ki Past GOG GG RR I Ro Broj 39. CRVENA HRVATSKA“ Strana 3. az ——————«—=————=—<=<m—m—m=m=m=m=—<—<—<—m<<—mz————m=<—m"<—<m—<—<—m——u—<m—m<maam—m—<—m—m—m—————m—m<—m<m—<m<mmua=m———m—m—=—m—<—m—m—m—<—masum———m—<—<——<—m—m—<—m—mmam<m<—m—ua<m<m—<—<—mm—— Nečuvena klerikalna drskost. Sve nezavisno hrvatsko novinstvo osudilo je po- “stupak Rauchov sa sveučilišnim profesorima Šurminom i Manojlovićem i pohvalili štrajk .akademičara zagrebačkog sveučilišta. Ipak .ae je našla jedna iznimka: to je popovsko- furtimaški list ,Hrvatstvo“. Ono je s mo- ralnog gledišta odobrilo vladino umirovljenje Šurmina i suspenziju Manojlovića; pričalo je, da su pokretaši naveli sveučilišnu omla- dinu, da ostavi Zagreb, ne za to, da tim prosvjeduju proti vladinu postapku sa sveu- čilišnim profesorima, nego za to, da se u Pragu djaci odgoje na slobodoumnim ide- jama piof. Masarika. Klerikalno glasilo u svom nedostojnom pisanju napokon se je toliko ponizilo, da pod naslovom Zašto teologija ne spada na sveučilište“ ? ironijon odgovara, za to ,što slučaće teologije nije mogla pokretaška policajna klika terorom prisiliti“ da ostave sveučilište, kao što je to prisilila mnoge mladiće. Ko može oporeći, da klerikalci nijesu vjerne sluge svake, ma i najgore vlade, samo da im je do jasala? Ne zaboravimo da se s ,Hrvatstvom“ i sličnim novinama truje naša mladež u svim sjemeništima. Frankovo vijeće stranke sastalo se je na 7. o. mj. u Zagrebu u »Starčevićevu Domu,,, da odluči o sporu, koji je nastao u :Starčevićevoj stranci. Na predlog zastupnika "Tomca poslalo se je zvati Milu Starčevića i drugove mu, koji se odijeliše od Franka, e bi se opet uspostavila cjelokupnost stranke i zajamčila im se je podpuna sloboda go- vora. Mile i Luka Starčević, te, Peršić i Pavelić odazvaše se pozivu i odoše na vijeće. Netom su stigli izjavi Mile, da oni ne drže kompetentnim zaključke ovog vijeća, koje se sastoji od samih Frankovih pouzdanika, ali da su ipak došli samo za to, da se ne reče, da se oni koga plaše. Zatim su slije- dile optužbe: Milu su dok je nabrajao uz- roke zašto se je odalečio od Franka, nepre- stano prekidali telići; Perišić je oko dva sata prao Franka, tako, da se je ovaj; ne- prestano znojio slušajući, kako mu Peršić, koji ga je najbolje upoznao, otkriva sve one prljavštine. Napokon je i Pavelić vzeo riječ, da očita neugodnu :stranicu za frankovce, ali ga oni stadoše prekidati i bučiti. da je bio prisiljen on sa svojim drugovima odale- čiti se iz kruga zavedenih ljudi, koji ni za- jamčenu. slobodu riječi ne će, da poštuju. Iza toga Fattori je pročitao jednu resoluciju koju je sastavio, da ironija bude veća, Krš- njavi, a kojom se izbacuje iz stranke Star- čevića i drugove mu. Svršeni drugi čin ko- medije, zastor se otvori i započe treći: Jo- sipa Franka ,prostog vojnika“ imenovaše presjednikom stranke, koja se prozva ,čista starčevićeva stranka prava“, za razliku od Miline, koja se zove naprosto ,Starčevićeva stranka prava“, Čitajte i preplatite se na ,Savre- menik“. To je najbolji hrvatski književno- znanstveni list. Sva pitanja, kojim se bavi kulturni čovjek, u njemu se obrađuju u .obliku članka, prikazbe, pjesme, novele, drame i ocjene. Nek nam primjer govori. * Peti broj sadržaje; S. Zindl: Narodnosno pitanje u Hrvatskoj i Slavoniji. V. Petrović: U proljeće. J, Turić: Prosci. D, M. Damje- :mović : U predvečerje. D. Šimunović : Alkar. B. Branko: Kako su Franjevci u Bosni do- bili athama. R. Katalinić-Jeretov: Jadranu ud njegovim otimačima. D. Marjanović: G. D' Aununzio. V. Lunaček: Tomislav Kriz- man. M. Curčin: Bibliografija hrv.-srp. dram- ske književnosti. V. Car Emin: Nove borbe: Listak ... Sadržaj je najbolja preporuka »Savremeniku. Stoji na godinu K 12, a za djake K. 10: Adresa: ,Savremenik“, Zagreb, Gajeva br. 4. II. kat. »Zvono“ uređuje M. Marjanović. Broj 19 sadržaje : S. Cestnikov: Nova škol. ska politika. E. Marković: Viša poljopri- vedna nastava. Modernito : Razni načini ljud- skog spoznavanja. M. Provins: dialozi. Bi- lježke ... ,Zvono“ stoji 6 kr. na godinu. Preplaćuje se: Uprava ,Zvona“, Zagreb, Marovska br. 21. Brza parobrodarska služba za Dal- maciju. Ugarsko Hrvatsko parobredarsko društvo javlja, da će počam od nedjelje dne 17. o. mj. također brzi parobrod pruge br. I. pristajati koli na polasku toli na povratku u Korčuli, te će i ovom vožnjom primati za ovu luku putnike i poštu. U Korčulu će dolaziti u iste satove kao i parobrodi brzih pruga br. II. i III. — Donosi se na znanje da počam od 10. maja o. g. brzi parobrod Ugarsko-Hr- vatskog parobrodarskog društva od pone- djelnika krećati će Korčula na dolasku i povratku iz Rijeke jednako kao brza pruga od Utornika'i Četvrtka. Gradska Kronika. Odlični gost. Ovih dana boravio je u našem gradu g. Dr. I. Hljapkin prof. ruske literature na sveučilištu u Petrogradu i ruski pravi savjetnik. Predavanje ,Hrvatskog Demo- kratskog Udruženja Slobode“. Sutra u večer u velikoj dvorani u Sokolu držat će pravnik Rubčić predavanje o Bsperantu. 'To je jezik za međunarodni saobraćaj. Veoma lak i jednostavan, tako, da ga se može u malo sati posve naučiti. Predavač s jednim svojim drugom namjerava držati kurs u esperantu. Današnji politički momenat u Hr- vatskoj: to je naslov predavanja, koje je držao Milan Marjanović u subotu u večer u Sokolani. Slušatelja je bilo preko 250. 1903. g. donijela je prevrat u hrvatskoj politici. Te je godine dalmatinski sabor pre- kinuo s politikom riječi i jadikovanja, a po- krenuo politiku realnog rada, novi kurs, koji je počivao na načelu: sloga svih slabijih proti jačem neprijatelju. Praktična je strana toga potpuno izmirenje sa Srbima, donekle uspjelo pregovaranje s Talijanima, te složna borba s Madžarima na temelju riječke re- solucije. Izmirenje se je s Madžarima nasu- kalo, a to radi toga što Madžari se nijesu - htjeli boriti za slobodu unutrnju Ugarske, nego za njenu slobodu prema vani, Madžari su se postavili na princip staleški, povlastica, a ne demokratski. Slobodu u kući htjeli su ugušiti, dok su tražili vanjsku sloboda. Hr. vatska se je naprotiv postavila na demo- kratski princip: borila se je u prvom redu bi bio kratak, a priznajemo, i manjkav sa- držaj Marjanovićeva krasnog predavanja. Hvala Bogu. Na pošti su odstranili . table s njemačkim natpisom poviše pojedi- nih odjela. Hvala Bogu, da su se sjetili, da je to u Dubrovniku bila suvišna provokacija. Ugledali se drugi. »Prava se je izjavila za Franka“ to ne kažemo samo mi, nego i glavom sam Josip Frank: ,Hrv. Pravo“ je u dva na- vrata pisalo, da se je ,,Prava Crv. Hrv.“ izjavila za maticu stranke, dotično za Franka. Dakle naša tvrdnja, da je , Prava“ za Franka nije guđenje, nego živa istina. ,Prava“ ipak tvrdi, da se ona nije izjavili za Franka, = nego da ostaje postrani, dok uprava stranke ne odluči kuda će se. Takovo pisanje je pravo guđenje, jer list koji je u uvod- niku pohvalio neprocjenive zasluge Josipa * Franka, očitovao mu poštovanje i udivljenje, dok je s druge strane osudio resoluciju M. Starčevića, a tim i Milin postupak, što li je drugo nego se izjavio za Franka, a stao proti Mili? Nejtreba pisati doslovce: mi smo za Franka, a proti Mili. To se i drugčije može očitovati, a to je očitovanje razumio i Frank, kao i mi, pa stoga i napisa, da je za nj ,Prava Crv. Hrv“. A da, ,Prava“ je u istom uvodniku napisala i to, da će počekati, dok se stvari razbistre, pa kako joj tad mi predbacujemo da se je izrazila za Franka? Viđi ti nas, a? Čak ih i potvaramo. Ustrpite se dum Antune, i vi ostali odgovorni i neodgovorni punioci ,,Prave“., Prevrtanje očima danas ima efekta samo kod naivnih: na 17. o. mj. je skupština pravaša u Spljetu. Doći će i one osobe, koje su često: i pisale i go- - vorile proti političkoj čistoći Josipa Franka, dakle bi će graje, a lako, da se i cijela - skupština izjavi za Milu a proti Franku. A što bi tad dubrovački pravaši?: trebalo je dakle uzveličat Franka, a osudit Milu, pa uz to jezuitski nabacit, da si neutralan, pa da ćeš čekati, da se stvari razbistre. Neu- tralna ,Prava“ donaša dopise iz Zagreba u kojim se Franka do nebesa uzdiže, donaša brzojav u kojem se Starčeviće, Pavelića i Peršića nazivlje odmetnicima. Na sve dakle načine pravi Stimmung za Franka i u tome uspjeva: njezina mladost šalje Franku br- zojav, u kojem se veli: ,.... malodušni i plitki (ovo se odnosi na Starčeviće, Peršića i Pavelića op. Ur.) podležu, Vi (Frank op. Ur.) pako čuvajte nadalje nauku, kojom ćemo povratiti; ,Hrvatsku Hrvatom“. A zašto je ,Prava“ za Franka? Jer je on patriota, misliće naivni, I jest velik patriot on, prijatelj Argusa i Strassnofa, on, koji se je dogovarao s Rakodozayem preko Kršnjavoga, pa i s Pavlom Rauchom, On je velik patriot za ,Pravu“. A kako i ne bi kad je jedna nit vezala ,Pravu“ s Frankom i s Argusom: Za argusijade, koje je ,,Pravo* strane Beča i za klevete njene na koaliciju Frank je tvrdio, da on sima tvrde dokaze.