vanjem rečenog lista. List će biti neovisan kao do sada. Ne će primati pripomoć od _ mikoga. Uzdržati će se samo predplatom. Za to će biti nepristranim branivcem težač- kih i gospodarskih interesa. Da posao bude jednostavniji, voditi će upravu i administraciju lista dosadanji stručni urednik gosp. Šimun Lovrić u Trogiru. Njemu se valja obratiti za sve što spada na list. Tko je već uplatio pretplatu, primati će redovito list svakog mjeseca, a oni koji nijesu još platili, moljeni su da to učine čim prije. U Splitu, 30. aprila 1908. Uprava ,Vinarske Udružbe za Dalmaciju“. S Mljeta. — Naš pastir poslužio se i ovaj put denuncijom, da privede i nađe izgubjene ovčice. Kako čujemo on je tužio na starješine financialnog preglednika gosp. Gjivanovića, ali ni tim nije bila zadovoljna mahnita narav našeg Velečasnog, već je neko turio i jedan dopis u onaj libel koji ge zove ,P. C. H.“ u broju 162. gdje se g. Gjivanoviću dobacuje sa rječima »Sto drugi no učiniše, učini nam patriot“. Nami nije do toga što se Velečasni tako previše junači, nam je do toga što se on krije za onim rječima, tobože kao da onaj ogavni dopis potječe od ,patriota“ g. Gjivanovića. Dobro nam je poznat cilj onog dopisa kao što poznamo i tebe Velečasni, koji si postao oružje u rukama Gjivanovićevih neprijatelja, na mignjihov naš Velečasni oštri svoje pero. Nu kao do sad tako i od sada tvoje obično trubjenje po P. €. H. nije nikomu naudilo niti se bojati, jer dobro i ti isti znaš koliko u nas čeljad drži do popovskog libela, a koji ti sljepo obožavaš i puniš umjetno sa- stavljenim lažima. Naš Velečasni da prekaže g. Gjivanovića u što strašnijoj. slici taknuo ge je u svom dopisu i vjere, ali mi koji dobro poznamo gosp. Gjivanovića pobijamo osvadu, a obraćamo se k tebi Velečasni, što ne učiniše drugi popovi, učinio si ti, jer u zadnjih 30 godina nijedan pop nije tako često zabavljao tužbama sud kao ti, te mi- slimo da bi naš presvjetli Biskup mnogo učinio dobro narodu kao i crkvi katoličan- skoj, kod bi nam premjestio s otoka jednog popa, koji ne može obuzdati svoje živce. Ostavi nas u miru, a paži bolje crkvu i zakristiju, ovoliko za sada, drugi ćemo put o nekom pismu. Mlječani. Hrvati u Ameri. 96 ih umrlo na putu. Sto naših ze- mljaka stiglo pred nekoliko mjeseca u Bre- men, pa da će otale u Sjedinjene Države. Agenat ih nagovorio, da idu u južnu, jer da u sjevernoj nema zarade, i oni ga po- slušaše. Nakon 37 dana stigoše u Buenos Aires. Tu ne nađoše radnje, pa s toga kre- nuše pješke do mjesta Jujuy. Nakon četiri mjeseca nesta i tu posla, te oni pođoše preko Anda u Antofagasta. Na tom mučnom putu, koji je potrajao 50 dana, .pomriješe im 10 drugova. U Antofagasti su tek živuckali, pa misleći, da_će naći bolje zarada na Panam- . se Stigoše i na- bolesti 37. Ostali pripadeni zaploviše, njih 42 na broju, dok su ostali budući bez sre- bolesni morali ostat u Panami, put države Megiko, Na putu umriješe dvo- jica. Tjelesa im biše bačena u more. Stigoše u grad Acapuleo. Ni tu nije tilo radnje. Po M e it ki i ii sili M s Va Re 3. u i iv. , CRVENA HRVATSKA“ savjetu nekih Dalmatinaca, koji su u Aca- puleu bili nastanjeni, uputiše se u grad Me- xico, da od aus. konsula traže pomoći i rada. Konsul ih primi surovo, zaprijeti im da će ih dati zatvoriti, ako u put ne otiđu otale, a kao prosjacima dobaci im po jedan dolar. Otale se uputiše pješke. Nakon 3 mjeseca samo četverica stigoše zdravo u El Paso. Svi ostali ostaše bolesni po raznim bolni- cama po putu, a po nekim glasinama, i do- končaše svoje patnje. Četiri preživljela druga nalaze se sad zdravi u Gibson, New Mexico. Posljedni Zrinski. Kao što po svim mje- stima naše domovine sprovede se dan 30 travnja u tužnoj uspomeni, tako se jednako i naša braća u Americi sjete tog tužnog dana. Gdje su manje kolonije, tu se da misa za duše Zrinskog i Frankopana, a gdje .su veće, tu se uz misu i spomen-večer priredi. U Allegheny Pa. pjevačko društvo ,Javor“ proslavilo je na osobiti način ,dan tužne uspomene“. Toga je dana društvo dalo spo- menicu, na kojoj se je prestavljala Drago- šićeva tragedija: , Posljedni Zrinski“. Potledi po svijetu. Poljaci i Papa Pijo X. Ovih je dana pohodio rimskog papu pomoćni biskup iz Gnesena. On je Piju izka- zao očitovanje poštovanja i ljubavi poljskog naroda iz Pruske, i zamolio ga, da štiti Po- ljake od vjerskih progona. U pismu, koje je biskup predao papi u ime svog naroda, stoji, da je predavanje vjeronauka Poljacima na njemačkom jeziku, velika pogibelj za njihov duševni odgoj. Papa je odgovorio biskupu, da narod poljski mora biti nagrađen za usluge, koje je učinio katoličkoj crkvi. Zatim se je Pijo potanko propitao za stanje pru- skih poljaka. \ Nesreća dr. Lowl. Profesora na sveučilištu u Černovi, dr. Lowl našli su mrtva na Gaisbergu. Profesor se je bio uspeo na brdo u svrhu geološkog proučavanja. Radi nesretnog slučaja morade prenoćiti na brdu, a u jutro, kad je s njega silazio, popuze se, te se skotrlja niz jedan strmet visok oko 200 m. Dr. L&wl je bio poznat u naučnom svijetu. Krađe u vrijeme rata. s Berliner Tagblatt“ saopćuje, da je is- tražno povjerenstvo u Petrovgradu otkrilo velike lopovštine, koje je ruska burokracija počinila za vrijeme rusko-japanskog rata. Kralo se je na sve moguće načine. Roba, koja je trebala za vojsku, znala je po dva puta bit kupjena. Tim je lopovštinama dr- žavna blagajna bila oštećena za par stotina milijuna rubalja. Namjerava se, staviti radi toga pod optužbu sve financijalne činovnike bez razlike kojem rodu pripadaju. fd sprovoda Dr. Balda Bogišića. Brzojavna sažaljenja : PRAG. Tužnoj sestri slavnog narodnog velikana neumrlog našeg Bogišića kog neu- moljiva smrt ugrabi polažemo naše prija- teljske sučuti. Bukovac. ZADAR. Ovaj čas pristupiše parobrod korporativno sva hrvatska i srpska društva, položiše i predadoše četiri vjenoa. Slava veli- BEČ. Duboko ožalošćen zbog gubitka našeg velikog učenjaka, preuzvišenog Bogi , šića, izrazujem moje najtoplije saučešće i ra- spolažem prama savjetniku Škariću, da položi vijenac. . Namjesnik Nardelli. PRAG. Na velikom gubitku kog Cavtat i narod pretrpi rad smrti neumrlog narodnog velikana Balda Bogišića združujem uz onu našega Cavtata svoju duboku sućut. Vlaho Bukovac. SPLIT. Moje najiskrenije sažaljenje nad gubitkom Vašeg milog brata, mog dobrog prijatelja. Direktor Bulić. . SPLIT. Žalujem gubitak učenjaka i rodo- ljuba Doktora Bogišića. Milić zastupnik. RADONIĆ KOTOR. Crni glas o nena- dnoj smrti slavnog naučenjaka, velikog srp- skog zakonodavca, dike Vaše i naše doktora Valdasara Bogišića, porazio nas je. Molimo da izjavite naše iskreno saučešće porodici i da nas se na sprovodu zastupa. Općina Krtoljska. BELGRADE. U Ime Njegovog Veli- čanstva Kralja Petra i srpske vlade imam čast izjaviti duboko i iskreno saučešće u ža- losti za gubitkom velikog naučnika Valtasara Bogišića, koji je svojijem radom obezbedio sebi slavan spomen u narodu. Predsednik ministarstva Pasić. RISAN. Izvolite primiti izraz saučešća u žalosti za dikom, ponosom — rodnog grada velikim slavistom, pravnikom, svjetskom nau- čenjaku i najdubljem poznavaocu narodnog - života slovenskoga. Slava vječna uspomeni Bogišića. Poslanik Bokeljski Bjeladinović. BELGRADE. Srpska kraljevska aka- demija izjavljuje najdublju žalost za pokoj- nim Bogišićem svojim odličnim pravim_čla- nom i mnogo zahvalnim poslanikom. Potpi- sani presjednik žali u njemu svoga četrde- set godišnjeg dragog prijatelja. Slava imenu, a mir pepelu njegovu u rodnoj mu zemlji. i Stojan Novaković. BELGRADE. U tuzi za velikim pokoj- nikom uzima učešća pravni fakultet beo- gradskog universiteta. Vijenci. Na grob položiše vijenac: Općina Dubrovačka — Baldu Bogišiću. Dubrovačko Radničko društvo — D.ru Val- , tasaru Bogišiću. Excellentis ingenii viro — Duboko žalujuć Dr. Stanko Lapajne. Dubrovačka narodna Štionica — Dra Val- tasaru Bogišiću. Zavičajna Općina — svom velikom članu. Srpska Dubrovačka Omladina -— Srpskom Uocviljena sestra — ljubljenome bratu. Namjesnik Nardelli — Velikanu D.ru Bal- Vlaho Miljan — milom rođaku. Srpsko Pjevačko društvo Sloga — .D.ru Baldu Bogišiću. > Hrvatska Dubrovačka Hrvatsko društvo Zora — svome počasnom Čitaonica — D.ru Srpska čitaonica Zadar — svom velikanu. : Dr. Givovich — all' amico. A Matica Dalmatinska — svom utemeljitelju.