OOORPSNDKCTTOOOOOO O OCI SST

 

 

 

Oljena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino-
semstvo 10 K i poštarski troškovi, Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se
===========o=_\predbrojen i za došasto polugođište m

 

 

 

Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini.
Štamparija DeGiulli i dr.

 

 

Brzojuvne vijesti,

Rasprava o bombama Kotoru.

Kotor 30. juna. Dvorana u kojoj će se
voditi rasprava, prenatrpana je slušateljstva,
neka su sjedala uz ulaznicu. Rasprava po-
činje u 9!/4; optuženi su Petar Novaković,
Radonja Popović, Vujadin Vujačić i Miju-
šković radi $$ 5 i 6 zakona od 27/5 1885
br. 134 D. Z. L. Iza kako je pročitana op-
tužba s razlaganjem učina, prelazi se na
preslušanje optuženih, a prvi je na redu:
Potar_ Novaković 27 god. neporočan, svršio
maturu.

Odma na početku izjavljuje da sve, što
je u optužnici, da nije ništa istina s pro-
stog razloga, što nije osnovano na činjeni-
cama, nego na podvalama. Prilike su u Cr-
nojgori takove da slobodomislećem i pošte-
nom čovjeku opstanka nema. O samom da-
vanju ustava ne treba govoriti. Neposredno
iza toga raspisani su izbori. U skupštini je
došlo slobodoumnih ljudi, koji su za opće
dobro se pobrinuli, smetnuv sa sebe svaki
lični interes. Ti ljudi (članovi narodne/stranke)
nijesu mogli, a da ne počine izdajstvo na
svom narodu, da trpe pašovanje cetinjskih
velikaša, koje nije za svoja nedjela grizla
savjest. (Predsjednik opominje optuženog).
Pripovijeda dalje kako je Rusija šiljala žito
da se siromešan narod nahrani, a to se žito
nije narodu dijelilo, što je bila želja Rusije,
nego se je prodavalo. Dakle to je nepoštena
trgovina, jer dok su crnog. velikaši šetali
po Parizu i Beču, Crnogorci su po američ-
kim rudnicima krvavo kruh zasluživali.

Crnogor. narod ne može da zaboravi,
kako je god. 1889. bilo od Evrope milijona
darovano narodu, ali narod nije dobio ni
novčića. Pa ako se našao koji pošteni Cr-
nogorac da se opre tom pašovanju, bio je
proglašen veleizdajnikom. Navađa u potanje
razne veksacije sa strane najmljenika pro-
tiva pojedinih članova nar. stranke. Doka-
zuje da je vlada u pitanju monopola duhana
imala dosta koristi kao i društvo talijansko,
kao što je bilo i ugovoreno među njima, a
plaćao je i štetu imao siromašni narod.

Kako se je i u čiju korist vodilo drža.
vno gazdinstvo ilustrira slučaj sa ruskim
kontrolorom Milerom, koga je Rusija poslala,
da vodi kontrolu. U odnosećim spisima pro-
našao je Miler, da je miš u godinu dana
gpozobao 3 vreće oriza, dakle više nego što bi
Crnogorac žita, i da jedno jaje zapada 80
novč. Ogorčenjem bacio je ruski kontrolor
spise nadodav, da nijedan KEvropejac ne bi
, mogao takove gazde kontrolirati. Optuženi
- imjavljaje da je navedeno nepobitna istina. I
jer nar. stranka nije begenisala narodnim
zločincima proglašena je veleizdajničkom, još
prije nego je skupština raspuštena.

Pred Petrovdan raspuštena je skupština,
a od tada i sami oficiri se ističu u harače-

 

ZM SOPTA TM 0ND ROK SSL SLS SR RT M

U DUBROVNIKU, 1. srpnja 1908.

 

 

 

nju imanja pristalica nar. stranke. Radović
je ostavio 300.000 kruna u drž. blagajni,
što su velikaši opljačkali.

Dokazuje primjerom kako je pogažena
nezavisnost sudaca, koja je ustavom ga-
rantovana bila. Vlada je sve moguće po-
duzela da rasprši nar. stranku, a to joj je
lažima, silom i korupcijom uspjelo. Neki se
povukoše na svoja imanja, a veći dio ode
u inostranstvo, pošto im glava kod kuće
nije bila sigurna. Među posljednim — veli
optuženi — bio sam i ja. Odoh-u Biograd
da tražim službu. Ali nas vlada srpska nije
htjela primiti u službu, da ne bi odatle cr-
nogor. vlada zakijučivala da nas srp. vlada
protežira.

(Presjednik nalaže odmor od 10 časaka).
U podne se rasprava nastavlja i Novaković
se još preslušaje.

RR

*

Zagreb, 1. jula. — Ovamo dolazi po-
četkom kolovoza Franjo Nagy podpredsjednik
ustavne madžarske stranke, da stupi u do-
ticaj s političkim krugovima Hrvatske.

*

Budimpešta, 1. jula. — Parlamentarne
ferije počinju u petak. Sjednice traju uz

opći nehaj. Gotovo svi hora atp delegati U&A

putovaše kući. INQAM: e Čir ARA >

puBROV NIK

Bukarešt, 1. jula. — Predsjednik
ramunjskog ministarstva predao je ostavku.

*

Lavov 1. jula. Jučer je započela ras-
prava pred porotnim sudištem proti. rusin-
skom djaku Scisinskome, koji je usmrtio ga-
ličkog namjesnika Potockoga iz političkih
uzroka. Porotničku klupu sačinjaju deset Po-
ljaka i dva Rusina, što izgleda veoma pri-
strano. Optuženik u svojoj obrani veli, da
je čin namjerno počinio. Potocki da je bio
tiranin, koga je trebalo ubiti za opomenu
drugima, koji tlače narodng prava. Žali po-
ginulog kao čovjeka, i veli, da predviđa
osudu, te je pripravan dati život za život.
Ne žali čin, jer bi se tim priznao krivim, a
zaista se takovim ne osjeća.

*

Teheran, 1. jula. — U čitavoj Perziji
vlada strahovlada. Vojska terorizira narod
koji zdvaja. Pokolji i pljačkanja na mjesta
slijede. Zapovjednik kozačke brigade Liakov
imenovan je diktatorom, te vlada apsoluti-
stički. '

 

Predplatite se na vrijeme
na ,Crvenu Hrvatsku“.

ONETO IRAN NOS si

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE

 

 

ME E MOO NO VAT
IA

Broj 53.

 

 

 

 

 

POJEDINI BROJ 10 PARA.

 

Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisl uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale |
plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štantpaju, po pe:
=== godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se.

 

 

 

Pogledi po svijetu.

200 osuđenih na smrt.

»Evening Standard“ javlja, da u repu-
blici Gvatemala strava vlada. Prošlog je
mjeseca izvršena smrtna osuda na 200 osoba
koje su bile optužene, da su imale udijela
u uroti proti života presjednika republike
E. Gabrera: Medu smaknutim je nekoliko
časnika i vidjenijih osoba. Nad svima se je
osuda izvršila u isto vrijeme. Sto i dvadeset
optuženika poredaše jednog za drugim, a
na dani znak vojska je stala pucati u njih,
dok svi nijesu popadali. Nedaleko u isto
vrijeme bila su ostala osamdesetorica smak-
nuta u zatvoru. Ovake grozne osude rijetki
su slučajevi u povjesti.

Madžarski kadeti proti Festzugu.

Prodrla je u javnost demostracija mad-
žarskih kadeta proti Festzugu. Na dan hi-
storičkog ophoda u Beču, bio je dan praznik
pitomcima vojničke akademije u Bečkom
Novom Mjestu, da tako i oni uzmognu stu-
piti u ophod. Madžarski kadeti izjaviše, da
oni ne če pristupiti Festzugu, jer da je to

*

jedna svečanost čisto austrijska, u kojoj mad-

žarski narod nema udijela. Ovako postupa-
nje madžarskih kadeta može se slobodno
ohvaliti i zaželjeti, da i naši hrvatski ka-
ti slijede svoje madžarske kolege u rodo-
ljublju; a ne da se čak i stide svoje narod-
nosti, kako što na žalost mnogi rade.

Građanski rat u Perziji.

Nezadovoljstvo u Perziji sve to više
raste proti šahu, koji je ofužanom silom
pokušao se riješiti parlamenta i ustavne vla-
de. Proti šahu stoji knez Zill es Sultan,
jedan od najbogatijih ljudi u Perziji. Šah
je dao ubiti i uhvatit neke protivničke :po-
litičke vođe. Dapače je i njihove kuće
bombardovao, na što je prosvjedovala rus-
ska i engleska vlada. Šah skukuplja vojsku
u Tekerauu, te lako da dođe do građanskog
rata, između njega i kneza Zill es Sultan.
U tom slučaju, teško je reći, ko bi pobjedu
odnio. Mnogi misle, da knez Zill ima čvršći

oslon u narodu, dok šah svu svoju nadu

polaže u vojsku, a osobito na kozake. Kad
bi knezu Zill es Sultan pošlo za rukom
podkupiti vojsku, koja i tako nije zadovolj-
na, jer ue prima redovitu platu, postao bi
on gospodar položaja i lako bi se mogao

 

 

ro i