OTE INKE ODN ONE Doe ntm e O SOON Cr Nr o MOa Mr TEME NR I 4 , a rje Sa U DUBROVNIKU, 17. lipnja 1908. Broj 49. Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Ža ino- semstvo 10 K j poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se === o predbrojen i ra došasto polugodište === Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. Štamparija DeGiulli i dr. Dubrovnik, 16. junija 1908. _ Ima u ,Hrvatskoj“ dopis, što se bavi prilikama u Dubrovniku. Pisac se umišlja, da ih pozna, ali nama se čini, da i ovdje vrijedi: što se babi htjelo, to se babi snjelo. On bi valjda želio, da bude između dubrovačkih Hrvata, koji se kupe oko našeg lista, razlika u shvaćanju stranačkih od- nošaja, i da dođe do kakvog ras- kola, kao da nam nije dosta onoga, što već postoji, ali toga ne će vidjeti. Tomu nema ni iz daleka kakva po- voda. Za to pisac ne će doživjeti herostratsko veselje, da vidi svoje želje ispunjene. Ako smo ga dobro razumjeli, njegov bi ideal bio nekakva hrvat- ska kršćansko socijalna stranka. Za nju bi on pregorio i ,hrvatsku stranku“. Da li Dalmacija ide u su- sret jednoj takovoj stranačkoj. for- maciji ne bismo baš. znali kazati, premda ima znakova, da se o tomu i radi, i ako ne baš pod tom firmom. Tako nema sumnje, da su neke stranke već poprimile klerikalnu aluru. Ali ako u tomu nijesmo si- gurni, jedno ipak znamo, a to je, da će se proti sličnom : pokušaju naći skupa ne samo svi liberalni elementi, nego i svi patrioti, jer nas iskustvo posljednih vremena uči, da se pod tim obično krije nešto sasvim drugo nego je obrana kršćanskih načela. Takove su stranke obično prosto sredstvo svake nenarodne vlade, da drži narode u ropstvu. Pisac pomenutog dopisa, valjda baš zato, što vidi da je tako, tumači, kako nije baš potreba, da klerikalne stranke budu vladine, Tim ili vara hotimice sam sebe, ili ne razumije što je klerikalizam. Nije to naime poštovanje i opsluživanje svoje vjere, nego davanje vodstva u ruke sve- ćenstvu ili ti bolje svećeničkoj oligar- - hiji, 'koja se je pokazala uvijek protivna kulturnom napretku. To vodstvo narodi, i ako ga dadu, kad vide, kuda vodi, traže ga natrag za sobe, & tada ta oligarhija da se uzdrži KORE: RE AN NN SNA NA turska bila. To se baš dogodilo i Hrvatima. Bilo je doba, kad su 'puštali, da ih biskupi vode, to je doba katoličkog kongresa u Zagrebu i sv. Jerolimske afere. Onda su biskupi možda zbilja htjeli biti narodni ljudi, ali nijesu mogli. Kad je narod to razabrao, on se je od njih odmetnuo, a to je bilo dosta, da biskupi pohrle na drugu stranu, to postanu ,dobri“ Austri- janci i Madžari. I od toga doba eto vidimo, da štogod se u domovini ustraja pod ,katoličkom“ firmom, sve je to napereno proti narodnoj politici. Eto primjera u ,Hrvatstvu“, ,Hrvat- skom Dnevniku“; u ,Pijevu društvu“, »Danu“ etc. etc. Plomo Iz Zagreba, Zagreb, 14. lipnja 1908. Vijesti iz Pešte. — Jučerašnji dan nam je donio nekoliko senzacija. Stizali su brzo- javi iz Pešte u Zagreb, koji su držali čitavo općinstvo u napetosti. Dolazilo je tako in- teresantnih vijesti, da je već jednom dobar dio publike mislio, da je nastao neki preo- kret u hrvatskoj krizi, a nekoji su bili i optimiste, te su već vidjeli početak prego- vora, koji će dovesti koaliciju na vladu. O čemu se radilo? Jučer je imao imunitetni odbor zajed- ničkog sabora u Budimpešti, da vijeća o zahtjeva hrvatskihsudova, koji je zahtjev stigao preko hrvatske vlade, a tražio je, đa se izruči ništa manje, nego 15. hrvatskih delegata. Mi, koji ovamo vodimo žestoku borbu proti ovoj pijanoj bandi, koja nam je nametnuta i koja :nas tišti kao mora, znali smo unaprijed za razloge, koji su vodili bandu s Markova trga, da zadraži izruče- mie hrvatskih delegata. Hrvatska je sada zemlja bezpravlja i bezakonja; to pak bez- pravlje i bezakonje podržavaju sada Madžari u Hrvatskoj, pa smo uslijed toga morali biti pripravni i na očajnički korak vlasto- držaca, da će pobacati u tamnice narodne prvake i tako svršiti zakoniti otpor hrvat- skog naroda. Hrvatski delegati napraviše iz toga či- tavu aforu # mižarskom vladom. Najprije - IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE POJEDINI BROJ 10 PARA. Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu listi. Za izjave, priopćena, zahvala plaća se 40 para po retku, a sa oglase 80 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po godbi uz rasmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju še. bude udovoljeno njillovom zahtjevu, da će čitavu stvar iznijeti pred plenum parlamenta, gdje & svaki pojedini slučaj potanko osvije- tliti. Taj korak smatra se opstrukcijomi. Sjednice parlamenta bi se oduljile, i praznici ne bi mogli nastupiti, kada to Madžari žele. Osim toga hrvatski su delegati dali razum- jeti u slučaju, da se ne udovolji njihovom zahtjevu, da će opistruirati zakonsku osnovu o žesti, koja će ovih dana biti stavljena na dnevni red u parlamentu. To je bio zahtjev hrvatskih delegata. Što se pak samog stanovišta hrvatske de- legacije u tom pitanju tiče, to hrvatski de- * legati smatraju, da o činima, koje su oni počinili u Hrvatskoj, a zasijecaju u njihov imunitet, jedino je kompetentan hrvatski sabor, a ne zajednički u Pešti. "Oni podpa- daju' pod .imunitni odbor zajedničkog sabora jedino, ako se ogriješe o disciplina“ u #s4- mom zajedničkom saboru. Podjedno su dali razumjeti, da i ovo njihovo stanovište Madžari moraju . uvažiti, inače oni moraju posegnuti za oštrijim mje- rama, za opstrukcijom. Ovaj oštar istup hrvatskih delegata Madžarima je bio neugodan. Teško im je priznati hrvatsko stanovište ispravnim, &A opet boje se opstrukcije kao vrag križa. Uslijed toga nastadoše razni dogovori između hrvatskih odaslanika Supila iBabić-Gjalskog te predsjednika parlamenta Jistha, kao i predsjednika imunitetnog odbora Walatin- skog. Nisu se mogli složiti. Iza toga je na- stala radi toga konferencija ministfa pred- sjednika Dr. Wekerlea sa Supilom i Babić- Gjalskim. Ni tu nij> bio postignut sporazum. Pošto se nijesu mogli sporazumjeti u tom pi- tanju, onda su prešli, da govore o općoj političkoj situaciji u Hrvatskoj. 'Tako glasi brzojav. Kašnje smo obaznali, da je sklopljen , kompromis u tom pogledu, da se čitava stvar o imunitetnoj aferi odgodi do jeseni. To je, što se tiče same stvari, radi koje su se vodils konferencije i koja je prijetila, da će uroditi ponovnom hrvatskom opstrukci- jom u saboru u Pešti. Vijest pako, da je Wekerle sa Sapilom i Babićem konferirao o poličkom položaju u Hrvatskoj, ovamo u Zagrebu djelovala je g č s