<q

lo.
ii

 

Strana 2. ; »CRVENA HRVATSKA“ Broj 54.
mom————————nnnnnnnLSSSŠSS S

Dubrovnik, 3. julija 1907,

Kad se je počelo nazad godina
govoriti o ,Hrvatskoj Stranci“ poz-
dravili smo. tu misao, jer smo se na-
dali, da će se udruženjem ljudi, koji

su se do tada borili podijeljeni u -

dva tabora, moći više da postigne.
Pozdravili smo je i stoga. što je di-
jeljenje u dvije stranke postalo bilo su-
višno onoga časa, kad je svih bila
prožela misao, da Dalmacija treba
da upre sve svoje sile prema jednom
cilju, a to je sjedinjenje s Hrvatskom
i ne propusti prigodu sklapanja
nove nagodbe između Austrije i U-
garske, da nešto i za sebe dobijemo.

Hrvatska stranka u tom je smislu
i radila i uradila. Ali kako svaka
fuzija, tako je i ova dovela u stranku
ljude, koji nijesu mogli drukčije ali da
im je bilo slobodno raditi što hoće,
bili bi najradije lagumali i stranku i
ljude, koji su misao fuzije propagi-
rali. Ti sebičnjaci spravni uvijek na
zlo, uvrebali su prigodu zadnjih iz-
bora za carevinsko vijeće, da svoj
naum izvedu. Intriganstvom, u ko-
jim im sastoji cijela politička spo-
sobnost, postigli su, da se je pod
firmom stranke vodila borba oprječna
njezinim načelima, a sredstvima,
koja su morala pobuditi reakciju u
svim onim stranačkim krugevima,
kojima je nedvisnost od vlade prvi
uslov prave narodne politike.

I baš ti ljudi, - koji su svojim in-
trigiranjem i izrabljivanjem ljudskih
slabosti zadali težak udarac stranci,
sada nariču za njom kad misle, da
se ona ne može oporaviti od udarca,
dok se u isto doba obziru naokolo,

ne bili novo polje našli; da svoj sa-
torni rad nastave.
Cijenimo, da je to dostatna opo-
mena domorocima iz pokrajine, da
se - otresu opatije, koja je uslijed
zadnjih dogođaja zavladala. U ovom
žalosnom stanju ne smiju da nas snađu
izbori za sabor, koji kad bi doveli u
sabor one, koji tamo žele, mogli bi biti
odsudni za cijelu budućnost. Orga-
nizujmo se dakle, ili ti bolje reorga-
nizujmo se i odalečimo od sebe sve
one, koji nam smetaju. Podlogu za
tu reorganizaciju daje nam samo
stanje u zemlji. Mi ne cijenimo, da
su zadnji dogođaji prošli, a da nas
nijesu naučili, kojih ljudi treba da
se bojimo, a gdje bismo mogli naći
prijatelja, samo kad bi ga tražili.
Ako nam je od omete neka laži-
inteligencija, u narodu ima dosta
snage, da odoli napastima, kojim ga
salijeću, samo ako se nađe ljudi,
koji će se žrtvovati i prednjačiti mu
prijegorom i rodoljubljem.

Hrvatska borba.

Politika brojaka.

Zašto hrvatsko-srpska koalicija vodi i
nadalje borbu proti madžarskom gospodstvu
i jeziku u Hrvatskoj ? Zašto koalicija podžiže
narodna otpor, ne daje mu su stati? Nije li
bolje da se izmiri s Madžarima, pa makar i
nešto žrtvovali od svoga, kad će i tako ko-
načno podleći? Smi smo čuli te i: slične
upute, od onih, koji ne imadu pouzdanje u
otpornu jakost našeg naroda, te koji precje-
njuje jakost Madžara. Zašto koalicija ne će
ni za dlaku da popusti od prava svog na-
roda, kažu nam brojke koje ,,R. N. L.“ pod
naslovom ,Predstavnici narodnosti u Ugar-
skoj“ donaša :

Ugarska broji 19,695.000 stanovnika i

 

to: 3,500.000 Rumunja; 2,800.000 Slovaka ;
2,500.000 Njemaca; 900.900 Židova, koji su
spravni svaku vladu služiti, te koji će se
preko noći pretvoriti od Madžara u Nijemca,
pa i u Slavene; 800.000 Hrvata i Srba i
600.000 Rusina. Ostalo su Madžari. Razmjer
bi po tom bio ovaj: 45% Madžara, a 55%
drugih narodnosti. Dan danas u Ugarskom
saboru ima 413 zastupnika od kojih samo
38 pripadaju narodnostima. Kako se vidi
uprav nečuveno, da preko polovice stanov-
nika u Ugarskoj imaju samo 38 zastupnika
ili jednu jedanaestinu od svih zastupnika.
Ovaj će se razmjer promijeniti kad se do
koji mjesec provede opće pravo glasa u
Ugarskoj. Onda će narodnosti doći silno po-
jačane i ako ne u broju, koji bi ih po pravu
išao. :

. Naša koalicija računa na tu promjenu u
peštanskom parlamentu, jer će se tad i po-
litika Ugarske morat promijeniti prema Hr-
vatskoj. I uprav za to Hrvati ne smiju po-
pustiti od svojih prava. Malo ustrpljenja i
pobjeda je naša.

I Wekorle će u Hrvatsku.

I nije to nikakvo čudo: ministar pred-
sjednik Ugarske zaista ima prava posjetiti
Hrvatsku, najljepši dio velikog madžarskog
carstva. Nego nije nam do šale, kao ni We-
kerleu, kad se je odlučio da posjeti Hr-
vatsku.

On javlja da ide u Hrvatsku pregledati
vrdničke ugljenokope, koje je kupila Ugar-
ska vlada. Bit će i to, ali to zaista nije pravi
cilj njegova putovanja. O tome nam zna
već pričati i poluslužbeni list bečke vlade
» Wiener allgemeine Zeitung“, koji je zaista
dobro informiran. On piše, da Wekerle ide
u Hrvatsku pod izlikom, da pregleda uglje-
nokope, a faktično, da je taj put u svezi s
riješenjem hrvatske krize. Wekerle će po-.
hoditi kralja u Ischl prije nego pođe u Hr-
vatsku, da s kraljem prorazgovara o načinu
riješenja hrvatske krize.

Istodobno se doznaje, da će se Rauch
sastati s Wekerlom u Ischlu, dakako posve

slučajno, jer će Rauch poći u Ischl, da kra-
lju zahvali na podarenoj .mu časti tajnog

==—=——————————=—=————=—————————==== m —=m=a=—<—a<aa.

B. Lazar: Što Je ljubav.

Potrčala je na balkon, da pogleda još
jednom svog muža. On je uprav izašao iz
kapije i izgubio se u mnoštvu. Samo si još
za jedan časak mogao vidjeti njegov svi-
jetli cilindar.

Vani je bila ciča zima, a ona ozebla
obavije jače svoja ramena maramon. Nato
pođe kroz dvoranu u jedaonicu. Tu se spu-
sti kraj peći u fotelj i gledaše u vatru, kako
praška. Izraz gorkosti opasao se na nježnom,
mekanom djetinjastom licu. Ćutjela je,. da
je srce boli, da je nešto meri, novi osjećaj,
njoj do sad nepoznata briga, drhtaj duše.

Rado bi se komu izjadala — komu?

Rado bi plakala — zašto?

Nakon dvije godine što je oženjena :

osjetila je po prvi put da je žena, koja
osjeća, stalno osjeća, i u oluji njenih osje-
ćaja jasno je razabirala ovu promjenu. I on

- upozna jednom njenu bol!

dolazi nešto na pamet. Spominješ se, da si
me, kad sam se nazad 2 godine oženila,
pitala: ,Našto sada misliš, dijete moje ?. Za
stalno na tvog supruga? Odgovori mi na
jedan upit, ali otvorene i pošteno, kako što
pristoji jadnom dijetetu — ljubiš li svog
muža?

Svijetlečim sam ti okom prišapnula :

»Da, da, ja ga ljubim“.

Moj je muž ovaj čas otišo, preko objeda
nije mi ni jedne riječi progovorio. Čorbu
je jedva okusio, mesa se jednom dotakao,
na slatko se ni me obazirao. On je ustao,
nekoliko je časa išao gore dolje i napokon
se ustego u svoju sobu, gdje je pušio i pisao.
Gledala sam kros ključanicu. Rastrgao je
dva tri lista, pisma je spalio, a prah razasuo.
Napokon je dovršio : opet se je povratio u
jedaonicu, hladno me pozdravi i bez riječi
pođe. Veoma je ljut. A zašto? Jer ga lju:
bim — ljubim — ljubim !

Draga majko! Kao nevjesta odgovorila

I dok se je nje um bistrio, još je veće sam ti površno, jer onda nijesam znala što
željela da plače, jauče .... je ljubav. Sada ti odgovaram na tvoj. upit;
i Sjede k muševu stolu i napiše slijedeći ta od jučer sam žena i s ushitom ti kličem :
list : | Ljubim ga! |

»Draga, dobra majko! U ovaj čas mi Da, od sinoć.
bu ai tu RONI tt s kk z

Ta, jučer sam bila na plesu. Mnogo
sam podnijela. . Možeš li pojmiti majko!
Tvoja Irena, tvoj mali, mahniti, veseli vra-
žić, trpio je cijelu noć najgroznije muke
ondje, gdije se plešu najslađi valzeri i gdje
10—20 plesača moli za jedan okretaj. I to
sve stoga, što svog muža — ljutim.

Novi me je ovaj (osjećaj usrećio, pa
ipak sam neizrecivo trpjela. Što sam do
sada čutjela, bio je takav slabi odsjev
onog osiečaja, koji me sada oduševljava.
Koliko sam se puta pitala: Zar je ovo lju-
bav? U mojim mladenačkim snovima pred-
stavljala sam si ljubav na sasma drugi na-
čin, i jedva sam se sprijateljila spomišlju,
da san i zbilja nijesu jednaci, a moj je san
bio odveć lijep, da se pretvori u zbilju. Zar
se brak sastoji u tom, da muž dolazi kući
na uru, da na uru želi objed, da ovo želi,
a ono prezire, da se u večer izmoren vraća