POEESRANM NA ON RANT PLISTNIKR OOTOO u God XVII. Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. === Štamparija DeGiulli i dr. Protovorio Je! Ko za boga? — On, ministar predsjednik Beck, on .prijatelj“ Dal- macije, on, umni, duboki političar, on, upravni genij, on, tumač i čuvar zakona! A mi u duboku poštovanju i strahu skidamo kapu pred tom ve- ličinom, i kažemo: ,Pravo je! Za- stupnici, koji ti ipak glasuju prora- čun, ne zaslužuju drugoga odgovora na njihove interpelacije, nego da im se izrugaš“. Nego mi nijesmo zastupnici, pa se usuđujemo smjerno šeširom u ruci zapitati Njegovu Preuzvišenost, je li on pregledao povjest Dalmacije, kad tako mudro i obzirno daje lekcije o njezinu državopravnom položaju. Bo- jimo se da nije, jer kad bi to bio uradio, on bi razumio da je položaj njezin kao osobite krunovine neodrživ, on bi razumio, da Dalmacija geografski pripada ili Italiji ili Hrvatskoj, a ni- kad zemlji, koja nema ovdje nikakva interesa da brani, koja bi dapače, kad bi iskreno radila za ekonomski procvat ove zemlje, radila sebi na štetu. Sam način, kakoje Dalmacija došla u ruke Beču, dokaz je, da monarhija ne može ovu zemlju zadržati za sebe inače nego preko Hrvatske. Promi- slimo samo što bi se dogodilo, kad bi Hrvatska 'uslijed jednoga od onih nepredviđenih slučajeva, kakvih je bilo dosta početkom prošlog vijeka, došla u druge ruke. Tim bi časom bio prekinut svaki saobraćaj pokra- jine s Bečom, te bi njezina pripadnost Austriji bilo pitanje kratkog vremena. Dalmacija kao posebno tijelo, za- logaj je, što ga u Beču drže spravna za Italiju. Jedna nesretna bitka na: moru i Dalmacija je za Beč izgubljena, ako zaleđe ne uzima snage, da je uzdrži za sebe. 'To ne kažemo mi već to uči povjest taroga i novoga vijeka. Ili je za- i sao tako jako, da je moglo jecati aa Dalmaciju te osnovati sika s njome samostalnu državu _što se je zbilo u doba Ilira i * “kao < * hrvatske države, ili je Dalmacija po- 'slije kratkog trzanja potpala pod e. kasa 0001 i U DUBROVNIKU, 6. lipnja 1908. IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE Qijena je listu unaprijeda: sa Dubrovnik i sa Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- semstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kađ mu pretplata mine, smatra se ===——=—————". predbrojen i sa došasto polugodište. — = ——— POJEDINI BROJ 10 PARA. Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu Nei Za izjave, priopćena, sahvale plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi, — godbi us razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. oji se više puta štampaju, po po Italiju, kao za doba Rima i Mletaka. Tertium non datur, a uije ni moguće zbog položaja tog uskog ustriška zemlje, što se Dalmaciju zove, gdje kako i sadašnjost kaže, ne može da dođe do nikakvog večeg centra, koji bi dijelove vezao uza sehe. Ovako, gospodine Becke, stoje stvari u Dalmaciji, i što Vi ne ćete, to ne obara ni najmanje ove činje- nice. Ako hoćete da Dalmaciju odr- žite uopće za monarhiju, treba da se i sprijateljite s misli hrvatske dr- žave. Inače radite za Italiju. Vi govorite, da bi trebalo da Vaše mišljenje prigrli Dalmacija. Evo mi Vam pomažemo i na drugom mjestu donosimo, što ste kazali, neka dal- matiuski puk čuje i vidi, što iz Beča od njega traže. Mi ne treba da bu- demo, što je riječ, više papinski nego sam papa. Pismo Iz Zagreha. Zagreb, 3. lipnja 1908. Promjena vlade u Hrvatskoj. Ima ne- koliko dana, da se u Zagrebu ne govori o ničemu drugomu, do li o promjenama na vladi. Kako je i naravno s tim u savezu prave se razne konbinacije. Neki već vide koaliciju na vladi, a drugi opet posvema su zapali u skepticizam, te ne vjeruju, da će barun Rauch tako brzo sići sa stolice, koja ga je toliko muke i truda stajala, dok se je dovinuo iste. Skepticizam ovaj je još opravdaniji, kad se uzme u obzir, kakove je sve gladuše barun Rauch okolo sebe okupio. Posljednja afera sa. štipendijama dovoljan je dokaz kako ti ljudi gospodare s narodnim novcem. Čovjek i kad ne bi htio mora doći do uvjerenja da su sada na vla- di u Hrvatskoj samo takovi idividui, ko- jima je jedino stalo do toga, da napune svojedžepove za budućnost, teda si kako tako aii, iš e NUSA DN TI o OV NAMA A SN A Rauch je izgubiocredo i u Pešti i u Beču gdje naprosto neće da ga trpe na tako odgovor- nom mjestu, s kojega je počinio toliko pogrešaka, da je blamirao i svoje gospoda- re u Pešti i Beču. Madžarska je vlada uvidila da ovakova politika u Hrvatskoj škodi najviše istim Madžarima, te ona ne će da se i dalje vodi takova politika u Hrvatskoj, koja vodi k protivnom cilju od onoga za kojim Madžari teže. 'To je bio važan momenat, koji je učinio, da je Weker- le svog eksponenta pustio iz milosti: k te- mu su nadošli griesi Rauchove. vladavine, koji ne dozvoljuju, da se više simenova- njem Rauchova nasljednika oteže. I tako su Rauchovi dani odbrojeni. To stoji, to je činjenica, makar to Rauchovi organi s dana na dan dementirali. Vaš izvijestitelj znade iz najpouzdanijeg vrela, da nam skori da- ni donose promjenu na najvišim vladinim stolicama u Hrvatskoj. Rauch je odigrao svoju ulogu, on ide. Pitanje je samo, ko će biti njegovim nas- ljednikom. Pita se dalje, da li će s promje- nama ljudi slijediti i promjena sistema. Pita se, da li će snastajnim promjenama hrvatska kriza biti riešena, ili da li ćemo se barem riješenju krize približiti, ili će valjda tim promjenama biti još gore zaple- tena hrvatska kriza i riješenje njeno odge- đeno ad calendas graecas. M S ovim se pitanjem prave silne kombi- nacije. Neki predviđaju komesarijat i abeo- lutizam, neki uspostavu starog madžarskog režima, neki pak postepeno riješenje hrvat- ske krize prama načelima ustavnosti i par- lamentarizma. U koliko je vaš izvjestitelj informiran na temelju pouzdanih vijesti, on će prikazati stvar, kako de fakto stoji, i kako će: se stvar, ako se što nenadano ne dogodi, razvijati do svoga riješenja. Stvar se ima ovako: + Madžarska je viada na čistu, da je sa željezničkom pragmatikom napravila pogri- ješku. Ona ju je spravna i popraviti, te že- ljezničku pragmatiku povući. Ona bi to već bila i učinila, ali uslijed velike nape- tosti što vlada kod madžarskih stranaka, to ME x A s i g \i Zal % \ i <