne bi moglo iz- vršit i što bi Madžare moglo priječit da se s koalicijom opet sporazume. Ali ko dobro pročita članak ,Neue Freie Presse“, taj razumije, da su to- ga mišljenja i Madžari. Svađa je na- stala iz sasvim drugih uzroka. Po srijedi su bili agenti provocateur-i, kojim je uspjelo da za račun trećega zavade opet Hrvate i Madžare. ,,Neue Freie Presse“ sama priznaje da je pragmatika bila iznesena u tu svrhu, i da već iz početka mnogi u Pešti nijesu bili sporazumni politikom Ko- šutovom prama Hrvatskoj. Javnost hrvatska već zna, koji su to mnogi: to su Wekerle, Sztereny, Andrassy ecomf. a za njima se krije Beč, koji i sada preko ,Neue Freie Presse“ poručuje Madžarima, da su ih Hrvati htjeli izigrati pomažući ih lukavo proti Beču, da poslije. lakše s njima obra- čunaju. Kad Pešta poklekne pred Bečom, da za sebe spasi Hrvatsku, tad će razumjeti, da je i slobodna Hivatska manje zlo nego Velika Ugarska -u službi Beča. . Mekadanje 1 sadanje robstvo. Otrcana fraza, da ,koliko je god sadanje društvo u kulturi, toliko je i u hipokriziji“ napredovalo, čini se često da. nit je otrcana, =a nit neosnovana, kako bi to mnogi i mnogi . * = u obranu savremene kulture = htjeli: do- kazati. Jer, ato je zaista poznato, dan danas _se ,u rukavicama“ čine. mnoge imnoge lo- prie i bti it, šo no rje, bj