God. XVII.

U DUBROVNIKU, 11. travnja 1908.

Broj 30.

 

CRVENA HRVATSKA

 

Cijena je listu unaprijeda: sa Dubrovnik i sa Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino-
somstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se
oim predbrojen i za došasto polugodište.  mm==—=== =

 

 

 

 

Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. —======—
Štamparija DeGiulli i dr.

 

 

 

 

 

Rad će sabor!

U zadnje doba počelo se govoriti,
hoće li vlada zvat ili neće dal-

matinski sabor prije nego mu isteče

rok, za koji je biran. Taj bi sasta-
nak imao po tom biti gdjegod ovoga
maja ili junija, jer u juliju već ističe
mandat zastupnicima, a sabor bi
imao tada glavnu zadaću, da glasuje
izbornu reformu.

Po našem. mišljenju vlada bi bila
uprav i dužna da sazove sabor. Uri-
čući nove izbore po starom izbornom
redu ona bi pomogla, da se uzdrži
ovaj neprirodni sastav sabora za još
jedno šestogodište, ili bi izvrgla
zemlju u godinu dana dvostrukoj iz-
bornoj trzavici. Jer kad bi novi sa-
bor glasovao reformu, :tad bi naravna
posljedica bila, da bude raspušten, i
novi izbori urečeni na temelju no-
vog zakona. Imali bismo dakle u go-
dinu dana dva izbora, a sve zašto...?
Jer vlada hoće da dobije vremena
za riješenje jezičuog pitanja, kao da

joj još nije dosta proučavanja.

Jezično pitanje, to je reklo bi se
uzrok, da do sabora ne će doći, neka
bi ga trebalo sazvati: Boje se da ih
zastupnici ne bi upitali: A što je
sa uređenjem jezičnog pitanja? Što
je s riječi, koju je“ Tončić ovlašten
bio dao zastupstvu, da će se pitanje
riješiti najkasnije do nove godine ?
A mi smo u aprilu. Prošlo je dakle
puna tri mjeseca, a mjesto uređenja
doživjeli smo aferu Hočevarovu, gdje
se dokazalo, kako se ovi vrapci u
lastavičinu gnijezdu znadu i, rugati
zemlji, koja' traži svoje pravo.

Imadu i razloga bojati se narod-
nog zastupstva, ali nek se ne nadaju
da će izbjeći sudu tim, što ovomu
ne daju da dođe do riječi. Ono uvje-
renje, koje je već preotelo maha i
u najžabitnijim krajevima pokrajine,
da se od Beča ne možemo ničemu
nadati, to je najteža kazna, kojim
narodi kaznivaju ovakove : sisteme
vladanja. Posljedica se toga već vidi,
a osjetit će se i kasnije, i što kasnije
sve jače.

Kakva je to vlada, koja se ne
ufa sazvati sabor, jer je svijesna.

a

» . % *. . ,
MPPT SL a. “% .
a3 kštiidvaiki Oz 20.4? tiši
Si KN točni, PGA 8 ke

svoje krivine. Toga je teško drugdje
na svijetu naći, isto kako je teško
naći zemlju, koju bi udes bio tako
kaznio kao Dalmaciju:

Poslije svega ovoga, kad zakon,
pravo i dužnost bude po stoti put
pogažena, sabor će se sastati, i tu
ćemo čuti sa vladina stola običnu
frazu, kako nas u Beču miluju.
Valja da kažu, za to su plaćeni, ali
valjalo bi da imadu i la presenza di
spirito, pa se jedan drugomu nas-
miju, kad se putem susretnu, zbog
uloge, koju igraju.

 

Hrvatska borba.

Izjave hrvatskih političara. , Pesti
Naplo“ saopćuju izjave hrvatskih političara
dane njegovom suradniku o hrvatsko-mad-
žarskom sukobu.

D.r_ Bogdan Medakovic. reče, da su Mad-
žari izazvali krizu, pa oni treba i da je po-
prave. On nezna tko će biti čovjek buduć-
nosti, jer o tome i ne misli, budući se sad
ne radi o osobama, nego o načelima. Rau-
chova vladavina je protuustavna.' On se
nada, da će u madžarskoj nezavisnoj stranci
pobjediti čisto shvaćanje.

Grof Miroslav Kulmer izjavi, da bi za
riješiti krizu trebalo da Madžari povuku
želi. pragmatiku, da se saniraju povrede
nagodbe, te da se dadu Hrvatima garancije,
da se takove povrede više me će činiti. Ne
odobrava onu tačku banova pograma u kojoj
se govori o raspisivanju osobitog prireza u
Hrvatskoj, jer bi tad mogli rijet Madžari
Hrvatima, kadgod bi im trebalo novaca:
raspišite prirez, a tim bi se samo narodu
otešćao teret. On kao grof Kuliner ne bi se
nikako htio primiti banske časti, budući je
Wekerle rekao, da je ban eksponenat mad-
žarske vlade. Jedino kad bi to kraj htio,
pokorio bi se kraljevoj želji.

D.r Josip Frank reče, da ne zna hoće li
tko, usljed njegove ostavke, istupiti iz stranke.
O položaju ne htjede se izraziti, nego je
uputio suradnika ,P. N.“ na ljude, koji
stoje stranci na čelo, naime na Milu i Laku
Starčevića.

D.r 1s0 Kršnjavi. Današnji je položaj
težak. Madžarska je vlada silne pogreške
učinila. Rauch bi mogao postići nešto samo
s velikim idejama, ali s malim sredstvima
ne će ništa postići. Reče, da će se hrvatsko-
srpska koalicija uzdržati samo dotle, dok ih
budu Madžari gniječiti. Ne vjeruje da su
rezolucijonaši za trializam, nego su za dua-
lizam. Starčevićanci su federalisti. Reče da
je ban darovit, pametan i ljubezan. Činov-

;

Fi EA Nu o i i alaku kike: en ka

- IZLAZI SVAKE SVAKE SRIJEDE I SUBOTE I SUBOTE

 

 

 

POJEDINI BROJ 10 PARA.

 

Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena. zahvala
plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, e po
g — godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. === —

 

Hzz= === aaa =a =a Sl = na === === ===

nici su nepouzdani. Supilo je čovjek lukav,
koji je prevario Košuta i Polonya, te po-
moću Madžara uništio umaništičku stranku.
Misli, da bi za Starčevićance najbolje bilo,
da se koaliciji preda vladu. Kad bi Madžari
vodili s Hrvatskom politiku većeg stila, do-
bili u Starčevićancima prijatelja.

Podban Crnković. Vlada je bila poražena
na izborima jer je povjerovala srpskim ra-
dikalima, koji su je uvjeravali, da će dobiti
do 20 mandata. S druge strane je željeznička
pragmatika silno omrazilo vladu, jer po hr-
vatskom mišljenja peštanski sabor nije smijo
stvarati onakove zakone. On ne odabrava
one prosvjede u Hrvatskoj, koji su se podigli
proti pragmatici. Misli da se taj otpor imao
riješti diplomatiskim putem. Međutim se je
koalicija u tom spoiu stavila na mjesto ja-
čega, te se je taka agitacija provela u zemlji,
da je čak i činovništvo zarazila, te je i ono
glasovalo proti vladi. A i štampa je dosta
skrivila vladinu porazu, ona usljed uspo-
stave porote pobila je slobodne ruke, te je
nečuvenu agitaciju provela. Reče, da će se
vlada držati štrogo nagodbe, a i činovnike
će prisiliti da vrše svoje dužnosti i disci-
plinu. Vlada će promicati blagostanje da tim
pokaže marodu, da mu ona misli dobro.

Supilo se je izjavio suradniku ,, Agra- |

mer Tagblatta“. Došao je u Beč, da konfe-
rira s hrvatskim zastupnicima na car. vijeću,
te da upozna raspoloženje, koje vlada u Beču
prema Hrvatskoj. O tim opažanjima će iz-
vjestiti eksekutivni odbor koalicije. Reče,
da koalicija traži reviziju sadanjeg državo-
pravnog položaja prama Ugarskoj. Stanje je
u Hrvatskoj nesnosljivo. Vlada je slaba, ali
jer se hoće da održi na svome mjestu obje-
đuje koaliciju s veleizdajstva. Bachov  apso-
lutizam je potisnuo Hrvate k Madžarima, a
madžarski apsolatizam može lako opet pri-
vest Hrvate k Austriji. Reče, da je izložio
bio svoju popularnost propovjedajući savez
s Madžarima, i sad je on za časni mir; ali
gdje su ugroženi narodni interesi tu pre-
staje svaki mir.

Konferencija koalicije. Izvršnjući
odbor hrv atsko-srpske koalicije  vijećao je
na 7. 0. mj. o ,tekućim stvarima“. Na toj
konferenci se je raspravljalo o držanju koa-
licije prema Vani, ali se nije nikakav stalan
zakljačak stvorio budući je položaj, a oso-
bito onaj u Ugarškoj, dosta nejasan. Govo-
rilo se je i o učestalim progonstvima činov-
nika sa strane Raucha, pa se je odlučilo
odlučnu borbu započet proti tom proganjanju.
Uzelo se je u pretresanje sve to žešće na-
padanje na Srbe koalirce sa strane Raucho-
vich reptila i nekih Sterčevićanaca. :S tim so
napadajima kuša oslabiti povierenje naroda
u koaliciju, koju bi se htjelo prikazati, da
više služe srpskim nego hrvatskim . intere-
gima. Na konferenci su se osudili ti prora-

ina DIO LA RG ij

ST. SEVIN

čla a oken ito rada