Broj 47.

CRVENA HRVATSKA“

Strana 3.

 

novo, da gospodarski pomogne zemlji Hr-
vatska će primati onako, kao što prima za-
matlija u subotu svoju platu. Zaslužio je to,
dapače mnogo i mnogo više, pa rad toga
nikome ne treba, da bude haran, i to tim
,manje, što plata ne odgovara njegovom trudu.

'To je što se tiče mamijenja, dok o dru-
gom dijelu: plana: porušiti koaliciju, ne bi
trebalo ni govoriti. Dan danas je svaki
član hrv.-srp. koalicije čvrsto uvjeren, da
je sveta njegova dužnost ostati u koaliciji,
barem dotle, dok se hrvatsko pitanje ne
riješi. A to znači, da koaliciju nmikakovo na-
stojanje ni spletke ne će rastepsti, te da se
hrvatsko pitanje ne može preko nje, a ni
proti njoj riješiti.

Koalicija će udovoljiti svim napastima
i rovarenju. Ona je kroz svoj kratki, ali
teška iskustva život došla do uvjerenja, da
je jedino ona pozvata, da hrvatskom na-
rodu izvojuje pobjedu njegovih prava. I ne
samo koalicija, nego i ostale stranke u Hr-
vatskoj — osim frankovaca, s kojima inad
i osobna korist vladaju — uvjerenja su, da
je neophodno potrebit opstanak hrv.-srpske
koalicije.

A kad stvari tako stoje, tad ni najma-
nje se ne pokazasmo preuzetnim, kad smo
ustvrdili, da se za Rauchov plan već sada
može reći, da je neuspio.

. Što preostaje?

Rauch će se najdulje do jeseni uzdržati
ma banskoj stolici. A što će po tom biti.
Tri su izlaza moguća: ili će doći komesar,
ili će uprava zemlje biti povjerena prolaznoj
činovničkoj vladi ili će doći do izmirenja s
koalicijom, te će ljudi njena povjerenja preu-
zeti vladu

Svaki od ovih izlaza vodi do. pobjede
hrvatskih prava. Komesarijat ne može biti
dugotrajan, ustavnost zemlji mora se povra-
titi, pa kad komesar ode, a .zemlji se po-
vrati ustavnost, Hrvatska će se naći u ob-
novljenoj- borbi, ako: se do tada povrede za-
kona ne budu ispravile.

Dođe li do činovničke vlade, ona će
biti kraćeg vijeka od komesarijata. .Takove
vlade može biti zadaća sat novi izborni
obi go bičai ole Jabaa14 Mi šaš ne
mogu nego donijeti opet sve same.poži-
cionalce u sabor, Pa tako se. ni tim hrvat-
sko pitanje ne &e riješiti.

Treći je izlaz: predaja vlade  koa-
liciji. Da/do itoga: dođe, treba ida) Ugarska
proglasi neobvezatnost želj. pragmatike za
Hrvatsku, te daj pristarie,' da se Gdmah
sastanu hrvatske i ugarske regnikolarne de-
putacije, koje će iviječiti sve sporove nastale

između Hrvatske i Ugarske.
 * Nijesmo: sopkimiste, Da -toga i ne ve-
limo, da će ovaj ugo pin Br aii
prihvašiti; Ugarska. N će pokušati,
koji < "prva dva i jerci prvi i
dici SoTs do trelaje, sko daa i go
«poda ' Madžari vidjet napokon prisiljeni da
stisnutia zubima pristanu na zahtjeve hrv.
srp. koalicije.

Treba s samo ustrpiti_ makar i koju
godinu, ne sustati i pobjeda.;je ve lea

 

ik Rajkovići srjedok N
rk iz alor bili_ prosti

m=mnaa._ adi iili ili

doušnici crnogorske vlade. I za to nam ni
najmanje ne može više izgledati nepojmiva
pojava, da je optuženik Rajković mješte
braniti sebe otkrio cijelu urotu(?), premda
je on u njoj igrao glavniju ulogu, te da je
optuživao i podmetao svojim suoptužnicima.

Novinar Nastić pisao je u sarajevskoj
»Srpskoj Riječi“ revolver-članke proti Hr-
vatima istodobno, kad je vladin šef H6rman
podmetnuo u ,Hrvatski Dnevnik“ onaj na-
padaj na Srbe, koji je izazvao ulični napa-
daj Srba na Hrvate. A taj je isti Nastić, to-
božnji koreniti Srbin, plaćen od bosanske
vlade, da špijunira ljude oko ,,Srbobrana“,
»Naroda“ i ,Musavata“. Taj isti Nastić do-
javio je — naravno ne zabadava — crnogor-
skoj vladi o kretanju tobožnjih urotnika, on
napokon kao svjedok ma Cetinju iznaša
teške optužbe ne toliko proći urotnicima, ko-
liko proti srpske vlade, njenog kralja Petra
i prestolonasljednika Gjorgje.

Iza svega ovoga i onih mnogih važnih
,malenkosti“ koje su izbile na cetinjskom
izvanrednom sudu, treba biti bez zrna soli,
da uzmogneš još vjerovati u , crnogorsku
zavjeru“.

Opstoji u istinu zavjera, ali ne zavjera
proti knezu i zemlji crnogorskoj, nego proti
kralju i državi srpskoj. Sreća, da je namje-
štena zavjera otkrila pravu zavjeru. To je
uočio srpski poklisar na Cetinju, pa je stoga
i ostavio, to ,drugo središte urote“.

*

3. lipnja. Stiglo je sudu pismo onih

optuženika, koji su se sutra imali ispitati,

ali koji se ne nalaze u zemlji. To pismo
glasi: Potpisani, pobjegli iz domovine pred
terorom i optuženi,, da su udijela imali u
uroti, kojom se sćaše uništiti vladajući dom
Crnegore, ne pristupljuju izvanrednom sudu,
jer su u njemu sudije ljudi, koji su nazivali
bjegunce neprijateljima domovine i prije
urote. Radi toga bjegunci ne pokoravaju se
pozivu, nego izjavljuju da nijesu udijela imali
u anarhističkim zavjerama.

6. lipnja. Na zahtjev 'državnog odvjet-
nika čitaju se spisi, kojim se.dokazuje, da.
je bezdvojbeno opstojala urota. Urota je sko-
vana u svibnju minule godine. Svrha joj je
bila izazvati revoluciju u €Crnoigori. Jedan
dio beogradskog stanovništva je znao za
urotu, jer je urota, skovana bila u
Beogradu. Te se tvrdnje hoće da dokažu
pismima  Božovića i Tumića Marku Da-
koviću, te pismima. djaka Jovičevića, koje
je ovaj pisao presjedniku ministarstva To-
manoviću i upravitelju pošta Popoviću. Jo-
vičević je javljao o uroti, ite ih je, pozivao,
da je osujete.

Srpski poklisar na C&tinju Jovanović
otputovao je put Beograda, pošto se. je
hladno oprostio s knezom Nikolom i s Te-
manovićem. Beogradska ,Stampa“ javlja, da
je Jovanović zahtjevao od. 'Tomanovića, da
predsjednik izvanrednog sudišta javno izrazi
sažaljivanje . radi klovetanja od svjedoka
Nastića . baćenih na Srbiju; i kralja joj, ali
kad se tom njegovom, zahtjevu nije udovo-
ljilo on je, demostrativno, ostavio, Cetinie,

7 lipnja. Andrija 'Radoćić bivši mini

 

ženićima. Istina je i to da je u Nikšiću
upoznao Stevana Rajkovića tipografa, koji
je radio oko slaganja novog opozicionalnog
lista, ali nije istina da je sudjelovao ili uopće
išta znao o uroti.

 

Pogledi po soljetu.

Kongres proti dvoboju.

U Budimpešti dovršio je svoja vijeća-
nja međunarodni kongres proti dvoboju. Go-
tovo svi evropejski vladari, pa i rimski
papa, pozdraviše kongres. Na kongresu je
stvoreno lijepih zaključaka, od kojih će ve-
ćina ostati na papiru. Odlučio se je način,
kako da se vodi propaganda proti dvoboju
među srednjoškolskim učenicima; naumilo
se je stvoriti jedan zakonik, kojim bi se bo-
lje čuvalo poštenje osoba, nego se to sada-
šnjim zastarjelim zakonicima čuva., Ustrojit
će se međunarodni ured za pokret proti
dvoboju. Središte će mu za sada biti u Bu-
dimpešti. Nije riješeno pitanje, premda se
je o njemu mnogo raspravljalo, mora li se
članovima međunarodne lige proti dvoboju
apsolutno zabraniti učestvovanje u dvoboja.
Do godine će se držati kongres u Berlinu.

Napadaj na Dreyfusa.

Velikoj povorci parižanina, koji pristu-
piše prenosu Zolinih mrtvih ostanaka iz
pariškog grobišta u Pantheon, pridružio se
jo bio i major Dreyfus, da se tako oduži
velikom piscu, koji ga je sa svojim pismom

»J' accuse“ izbavio iz progonstva e Vra-
žjem otoku. Kad je bič stig ktria
theona, a cerimonija bila dovršena, is
vinar Gregory nekoliko išo na
Dreyfusa. Jedno mu je tane ušlo u desnu
ruku, a drugo: mu je ogreblo leđa. Brat.
Dreyfosov, Mathieu uhvati napadaća, kojega
brzo policija sveže. Kad je narod to opazio
napao je na Gregory-a i bio bi ga. asko-
madao, tako je zanešen za Dreyfusom, da
ga agenti i pulicija nijesu zaštitili. Gregory:
je pucao na Dreyfusa iz. političkih, uzroka

 

0 domaćim stvarima. !

I u tome su nesložni. Naši zastup-
nici na carevinskom vijeću baš u ničemu
ne mogu da še slože. Ovih dana, kako nam.
javljaju,. vijećali su o govoru, ministra: pre-'
sjednika glede drževnopravnog položaja Dal-
macije. Pa i u tom su se pitanja u mišljenju.
razdvojili. Jedni; su , radikalniji. elementi,
mnenja, da za provest sjedinjenje Daimacije,
& Hrvatskom netreba dozvole bečkog. par-.
lamenta, već jo dosta, da na to privoli, hr.
vatski i dalmatinski sabor, a da kralj oddbri ;
dok su drugi, mnenja, da treba. i da
bečki parlamenat na gj  privoli. le,
sretna li je: Dalmacija. sa svojim. bečanima.!

Bahati Woekerle. Ugarski ministar
prasjednik neki dan je htio omalovažiti hrv.

srp. koaliciju tabvaviii ja" Mođskostć ot

realrinnj Sao: Uvi PANARMJANM

varati, veta: api je na to odgovorio: Wekerlea:

u svom' listu; da muse eu. SME
fačiti, jer da M Si povike S
članove