U DUBROVNIKU, 15. srpnja 1908.

 

 

 

 

 

Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini.
=== o Štamparija DeGinlli i dr. pi

 

ENA HRVATSKA

Cijena je listu unaprijeda: sa Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino-
semstvo 10 K i "oštarski troškovi. Ko ne vrsti list, kad mu pretplata mine, smatra se
s======= =  predbrojen i za došasto polugodište.

 

 

 

 

 

 

 

Brzojavne vijesti.

Srpsk! crkveni kongres.

KARLOVCI, 15. jula. — Srpski
erkveni kongres sazvan je za 28.
srpnja.

Štrajk prestao.

RIJEKA, 15. jula. — Štrajk je
prestao. Svi kapetani i mašiniste stu-
paju u službu. Uprava se obvezala
ne otpustiti nikoga. Memorandum,
koji su u svoje doba bili predali
štrajkaši, utačeno je podvrći presudi
odbora, u kome će uz zastupnike
društva, pomorske oblasti i saveza
poslodavaca biti i 3, kapetana i 3
mašiniste. Tomu će odboru predsje-
dati guverner Nako.

Proti germanizaciji.

BEČ, 15. jula. — Zastupnici Hr-
vati i Talijani iz Istre upravili su u
saboru zajedničku interpelaciju zbog
germanizacije u Istri.

Dogovori između hrvatskih zastupnika.

BEČ, 15. jula. — Ovamo je sti-
gao zastupnik Zagorac i konferirao
sa dalmatinskim zastupnicima.

Sveslavenski kongres:

PRAG, 15. jula. — Predsjedni-
kom sveslavenskog kongresa biran

je Kramaš. Birano je 6 potpredsjed-
nika, između njih Babić-Gjalski.

Riješena kriza.

BEOGRAD, 15. jula. — Nakon
duga pregovaranja i velikih poteš-
koća Milovanović je sastavio kabi-
net. Tim je kriza barem za sada
riješena.

Pogledi po: soljetu.
Politika Bugarska. —

. U Bugarskom: sobranju raspravljalo ,se
je o odgovoru na kneževsku besjedu. Tom se
je prigodom izjavio ministar izvanjskih.
sala 0 politici Bugarske. Reče, da će
grrska sve uraditi, da, se ostale države
uvjere, kako je njoj na sron mir na Balke-
nu. Zemlja je u. prijateljskim - odnošajima
u Rumunjskom, Striko i Turskom, te Šr-

 

ge. 3

bijom, samo je željeti da prijateljstvo s ovom
posljednom bude iskreno. Bugarska nije po-
ticala ustanak u Macedoniji, nego je on na-
stao radi samih nesretnih prilika u Mace-
doniji. Vlada će nastojat spriječiti rad
ustaških četa, jer je to i Bugarskoj od ko-
risti. Bugarska ipak ne niječe, da je njezina
sudbina vezana s onom Macedonije, pa stoga
kad bi joj prilike naložile, da vodi drugu
politiku, nego je sad navijestila, vlada će
je odlučno voditi oslonjena na povjerenje so-
branja.

Kriza u Srbiji.

U Srbiji vlada mir. Narod povjerenjem
čeka riješenje parlamentarne krize. Vijesti,
koje su neke vanjske novine bile donijele,
da će kralj Petar ostupiti s prijestolja, iz-
mišljene su. Kralj Petar ne misli ostupiti,
a niti ima za to uzroka.

Ponovni pregovori između mlado i sia-
roradikala ostadoše bezuspješni, jer ni jedna
strana nije htjela popustiti od svojih za-
htjeva. Velimirović, kojemu je kralj bio po-

vjerio, da. upravlja pregovorima zahvalio se.

je kralju na mandatu, jer je uvidio, da je
svako nastojanje uzaludno. Po vijestima
kriza je ipak privremeno riješena. Kralj je
povjerio sastav kabineta Milosavljeviću, čo-
vjeku izvan stranaka Ovaj izvanstranački
kabinet podupiraće mlado i staroradikali.
Njegova će zadaća biti provest proračun i
trgovački ugovor s Austrijom, a po tom
raspustit sabor i raspisati nove izbore.

Proti mladoturskom pokretu.

Ministarsko vijeće u Carigradu odlučilo
oštrim srestvima istupiti proti ustašama u
Arbaniji, koji su se u zadnje doba silno
umnožili. Na ovu odluku ministarstva dje-
lovalo je ubojstvo generala Šemsi Paše.
Bivši guverner Janjine, maršal Osman paša
poslat je u Monastir, da uguši ustanak.

Tursk. banka povjerila je Osman paši
375.000 franaka. Ovaj će mu novac trebati
za troškove oko ugušenja ustanka. Ustaše
su se pojavili u zadnje doba u 'Resni i u
okolnim mjestima Monastira. Oni prikupljaju
nezadovoljnike u svoje čete, oblskrbljuju se
oružjem i prahom. Misli se, 'da ako ustanak
ne bude u što kraće vrijeme ugušen, da će
sehvatiti svu Arbaniju.

Kandidsti za preojednlštvo u jed. Državama.

tete a iverica, soon s

- IZLAZI | SVAKE SRIJEDE I SUBOTE SRIJEDE I SUBOTE

 

 

 

Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisl uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahval
plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po
godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se.

   

 

 

POJEDINI BROJ 10 PARA.

 

 

Ne treba otale ipak zaključiti, da je
Taftov protivnik, Bryan kandidat parade.“
Ne, jer i on ima jaku i oduševljenu stranku /
za sebe. Na demokratskoj konvenciji u Deu-
veru 900 delegata stranke glasovalo je da M
se kandidira Bryan. A toliko je oduševljenje
vladalo na konvenciju, da se je 72 časa
pljeskalo i klicalo Bryanu. Rijedko je ko
na svijetu postigao toliko oduševljenje. + De-
mokratska će stranka stupiti u izbornu borbu
s jednim radikalnim i polu-socialističkim pro-
gramom. =.

Bryan i ako podleže u izdornoj borbi, ii
što će se po svoj prilici i dogoditi, a bude 6
izabran Taft, ipak će se moći tješiti, da ima ća
iza sebe tako jaku oduševljenu stranku, koja

 

 

mu je znala 72 časa klicati, te s kojom će M
on ipak u životu Sjedinjenih Država moć =.
igrat važnu ulogu. s M:

Tittoni i izvolskij u Beču.

S austrijskim ministrom izvanjskih po-
sala, Ehrenthalom sastat će se u Beču mi- že
nistri izvanjskih posala Rusije i Italije: Iz- ara
volskij i_Tittoni. Tittoni će par dana biti — E
gost kod kneza Frasso-Dentice, koji posje-
duje ogromno dobro Brenitz-Kravska. Na :
ovom dobru primit će knez Tittonia.  *

U posjetu 'Tittonia ne vidi se nikakova
osobitost, jer je domekle i naravno da se
sastaju dva ministra države trojnog saveza. S
toga se i ne polaže velika važnost pohodu
Tittoni-a u Beč, ali za to se veća važnost
polaže pohodu Izvolskoga.

I zaista izgleda čudno, da iza oteti:
engleskog s ruskim vladarem u Revalu, koji
se sastadoše da odluče kako će onemogućiti
svaku prevlast Austrije na Balkanu, da ruski
ministar izvanjskih posala ide u Beč, Ovdje.
izgleda, da su dvije stvari moguće: ili Iz |
volskij ide u Beč, da Austriju predobije za
jedan savez s Rusijom i Engleskom, a mo-
guće i s Francuskom, a odaleći je od Nje-
mačke, ili su na dvoru uspjeli oni elementi
keji su bili proti revalskom sastanku, a tra-
žili da se Rusija što više približi Njemačkoj
i Austriji.
= Ovako se Izrazuje ,Neue Freuo Presse“;

»Rusija ne smije zaboraviti, da za nj di
plomatski put Istoka prolazi preko Beča.
Sumnjive izgledaju koristi revalskog spore

zuma, pa će se :Khrenthal. moršt ise i
držni u sžavolikka  TičiM