s mu U DUBROVNIKU, 15. svibnja 1908. Broj 39.. ea, XVI. | 2 U DUBRONNIKA S BOA Mi: VENA HRVAT ti (GE ESSE GEAR VP EEE Cijena je listu unaprijeda: sa Dubrovnik i ta Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- aematvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se S. predbrojen i za došasto polugodište. Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. Štamparija DeGiulli i dr. / Jedna skupština. U kazalištu u Spljetu bila je skupština ,hrvatske pučke napredne stranke“. Po vijestima, koje stižu, bilo je tu svakako preko hiljadu ljudi, većim dijelom seljaka, a to je broj, koji je za dalmatinske prilike velik, te dokazuje, da je stranka uhvatila u puku korjena. Zašto? — Prvo svega, jer njezini vođe nemadu i ne će da imadu cdgo- vornosti. Njima kao da je zadatak samo rušiti, a to je svakako lakše i posao brže ide, nego kad se gradi. Oni tako imadu uza sebe destruk- tivne elemente, - koji se kod drugih stranaka nijesu mogli snaći, vječne nezadovoljnike, koji će sutradan kiti opet nezadovoljni i sa naprednjaštvom, a napokon i lične neprijatelje ljudi, koji su se povrstali u druge stranke. Sve te drži stranka na okupu, dok ruši, a što će poslije biti, to je druga stvar, na to sad niko ni ne misli, niti ima vremena da misli. Ali nova stranka ima i u samom programu nešto što je čini pogibelj- nom protivniku. Ona se je prihvatila i nametnula zatočnicom misli, koje su od vajkada bile u Dalmaciji po- pularne, ali su ih ostale stranke ,iz udobnosti“ batalile. Jedna je takova misao vodilja demokratizam, a druga slobodoumlje. Mi ne ćemo ispitivati, da li protivnici Smodlačini imadu pravo predbacivati mu, da je to samo etiketa, več se samo ograničujemo' na konstatovanje činjenice. Stranka je tim dobila u ruku sredstvo dobro za agitaciju, koje djeluje tim više, što druge stranke ne prednjače baš svojim slobodoumljem i demokratiz- mom. Tako je ,hrvatska pučka napredna stranka“ u kratko doba stekla u narodu toliko simpatija i pristaša, da ozbiljni političari moraju njom računati kao strankom, preko koje se u odlučnom času narodne borbe ne smije prela- ziti. To bi trebalo da uvide Smodla- čini protivnici, a i sama ,hrv. pučka napredna stranka“ morala bi biti pristupačnija misli kooperacije s osta» Jim strankama u pokrajini, je to dosada bila. ako ne će jedni i drugi, da se izvrgnu prigovoru, da su im stranački interesi preči od na- rodnih. Mi u ovoj borbi, kojoj je središte Spljet, stojimo po strani, a opet ni- jesmo ni toliko naivni, da bi mogli pomi- sliti, da ćete borbe nestati, prije nego sama izduši. s pomanjkanja gradiva. Za to niti im kažemo, da se mire, niti da se tuku, ali cijenimo, da nam ni jedna ni druga strana ne će za- mjeriti, ako ih upozorimo, da je s ove borbe Spljet osuđen na nerad. U Dalmaciji nema sada ko da pre- uzme inicijativu za kojubilo narodnu akciju, koja bi okupila sve hrvatske stranke, a možda je jako blizu doba, kad će toga trebovati. Trebalo bi raditi u smislu, da se to omogući. nrvatska notbe. Dva govora. Supilo je hrvatsko pitanje iznio u za- jedničkom peštanskom saboru, a Biankini na carevinskom“ vijeću. Supilov je govor vjerna Rauchova fotografija: Rauch je imao jednu fiksu ideju, htio je postati banom, pa za to je i udarao na Kuena, a zatim ga mo- lio za oproštenje, nudio se koaliciji, radio iza leđa bana Rakodezay, preporučivao se, bio sad u oporbi, a sad opet puzao, dok se eto nije domogao svog cilja: posto je ba- nom. Supilo ocrtavši vijerno eksponenta je- dinstvene madžarske države, prikazao je sve nepravde, koje Madžari Hrvatskoj nanose, te im zadao riječ, da će Hrvati znat obra: niti svoja prava. U isto je vrijeme Biankini u carevin+ skom vijeću iznio interpelaciju na vladu 0 stanju u Hrvatskoj. On je tu svoju interpe- laciju obrazložio s dugim govorom u kojem je prikazao sve nečuvene zločine, koje poči- nja ban Rauch u Hrvatskoj. . Sapilov i Biankinijev govor zlatne su > vrijednosti, Oni su pred Evropom iznijeli hrvatsko pitanje. Strane novine prenesoše u cijelosti ili u izvadeima te govore, i tako je iavnost doznala za madžarski liberalizam i za nekulturno postupanje s Hrvatskom. (Ma- džari vele, da im je Supilo novijestio rat, a da je Biankini nepozvano iznio. poslove druge države u carevinskom vijeću. Nek se tješe. ; Bisnkinijeva Interpolacija. gl. Je li Vašoj Preuzvišenosti poznato, da mal ne od godine dana u Hrvatskoj vla- daju abaolutistički odnošaji, da je nametnuta IZLAZI SVAKE SRIJEDE I = muz == POJEDINI BROJ 10 PARA. . Popović, iznosi na ministra ' riti, te da će se istodobno SUBOTE AESŠESSSLSEŠSSSSSN Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisl uredništvu lista. Za izjave, priopćena. zahvale plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po ————— godbi us razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. zemlji teroristička vladavina, da je novi sa- bor ponovno odgođen, da na banskoj stolici ne sjedi više ban, nego jedan mađ. ekspo- nent, da u Hrvatskoj nema više osobne si- gurnosti ni za privatne osobe ni za. javne činovnike, da se je profanirao najveći hram znanosti, da je uslijed toga ogorčena mladež morala na hrpe ostaviti oskvrnuto stveučili- šte, da pri svera tom ugled svijetle krune trpi i da su u Hrvatskoj, nastali takovi azi« jatski odnošaji, da jur sačinjavaju očitu po- gibelj za sveukupnu monarhiju? II. Je li Vaša Preuzvišenost upozorila na ovu pogi- belj mjerodavne činbenike i je li Vaša Pre- uzvišenost pozvala ugarsku vladu, da u Hr- * vatskoj mora dopustiti, da se ustavno vlada. Ako nije, je li Vaša Preuzvišenost voljna nuždne korake u ovom. pravcu bezodvlačno učiniti, najenergičnije očuvati ugled i inte- rese monarhije, te o tom čim prije obširno izvijestiti zastupničku kuću 24 Ovu je interpelaciju podpisalo 150. sla- venskih zastupnika: svi Jugoslaveni, te neki Rusini i Česi, a ni jedan . Poljak. To_je i “razumljivo: smiješno bi bilo, da Poljaci pod- pišu jednu interpelaciju s kojom se tiran- stvo osuđuje, kad i sami oni tiranski po- stupaju u Galiciji proti Rusinima. Krvnik ne će krvnika udarit po prstima. Vrbanićev govor | Lukinićev upit. Od Hrvata iza Supila govorio je dele- gat Vrbanić. Reče, da Hrvati od madžar- skog napredka nemadu koristi. Madžari uve- doše protiustavno stanje u Hrvatskoj. Kao stručnjak na financialnom polju oštroj je kritici podvrgao tarifalnu i željezničku ma- džarsku politiku. Osuđuje raspust hrvatskog sabota i klevetanje « veleizdaje. ' Lukinić je zapitao mimistra Košuta za- što se željeznica Metlika-Karlovac gradi kao vicinalna drugoga, a ne prvoga reda, te za- što je izgrađuje privatno draštvo, a ne dr- žava. Još je jedan upit prikazho na mini- stra financija o ukinuću mitnice ii općinama Mrkoplju i Mostanju. o Daljna borba. = Naši delegati traže, da se postavi a pe- štanski sabor hrvatski stenografi. Saborski |, predsjednik Justh je za to, ali nijesu neod- višnjaci, pa bi lako ovaj zahtjev Hrvata mo- gao biti odklonjen, a tim i kriza u predsje- dništvu izazvana. Svakako će i riješenje ovog pitanja imati znatan utjecaj na odluku naših delegata glede daljne njihove taktike. Predsjednik naših delegata, zast. Meda- kovič je pozvao sve do utorka (jučer) u Poštu. što priprema. Danas, pako, aš upit o prilikama u ekerle obećao, da će mu delegate, da se skupe Znači, da se ne- "ray bo tu e sI a “ M " i ODIO