Strana 2. »CRVENA HRVATSKA“ Broj 51. i vlada šalje svog izaslanika. nistra, da izda naredbe, da se s hrvatskim uz bok Austrije, nastaće otole pitanje, koje Hrvatska vlada poslala je u Budimpe- štu dr. Ota Frangeša sveučilišnog profesora, da u njezino ime prikaže ministru poljo- djelstva neke ispravke i nadopunjke u os- novu o porezu na žestu. Naši delegati pri- govoriše što je vlada prekasno poslala svog izaslanika, kad je osnova već iznešena za- stupničkoj kući na raspravljanje. Hrvatska se vlada opravdava veleći, da je ona poslala svog izaslanika, netom je o tome obavijestila ugarska vlada, a da je mi- nistar za Hrvatsku Josipović imao zastupati Hrvatske interese u predkonferencijama, koje su se vodile vrhu osnove. Jošipović doživio je eto, da ga i Rauch čuška. Vijećanje koalicije. Konferirala je hrv.-srp. koalicija na 20 . 0. mj. u Budimpešti. Konferenci su prisu- stvovali gotovo svi hrvatski delegati. Ras- pravljalo se je vrhu osnove o porezu na žesti, a zatim o djelovanju koalicije kroz ovo ljeto, da ona ojača još viši svoj položaj u narodu. Vijećalo se je do tri sata, ali se nije svršilo, pa će se ono drugi dan nasta- viti. Koalicija će posjetiti svoje izborne ko- tare, te držati mnogobrojne pučke skupštine. Koalicija će se ovim počet pripravljati za nove izbore, koji će se bez dvojbe morat do u ne dugo vrijeme raspisati, ako među- tim ne dođe do kakve nagodbe između ugarske vlade i koalicije. Rasprava osnove o porezu na žesti. Na 19 o. mj. počela je rasprava o za- konu glede poreza na žestu i rakiju. Od naših delegata prvi je uzeo riječ dr. Pero Magdić. Reče, da će se ovim zakonom na- škoditi malim pecarima, a i malim seoskim gospodarima. U Hrvatskoj je voćarstvo cvalo, jer je donašalo dosta koristi pečenjem rakije i žeste, a sad kad se tome pečenju stave mnoge zapreke i voćarstvo će nazadovati. Predlaže da se malim pecarima dozvoli peči stanovitu količinu prosto od poreza. Mini- star je poljodjelstva bio obećao hrvatskim zastupnicima, da će dozvoliti da se u Hr- vatskoj na godinu ispeče 66 000 hektolitara, pa sad je zgoda, da to svoje obećanje ispuni. Nastavak rasprave. U sjednici od 20 o, mj. uzeo je riječ naš delegat Šurmin. Veli da se vlada nije obazirala na posebne koristi Hrvatske, kad Je sastavljala osnovu o porezu na žesti. Vlada nastoji samo oko. toga kako će na. maknuti potrebite milijune za državni apa- rat, a ni najmanje se ne stara kako će mali / gospodar terete tih milijuna snositi. Osnova o porezu na žesti preopterećuje i male i ve- liko gospodare, a to će izazvati krizu. Hr- vateka radi ograničenja u proizvodnji žeste štetnje svake godine oko 1.200.000 K, a osim toga eto se hoće uništiti novom osno- vom i hrvatsko voćarstvo. Iza Šurmina uzeo je riječ srpski radikal dr. Mladen Lisavac, otpadnik iz koalicije. Govorio je m ki. Netom je počeo go- voriti naši delegati demostrativno iziđoše iz željezničarima pravedno postupa, te da se zakonom osiguraju njihova prava. Magdić je iznio dvije interpelacije. Prvu o surovom ponašanju željezničkog upravi- telja u Varaždinu, a s drugom pita što je sa zakonom o neodvisnosti sudaca. Taj za- kon mora, da je još u ladici ministra Josi- povića. Babić pita zašto hrvatskom jeziku nema ni traga na poštarskim tiskanicama. U Ga- liciji je poljski, u Českoj česki, samo se u Hrvatskoj ne poštuje na tiskanicama narodni jezik. Opći položaj. Položaj je u Hrvatskoj još svejednako zamršen. Rauchovi reptili tvrde, da je ba- nov položaj čvrst, a kao dokaz tome navode skoro imenovanje Raucha tajnim savjetni- kom. Tim kralj iskazuje svoje povjerenje banu. S druge strane madžarski zastupnici u Budimpešti obliječu naše zastupnike i iz- našaju im razne formule po kojim bi se dala riješiti ova kriza. To zaista oni ne čine na svoju, ugarska ih vlada šalje, da opipaju zemljište. Naši sa drže ožujskog manifesta. Vidi se, da više Madžarima brige nego nami zadaje hrvatsko pitanje. Riješit bi ga htjeli, a opet ne će da kapituliraju. U tome je ključ. Pogledi po soijetu. Krvave domostracije u Parmi. Već je nekoliko mjeseca što u Parmi, u Italiji radnici štrajkuju. Pregovori, koji su se vodili između gospodara i radnika u tza- dnje doba približili su se kraju. U nekim općinama štrajk je već bio posve prestao. Agitatorima to nije bilo po čudi radi osobne koristi, pa stoga uckanjem postigoše, da je radnička komora u gradu Parmi na 20 o. mj. proglasila generalni opći štrajk. Radnici tvornice su odmah stupili u štrajk, ali ni- * jesu oni prodaja i manjih radionica. Štraj- kaši htjedoše prisiliti i ostale da stupe u štrajk, te da se svi dućani zatvore. Karabi- njeri i vojska bijahu poslati na obranu ne- štrajkašima. Štrajkaši dočekaše oružanu silu s psikanjem, a kad ih je ona htjela raza- gnati, stadoše se na nju nabacivati kame- njem i pucati. Nekoliko jg vojnika teško, a nekoliko lako ranjeno. Vojska ispali po tom hitce poviše glave demostranata, koji se ra- ziđoše. Kašnje je došlo po drugi put do okršaja između vojske i- štrajkaša, kad je vojska pošla da rasčisti radničku komora. I toga je puta nekoliko vojnika teško ranjeno. Uapšeno je stotinjak štrajkaša. italija | Austrija. U . će još mnogo glavobolje zadat našoj , di- plomaciji“. Za žensko pravo glasa. Na 21. o. mj. velika je povorka žen- skih demostrirala u Londonu za žensko pravo glasa. Povorka je brojila preko 150 hiljada žena. Većina demostratkinja je iz Londona. Ostale dođoše iz svih pokrajina engleskog kraljevstva, te prestavnice ženskih sufragista iz Njemačke, Francuske, Švedske i Norveške. 'Ta ogromna povorka išla je raz- dijeljena u sedam odijela, koji se svi sasta- doše u Hyde Park. Tu su vođe s dvadest tribuna govorile, te predložile resoluciju u kojoj se zahtjeva izborno pravo glasa i za žene. Poubijani tamničari u Rusiji. Jedan zastupnik iznio je u dumi inter- peiaciju o ubojstvu tamničara u Jekaterino- slavu. Tamničari sobe br. 10, dobavili su izvana tri samokresa i nekoliko bomba, s ko- jim su naumili razlomiti zid tamnice, a za tim pobjeći. Za to je bio određen dan. Stra- žari su za to obaznali, te mješte dignuti oružje tamničarima, pustiše ih da izvrše svoj naum. U određeni dan u istinu, dok su se tamničari odmarali u hodniku, eksplodirale su bombe u. sobi br. 10 i razorile zidove. Pulicija koja je stala pripravna, havali na tamničare i poubija sve one od br. 10; a za tim naredi tamničarima br. 12, koji su bili posve nevini, da uđu u svoju sobu, a kad oni uđoše, stade policija na njih pucati i sjeći ih. Svega je bilo 40 ubijenih, a 55 izranjenih tamničara. Ministar pravde obećao je interpelantu, da će se strogo kazniti ču- vari i pulicija. Borha za predsjedništvo u Americi. U sjevernoj Americi, u Sjedinjenim Dr- žavama razvila se je živa borba za predsje- dništvo. Dosadanji predsjednik Roosevelt ostupa sa svog mjesta, a nove se kandida- ture nikako ne će da primi. On je u zadnje doba živo radio, da ga naslijedi William Taft, dosadašnji ministar rata, čovjek rijet- kih sposobnosti, a što je glavno oduševljeni pristaša politike Roosevelta. I za to upravo Roosevelt se je toliko zauzeo za nj. Sredinom ovoga mjeseca držala je re- publikanska stranka konvanciju u Chikagu, na kojoj se je odlučilo sa 702 proti 278 glasova kandidirati Tafta za predsjednika Sjedinjenih Država. Taft, netom ga je stranka proglasila kandidatom, predao je ostavku kao ratni ministar, da se uzmogne vas po- svetiti agitaciji. Proti njemu je demokratska stranka. Borba se za predsjedništvo ne vodi toliko za, dotično proti Taftu, koliko za oču- vanje načela zaštitne carine sa strane repu- blikanaca, a sa strane demokrata za sniženje carine. Kriza u Srbiji. Pašić je ostupio. Sad se radi oko toga, da se slože staro i mlado-radikali, što će veoma teško uspjeti. Mlado-radikale je uzdi- gla pobjeda na sadnjim izborima, koja ih je gotovo izjednačila sa staro-radikalim: Oni se nadaju da bi kod novih izbora dobili ve- ćinu, pa ' sa to ne popuštaju. Staro-radikali 1