Strana 2. »CRVENA HRVATSKA“ tu, Broj 52. Y ska kola, a mislimo i uvjeravamo se, da je demske naravi, ni jedna stranka uišta se ne Ma kako nemamo cilj! Želimo slobodu našeg naroda. Reći će mnogi. Zaista velika je riječ ,sloboda“, koja bez bližih oznaka ništa ne znači. Po njoj stvaramo cilj, ali ona samo nije cilj. Ona je u nami, prirođena je, dapače vascijelom živućem svijetu, i mi- saonom i nemisaonom. Pa baš za to sama o sebi ne može biti cilj, nego je treba uo- bličiti, dati joj formu, A mi to ne uradismo. Svi želimo slobodu, ali koju, ali kakovu? U Italiji, u Grčkoj, Bugarskoj, Srbija pred oslobođenjem znali su što hoće: ujediniti svoj narod u samostalnu i nezavisnu državu. "Kakva će forma vladavine biti u toj državi sporedna im je tad bila stvar. Sporedno u toliko, što nijesu radi te forme ustajali jedni na druge. Jedni su voljeli republiku, drugi monarhiju, ali jedni i drugi znali su, da će to pitanje doći na red istom onda, kad se stvori narodna, neodvisna država. Oni su imali stalno određen cilj, i za to ga i po- stigoše. Š , Mi ga nemamo: federalizacija monar- hije, trialističko uređenje ove države, državna nezavisnost Trojednice s Hazburgovcem na prestolju, Jugoslavija. Neki pod Hrvatskom razumijevaju Hrvatsku, Slavoniju i Dalma- čiju, neki tome pridodavaju Istru, & neki Istru i Hercegbosnu. Jedni misle o ujedi- njenju hrvatskih zemalja ; drugi hrvatskih i srpskih; treći hoće, da prikopčaju tome sla- venske zemlje, a četvrti i bugarske. Zar je to cilj? Takove razrožnosti u mišljenju zaista historija ne pamti. Tu ima i pravog patriotizma, i šovenstva i mega- lomanije i slavenske širokogrudosti. I sve te skupine rada nč svoju, sve preziru jedna drugu, sve objesiše na sebe cimer , jedino spasavajućih“. I ne će, da spoznadu, da jedna poriče drugu, da jedna uništuje rad druge. I baš za to je moguće našim narodnim neprijateljima sve to jače stiskati oko rastrojanih udova naše domo- vine gvozdene obruče svoje vlasti. Svi želimo slobodu i jedinstvo našeg naroda, dok jedni radimo za Beč, drugi za Peštu, a treći za Rim, a najmanje 1h radi to i nami u korist, tuđin proglašuje udove rastrgane nam domovine neprijepornim svo- jim vlasništvom ; a mi još imamo smionstva da se tome čudimo, da proti tome prosvje- dujemo. : Kad ne bi bilo samilosti, komedijanstvo bi nam najbolje pristojalo. Al neda nam se ruglom na same sebe nabacivati, kad i tako tim bol jenjala ne bi, pa opet i nije samo naša krivica, što nas kalužinom, a ne svi- ježom vodu sudbina zalijevala. .- * Što nam je raditi? Ispitati sve stvorene forme.- Razvidjeti što je moguće, a što nije moguće. Zagledati se u prošlost, opitati sadašnjost, i stvoriti sliku za budućnost. Ta će slika biti naš cilj: Hrvatska, ne bečka, ne peštanska, ne rimska, nego svoja. Sliku tu mora svaki član našeg naroda u potankosti poznati. Na, svakom mjestu moramo je vidjeti. Ona nam mora u jutro otvarati oči, ona u večer zatvarati. Ona naš san i naša java biti: jedina misao, jedina želja. A sveopća ljukav prema njoj stvorit će i zajednički plan. Cilj smo tražili vani, a kući smo ga imali. Ljubav će nam plan dati i juriš nek započne, dok je još dana, i uspjeh ne će uzmanjkati : Hrvatska mora biti Hrvata. Sember. Hrvatska Borba. Htjeli bi se riješiti Raucha ? Madžari uvidješe, da Rauch baš nije za ništa sposoban. Niti je umio, kroz ovo mje- seca svoje vlade, izgladiti spor između Hr- vatske i Ugarske, a niti je znao željeznom rukom upokoriti. Nije ni za mir ni za rat, jedina mu je sposobnost proganjati činov- nike i tim više otešćati položaj. Tako je ban Madžarima više od štete, nego Hrvatima, i za to bi ga s8 oni htjeli riješiti. Madžarska pučka stranka poslala je neke svoje zastupnike k Zagorcu i Baueru, da s njima povedu pregovore i potraže na- čin, kako bi se dao hrvatsko-madžarski spor obvezuje. : Jedan član ugarske vlade ovako se je izjavio: Najveće razočaranje, koje smo u zadnje doba doživjeli, pripravio nam je ban Rauch. Taj dobričina od kojega smo se mi toliko nadali posve je nesposoban dadonese mir: ili da ratuje. Stoga nema drugo riješenja hrvat- skog pitanja doli pošteni sporazum. Do ovog ipak prije jeseni ne će doći i moguće, da taj sporazam porodi se u znaku fuzije mad- žarskih stranaka“. Riječitijih od ovih znakova, da se Mad- žari žele riješiti Raucha, ne treba tražiti. Ali, bi lijse s Rauchovim-ostupom riješilo hr- vatsko pitanje ? Nove poteškoće riješenju spora. Danas se u peštanskom saboru raspravlja o drugoj šeljezničkoj piagmatici: o osnovi zakona za porez na žesti. Želj. pragmatikom su Madžari učinili antentat na krvatski je zik, a s osnovom o porezu na žesti učiniti će atentat na gospodarski razvitak Hi-vatske. S ovom osnovom ne samo, da se ograničuje količina pečene žeste i rakije u Hrvatskoj, nego se i udara 'visok porez na pečenje, tako da će mnogi i mnogi morat posve obatalit pečenje. A tim bi se znatni udarac dao. hrvatskom vočarstvu, iz kojeg se je pekla žesta i rakija. Proti ovakovoj osnovi naši su delegati odlučno ustali, a izgleda, 'da će se oni la- titi i skrajnijeh sredstava proti ovoj osnovi, ako Madžari ne uvedu u nju neke Promjene. Te bi promjene bile po prilici ove: 1. nek se malim pecarima dozvoli peči stanovita količina bez poreza, 2. nek se za domaću potrebu dozvoli peči bez poreza. 3. nek se povisi količina za Hrvatsku tim, da se od cijele ustanovljene množine i žeste i rakije ispeče u Hrvatskoj jedna trećina, a ne, kako je u osnovi, jedna devetina. Madžari na one.promjene, osobito na posljednu nijesu voljni pristati, a radi toga će se povečati, sukob između Hrvatske i Ugarske. Težak izlaz. . Madžari žele pregovarati o miru s na- za sebe, za Hrvatsku. I dok tiskamo tuđin- riješiti. Ovi su pregovori bili dakako aka- šim zastupnicima, žele se riješiti Raucha, € D. Fauter: Brzi vlak. »Ovo je 133-ći, reče sam sobom, zau- Između šikarja, koje se je pokrilo noć. nim kolobarima i svijetlito u hiljadu boja, ležao je Ivan Bastijen na strmenitlom že- , . ljezničkom nasipu, koji je dijelio tračnice od | bjesnečeg valovlja Armaricove. ' ' Zora se je rasprostranila nad krajem, & blijedi odraz prodirao je kroz jutarnju maglu nad Chenay-em i Danemoin-om, na zapadu gubio se odsjev. električne svijetiljke na To- merskom kolodvoru. + « Ivan _Bastijen pridigne se na. rukama, ispruži vrat u vis i prisluškivaše : iz početka dopirao je do njegova uha, samo šum, vode, koja.se je slijevalo uz pašnjake i johe preko obronaka. Crkvena zvona Veronesa zvonjahu »Zdravu Mariju“, kao jeka odbijala se:od Juloya i za jedan si časak čuo u saraku samo ovu svečanu zvonjava zvona, čiji je metalni zvek uznemirivao jutarnju tišinu... Na to nastano. muk. Od Sarocha začuje se potresna buka; pred očima Ivana, prođe 86. istinktivno nagne. i za jedan časak ne- stane posve u šikarju. Ša NnILAHNETK stavlja se na tonerskom kolodvoru, iza njeg će doći teretni vlak, a na posljetku brzi !“ Njegove se plamene oči zažare, a .nje- govi prsti grčevito pritisnu engleski ključ; koji je ležao sakriven u travi.... Kakva će grozna vika, kakav jauh u nekoliko časa potresti ovu. mirnu dolinu! ... Njegov plan je bio sasvim prost; do nekoliko časa. imao je kraj njega proletiti brzi vlak za Nicu. Bastijen je htjeo odstra- niti jednu tračničku polugu, da lokomotiva, koia je na ovom mjestu tjerala vlak velikom brzinom preko strmenitog nagiba, skoči s tračnica i sa sobom -odtrgne cijeli vlak u valovlje Amancove .... . Vražja radost i odraz divlje-ardžbe.ali- kao se je na Ivanovu licu, kada je snovao, kako, . će,.njagov . din-dušmanin, . mekaničar vlaka Lourdel, letjeti kao . kakva krvava mora, smrvljen od_ željeznice, Ivan Bestijan bio je,..ime tomp. već. ; njegov predpo- Lourdel, s njim se je žestoko porječkao, podnese tužbu, a Bastijen je bio u kratko vrijeme svrgnut sa svog mjesta. Ovom vješću nije se htjeo povratiti kući; polumrtav od begvijesne srdžbe, vu- kao se prazna želudca. i grozničave glave. Strogo Lourdelovo 'lice neprestano mu .je lebdilo pred očima; uzastupce je rasao nje- gov gnijev proti mekaničaru; kog je simatrao jedinim uzrokom svoje nesreće. ' Da, za Bastijena je bila ova zgoda grozna nesteća, ta ko bi prehranio slabu ženu i dvoje nejačadi ? Vijest, da je Ivan otpušten iz. službe, prouzrokovala bi smrt njegovoj staroj ma- teri, a budtičnost njegovih kćeri “bila i | džiračena žigom jada i sramote. || > 4) U crnim | si ' je“ črtama,: predočivać :te- sreću, koja je nastala, i-u količini u kojoj je njegov gnijev: prama. makaničaru obuhva- tao veće demenaije, bila je i želja za o, trea reči FR112 vote. dite 0 gospodar svoje volje, i u ovom štanju 'duše stvorio je' strašin pla ' prous Sia trak; <ogi je rodila šivanja A Gia bi bio zadovoljan: 21hijla;; EO a st: Iza 133%, prođe dimeći, s6, i stonjudi i