Strana 2. »CRVENA HRVATSKA“ tu, Broj 52.
Y ska kola, a mislimo i uvjeravamo se, da je  demske naravi, ni jedna stranka uišta se ne

Ma kako nemamo cilj! Želimo slobodu
našeg naroda. Reći će mnogi. Zaista velika
je riječ ,sloboda“, koja bez bližih oznaka
ništa ne znači. Po njoj stvaramo cilj, ali ona
samo nije cilj. Ona je u nami, prirođena
je, dapače vascijelom živućem svijetu, i mi-
saonom i nemisaonom. Pa baš za to sama
o sebi ne može biti cilj, nego je treba uo-
bličiti, dati joj formu, A mi to ne uradismo.

Svi želimo slobodu, ali koju, ali kakovu?
U Italiji, u Grčkoj, Bugarskoj, Srbija pred
oslobođenjem znali su što hoće: ujediniti
svoj narod u samostalnu i nezavisnu državu.
"Kakva će forma vladavine biti u toj državi
sporedna im je tad bila stvar. Sporedno u
toliko, što nijesu radi te forme ustajali jedni
na druge. Jedni su voljeli republiku, drugi
monarhiju, ali jedni i drugi znali su, da će
to pitanje doći na red istom onda, kad se
stvori narodna, neodvisna država. Oni su
imali stalno određen cilj, i za to ga i po-
stigoše.
Š
, Mi ga nemamo: federalizacija monar-
hije, trialističko uređenje ove države, državna
nezavisnost Trojednice s Hazburgovcem na
prestolju, Jugoslavija. Neki pod Hrvatskom

razumijevaju Hrvatsku, Slavoniju i Dalma-

čiju, neki tome pridodavaju Istru, & neki
Istru i Hercegbosnu. Jedni misle o ujedi-
njenju hrvatskih zemalja ; drugi hrvatskih i
srpskih; treći hoće, da prikopčaju tome sla-

venske zemlje, a četvrti i bugarske.

Zar je to cilj? Takove razrožnosti u
mišljenju zaista historija ne pamti. Tu ima
i pravog patriotizma, i šovenstva i mega-
lomanije i slavenske širokogrudosti.

I sve te skupine rada nč svoju, sve
preziru jedna drugu, sve objesiše na sebe
cimer , jedino spasavajućih“. I ne će, da
spoznadu, da jedna poriče drugu, da jedna
uništuje rad druge. I baš za to je moguće
našim narodnim neprijateljima sve to jače
stiskati oko rastrojanih udova naše domo-
vine gvozdene obruče svoje vlasti.

Svi želimo slobodu i jedinstvo našeg
naroda, dok jedni radimo za Beč, drugi za
Peštu, a treći za Rim, a najmanje 1h radi

to i nami u korist, tuđin proglašuje udove
rastrgane nam domovine neprijepornim svo-
jim vlasništvom ; a mi još imamo smionstva
da se tome čudimo, da proti tome prosvje-
dujemo. :

Kad ne bi bilo samilosti, komedijanstvo
bi nam najbolje pristojalo. Al neda nam se
ruglom na same sebe nabacivati, kad i tako
tim bol jenjala ne bi, pa opet i nije samo
naša krivica, što nas kalužinom, a ne svi-
ježom vodu sudbina zalijevala.

.- *

Što nam je raditi? Ispitati sve stvorene
forme.- Razvidjeti što je moguće, a što nije
moguće. Zagledati se u prošlost, opitati
sadašnjost, i stvoriti sliku za budućnost. Ta
će slika biti naš cilj: Hrvatska, ne bečka,
ne peštanska, ne rimska, nego svoja.

Sliku tu mora svaki član našeg naroda
u potankosti poznati. Na, svakom mjestu
moramo je vidjeti. Ona nam mora u jutro
otvarati oči, ona u večer zatvarati. Ona naš
san i naša java biti: jedina misao, jedina
želja. A sveopća ljukav prema njoj stvorit
će i zajednički plan.

Cilj smo tražili vani, a kući smo ga
imali. Ljubav će nam plan dati i juriš nek
započne, dok je još dana, i uspjeh ne će
uzmanjkati : Hrvatska mora biti Hrvata.

Sember.

 

Hrvatska Borba.

Htjeli bi se riješiti Raucha ?

Madžari uvidješe, da Rauch baš nije za
ništa sposoban. Niti je umio, kroz ovo mje-
seca svoje vlade, izgladiti spor između Hr-
vatske i Ugarske, a niti je znao željeznom
rukom upokoriti. Nije ni za mir ni za rat,
jedina mu je sposobnost proganjati činov-
nike i tim više otešćati položaj.

Tako je ban Madžarima više od štete,
nego Hrvatima, i za to bi ga s8 oni htjeli
riješiti. Madžarska pučka stranka poslala je
neke svoje zastupnike k Zagorcu i Baueru,
da s njima povedu pregovore i potraže na-
čin, kako bi se dao hrvatsko-madžarski spor

obvezuje. :

Jedan član ugarske vlade ovako se je
izjavio: Najveće razočaranje, koje smo u
zadnje doba doživjeli, pripravio nam je ban
Rauch. Taj dobričina od kojega smo se mi
toliko nadali posve je nesposoban dadonese mir:
ili da ratuje. Stoga nema drugo riješenja hrvat-
skog pitanja doli pošteni sporazum. Do ovog
ipak prije jeseni ne će doći i moguće, da
taj sporazam porodi se u znaku fuzije mad-
žarskih stranaka“.

Riječitijih od ovih znakova, da se Mad-
žari žele riješiti Raucha, ne treba tražiti.
Ali, bi lijse s Rauchovim-ostupom riješilo hr-
vatsko pitanje ?

Nove poteškoće riješenju spora.

Danas se u peštanskom saboru raspravlja
o drugoj šeljezničkoj piagmatici: o osnovi
zakona za porez na žesti. Želj. pragmatikom
su Madžari učinili antentat na krvatski je
zik, a s osnovom o porezu na žesti učiniti
će atentat na gospodarski razvitak Hi-vatske.
S ovom osnovom ne samo, da se ograničuje
količina pečene žeste i rakije u Hrvatskoj,
nego se i udara 'visok porez na pečenje,
tako da će mnogi i mnogi morat posve
obatalit pečenje. A tim bi se znatni udarac
dao. hrvatskom  vočarstvu, iz kojeg se je
pekla žesta i rakija.

Proti ovakovoj osnovi naši su delegati
odlučno ustali, a izgleda, 'da će se oni la-
titi i skrajnijeh sredstava proti ovoj osnovi,
ako Madžari ne uvedu u nju neke Promjene.
Te bi promjene bile po prilici ove: 1. nek
se malim pecarima dozvoli peči stanovita
količina bez poreza, 2. nek se za domaću
potrebu dozvoli peči bez poreza. 3. nek se
povisi količina za Hrvatsku tim, da se od
cijele ustanovljene množine i žeste i rakije
ispeče u Hrvatskoj jedna trećina, a ne, kako
je u osnovi, jedna devetina.

Madžari na one.promjene, osobito na
posljednu nijesu voljni pristati, a radi toga
će se povečati, sukob između Hrvatske i
Ugarske.

Težak izlaz. .

Madžari žele pregovarati o miru s na-

 

za sebe, za Hrvatsku. I dok tiskamo tuđin- riješiti. Ovi su pregovori bili dakako aka-  šim zastupnicima, žele se riješiti Raucha,
€ D. Fauter: Brzi vlak. »Ovo je 133-ći, reče sam sobom, zau-

Između šikarja, koje se je pokrilo noć.
nim kolobarima i svijetlito u hiljadu boja,
ležao je Ivan Bastijen na strmenitlom že-

, . ljezničkom nasipu, koji je dijelio tračnice od

|

bjesnečeg valovlja Armaricove. ' '

Zora se je rasprostranila nad krajem, &

blijedi odraz prodirao je kroz jutarnju maglu
nad Chenay-em i Danemoin-om, na zapadu
gubio se odsjev. električne svijetiljke na To-
merskom kolodvoru.
+ « Ivan _Bastijen  pridigne se na. rukama,
ispruži vrat u vis i prisluškivaše : iz početka
dopirao je do njegova uha, samo šum, vode,
koja.se je slijevalo uz pašnjake i johe preko
obronaka. Crkvena zvona Veronesa zvonjahu
»Zdravu Mariju“, kao jeka odbijala se:od
Juloya i za jedan si časak čuo u saraku
samo ovu svečanu zvonjava zvona, čiji je
metalni zvek uznemirivao jutarnju tišinu...
Na to nastano. muk. Od Sarocha začuje se
potresna buka; pred očima Ivana, prođe
86. istinktivno nagne. i za jedan časak ne-
stane posve u šikarju.

Ša

NnILAHNETK

stavlja se na tonerskom kolodvoru, iza njeg
će doći teretni vlak, a na posljetku brzi !“

Njegove se plamene oči zažare, a .nje-
govi prsti grčevito pritisnu engleski ključ;
koji je ležao sakriven u travi.... Kakva
će grozna vika, kakav jauh u nekoliko časa
potresti ovu. mirnu dolinu! ...

Njegov plan je bio sasvim prost; do
nekoliko časa. imao je kraj njega proletiti
brzi vlak za Nicu. Bastijen je htjeo odstra-
niti jednu tračničku polugu, da lokomotiva,
koia je na ovom mjestu tjerala vlak velikom
brzinom preko strmenitog nagiba, skoči
s tračnica i sa sobom -odtrgne cijeli vlak u
valovlje Amancove ....

. Vražja radost i odraz divlje-ardžbe.ali-
kao se je na Ivanovu licu, kada je snovao,
kako, . će,.njagov . din-dušmanin, . mekaničar
vlaka Lourdel, letjeti kao . kakva krvava

mora, smrvljen od_ željeznice,

Ivan Bestijan bio je,..ime tomp. već.
; njegov predpo-
Lourdel, s njim se je

žestoko porječkao, podnese tužbu, a Bastijen

je bio u kratko vrijeme svrgnut sa svog
mjesta.

Ovom vješću nije se htjeo povratiti
kući; polumrtav od begvijesne srdžbe, vu-
kao se prazna želudca. i grozničave glave.
Strogo Lourdelovo 'lice neprestano mu .je
lebdilo pred očima; uzastupce je rasao nje-
gov gnijev proti mekaničaru; kog je simatrao
jedinim uzrokom svoje nesreće. '

Da, za Bastijena je bila ova zgoda
grozna nesteća, ta ko bi prehranio slabu
ženu i dvoje nejačadi ?

Vijest, da je Ivan otpušten iz. službe,
prouzrokovala bi smrt njegovoj staroj ma-
teri, a budtičnost njegovih kćeri “bila i

| džiračena žigom jada i sramote. || > 4)

U crnim | si ' je“ črtama,: predočivać :te-
sreću, koja je nastala, i-u količini u kojoj
je njegov gnijev: prama. makaničaru obuhva-
tao veće demenaije, bila je i želja za o,
trea reči FR112 vote. dite 0
gospodar svoje volje, i u ovom štanju 'duše
stvorio je' strašin pla ' prous Sia
trak; <ogi je rodila šivanja A Gia
bi bio zadovoljan: 21hijla;; EO a
st: Iza 133%, prođe dimeći, s6, i stonjudi i