<q lo. ii Strana 2. ; »CRVENA HRVATSKA“ Broj 54. mom————————nnnnnnnLSSSŠSS S Dubrovnik, 3. julija 1907, Kad se je počelo nazad godina govoriti o ,Hrvatskoj Stranci“ poz- dravili smo. tu misao, jer smo se na- dali, da će se udruženjem ljudi, koji su se do tada borili podijeljeni u - dva tabora, moći više da postigne. Pozdravili smo je i stoga. što je di- jeljenje u dvije stranke postalo bilo su- višno onoga časa, kad je svih bila prožela misao, da Dalmacija treba da upre sve svoje sile prema jednom cilju, a to je sjedinjenje s Hrvatskom i ne propusti prigodu sklapanja nove nagodbe između Austrije i U- garske, da nešto i za sebe dobijemo. Hrvatska stranka u tom je smislu i radila i uradila. Ali kako svaka fuzija, tako je i ova dovela u stranku ljude, koji nijesu mogli drukčije ali da im je bilo slobodno raditi što hoće, bili bi najradije lagumali i stranku i ljude, koji su misao fuzije propagi- rali. Ti sebičnjaci spravni uvijek na zlo, uvrebali su prigodu zadnjih iz- bora za carevinsko vijeće, da svoj naum izvedu. Intriganstvom, u ko- jim im sastoji cijela politička spo- sobnost, postigli su, da se je pod firmom stranke vodila borba oprječna njezinim načelima, a sredstvima, koja su morala pobuditi reakciju u svim onim stranačkim krugevima, kojima je nedvisnost od vlade prvi uslov prave narodne politike. I baš ti ljudi, - koji su svojim in- trigiranjem i izrabljivanjem ljudskih slabosti zadali težak udarac stranci, sada nariču za njom kad misle, da se ona ne može oporaviti od udarca, dok se u isto doba obziru naokolo, ne bili novo polje našli; da svoj sa- torni rad nastave. Cijenimo, da je to dostatna opo- mena domorocima iz pokrajine, da se - otresu opatije, koja je uslijed zadnjih dogođaja zavladala. U ovom žalosnom stanju ne smiju da nas snađu izbori za sabor, koji kad bi doveli u sabor one, koji tamo žele, mogli bi biti odsudni za cijelu budućnost. Orga- nizujmo se dakle, ili ti bolje reorga- nizujmo se i odalečimo od sebe sve one, koji nam smetaju. Podlogu za tu reorganizaciju daje nam samo stanje u zemlji. Mi ne cijenimo, da su zadnji dogođaji prošli, a da nas nijesu naučili, kojih ljudi treba da se bojimo, a gdje bismo mogli naći prijatelja, samo kad bi ga tražili. Ako nam je od omete neka laži- inteligencija, u narodu ima dosta snage, da odoli napastima, kojim ga salijeću, samo ako se nađe ljudi, koji će se žrtvovati i prednjačiti mu prijegorom i rodoljubljem. Hrvatska borba. Politika brojaka. Zašto hrvatsko-srpska koalicija vodi i nadalje borbu proti madžarskom gospodstvu i jeziku u Hrvatskoj ? Zašto koalicija podžiže narodna otpor, ne daje mu su stati? Nije li bolje da se izmiri s Madžarima, pa makar i nešto žrtvovali od svoga, kad će i tako ko- načno podleći? Smi smo čuli te i: slične upute, od onih, koji ne imadu pouzdanje u otpornu jakost našeg naroda, te koji precje- njuje jakost Madžara. Zašto koalicija ne će ni za dlaku da popusti od prava svog na- roda, kažu nam brojke koje ,,R. N. L.“ pod naslovom ,Predstavnici narodnosti u Ugar- skoj“ donaša : Ugarska broji 19,695.000 stanovnika i to: 3,500.000 Rumunja; 2,800.000 Slovaka ; 2,500.000 Njemaca; 900.900 Židova, koji su spravni svaku vladu služiti, te koji će se preko noći pretvoriti od Madžara u Nijemca, pa i u Slavene; 800.000 Hrvata i Srba i 600.000 Rusina. Ostalo su Madžari. Razmjer bi po tom bio ovaj: 45% Madžara, a 55% drugih narodnosti. Dan danas u Ugarskom saboru ima 413 zastupnika od kojih samo 38 pripadaju narodnostima. Kako se vidi uprav nečuveno, da preko polovice stanov- nika u Ugarskoj imaju samo 38 zastupnika ili jednu jedanaestinu od svih zastupnika. Ovaj će se razmjer promijeniti kad se do koji mjesec provede opće pravo glasa u Ugarskoj. Onda će narodnosti doći silno po- jačane i ako ne u broju, koji bi ih po pravu išao. : . Naša koalicija računa na tu promjenu u peštanskom parlamentu, jer će se tad i po- litika Ugarske morat promijeniti prema Hr- vatskoj. I uprav za to Hrvati ne smiju po- pustiti od svojih prava. Malo ustrpljenja i pobjeda je naša. I Wekorle će u Hrvatsku. I nije to nikakvo čudo: ministar pred- sjednik Ugarske zaista ima prava posjetiti Hrvatsku, najljepši dio velikog madžarskog carstva. Nego nije nam do šale, kao ni We- kerleu, kad se je odlučio da posjeti Hr- vatsku. On javlja da ide u Hrvatsku pregledati vrdničke ugljenokope, koje je kupila Ugar- ska vlada. Bit će i to, ali to zaista nije pravi cilj njegova putovanja. O tome nam zna već pričati i poluslužbeni list bečke vlade » Wiener allgemeine Zeitung“, koji je zaista dobro informiran. On piše, da Wekerle ide u Hrvatsku pod izlikom, da pregleda uglje- nokope, a faktično, da je taj put u svezi s riješenjem hrvatske krize. Wekerle će po-. hoditi kralja u Ischl prije nego pođe u Hr- vatsku, da s kraljem prorazgovara o načinu riješenja hrvatske krize. Istodobno se doznaje, da će se Rauch sastati s Wekerlom u Ischlu, dakako posve slučajno, jer će Rauch poći u Ischl, da kra- lju zahvali na podarenoj .mu časti tajnog ==—=——————————=—=————=—————————==== m —=m=a=—<—a<aa. B. Lazar: Što Je ljubav. Potrčala je na balkon, da pogleda još jednom svog muža. On je uprav izašao iz kapije i izgubio se u mnoštvu. Samo si još za jedan časak mogao vidjeti njegov svi- jetli cilindar. Vani je bila ciča zima, a ona ozebla obavije jače svoja ramena maramon. Nato pođe kroz dvoranu u jedaonicu. Tu se spu- sti kraj peći u fotelj i gledaše u vatru, kako praška. Izraz gorkosti opasao se na nježnom, mekanom djetinjastom licu. Ćutjela je,. da je srce boli, da je nešto meri, novi osjećaj, njoj do sad nepoznata briga, drhtaj duše. Rado bi se komu izjadala — komu? Rado bi plakala — zašto? Nakon dvije godine što je oženjena : osjetila je po prvi put da je žena, koja osjeća, stalno osjeća, i u oluji njenih osje- ćaja jasno je razabirala ovu promjenu. I on - upozna jednom njenu bol! dolazi nešto na pamet. Spominješ se, da si me, kad sam se nazad 2 godine oženila, pitala: ,Našto sada misliš, dijete moje ?. Za stalno na tvog supruga? Odgovori mi na jedan upit, ali otvorene i pošteno, kako što pristoji jadnom dijetetu — ljubiš li svog muža? Svijetlečim sam ti okom prišapnula : »Da, da, ja ga ljubim“. Moj je muž ovaj čas otišo, preko objeda nije mi ni jedne riječi progovorio. Čorbu je jedva okusio, mesa se jednom dotakao, na slatko se ni me obazirao. On je ustao, nekoliko je časa išao gore dolje i napokon se ustego u svoju sobu, gdje je pušio i pisao. Gledala sam kros ključanicu. Rastrgao je dva tri lista, pisma je spalio, a prah razasuo. Napokon je dovršio : opet se je povratio u jedaonicu, hladno me pozdravi i bez riječi pođe. Veoma je ljut. A zašto? Jer ga lju: bim — ljubim — ljubim ! Draga majko! Kao nevjesta odgovorila I dok se je nje um bistrio, još je veće sam ti površno, jer onda nijesam znala što željela da plače, jauče .... je ljubav. Sada ti odgovaram na tvoj. upit; i Sjede k muševu stolu i napiše slijedeći ta od jučer sam žena i s ushitom ti kličem : list : | Ljubim ga! | »Draga, dobra majko! U ovaj čas mi Da, od sinoć. bu ai tu RONI tt s kk z Ta, jučer sam bila na plesu. Mnogo sam podnijela. . Možeš li pojmiti majko! Tvoja Irena, tvoj mali, mahniti, veseli vra- žić, trpio je cijelu noć najgroznije muke ondje, gdije se plešu najslađi valzeri i gdje 10—20 plesača moli za jedan okretaj. I to sve stoga, što svog muža — ljutim. Novi me je ovaj (osjećaj usrećio, pa ipak sam neizrecivo trpjela. Što sam do sada čutjela, bio je takav slabi odsjev onog osiečaja, koji me sada oduševljava. Koliko sam se puta pitala: Zar je ovo lju- bav? U mojim mladenačkim snovima pred- stavljala sam si ljubav na sasma drugi na- čin, i jedva sam se sprijateljila spomišlju, da san i zbilja nijesu jednaci, a moj je san bio odveć lijep, da se pretvori u zbilju. Zar se brak sastoji u tom, da muž dolazi kući na uru, da na uru želi objed, da ovo želi, a ono prezire, da se u večer izmoren vraća