Strana 2. i CRVENA HRVATSKA« Broj 57. I u Kninu su mu ,,srmostalci“. Rauchu što god se dogodi, uvijek su mu samostalci krivi. Kad je došao u Zagreb, ,samostalci“ su nauckali »dobre i vjerne zagrebčane“, da mu rastepu povorku i bace ,ređimatu“ pred konje. U Karlovcu su kroz usta Lukinića govorili Pribičević et comp. a oni zvižduci, kojim ga je građan- stvo dočekalo, i ono je bilo maslo prokletih ,samostalaca“. Pa mu ni- jesu dali mira ni u Kninu. I tamo su se vragovi dovukli, da pozdrave »najhrvatskijega“ bana. Kad bi ove pojave dali Kraft- Ebbingu, da ih proučava, uvjereni smo da bi našao u njima sve znakove hronične paranoje. Rauch sliči don Quihottu, koji se obara na vjetrenjače ili probija mijehove vina, u misli da su to neprijatelji. Nu ta komična pojava ima nešto i sažalna u sebi. U Rauchu, koji automobilom nalijeta na kola seljaka, što gone vino u Zagreb, koji izabire sebi Dulčinee u Potokgradu, vidimo ne samo čovjeka, kojemu nešto fali u glavi, pa mu se ljudi smiju, već i mahnica, koji je spravan da počini u času bjesnila svaki zločin, da u ruševinama i plaču drugih utiša pa barem za časak sa- vjest, koja ga prikara s njegova vje- rolomstva prama narodu. U tomu se on razlikuje od don Quihottea. Ovaj je plemenit luđak, a Rauch je mahniti zločinac. I taj mahniti zločinac htio je u svojem bjesnilu da i Dalmaciju provocira. Jedino se tako dade protumačiti njegov posjet u Kninu. To je bila prosta provokacija, a na nju je na- rod odgovorio onako, kako je zaslu- živala. Knin je ovaj čas govorio u ime cijele Dalmacije. Zaludu je Rauchu tješiti se, da su mu ono opravili ,samostalci“. Oni na kojih je adresu bila upravljena demonstracija, razumiju, da ga tu:ne ulaze ni Srbi ni Hrvati, nego Dal- macija cijela, koja se tim identifici- rala s braćom preko Velebita u bor- bi, da se obrani od mahnita zločinca. Njega je trebalo držati vezana kući, a kad su ga pustili, da slobodno mahlnita, nek budu barem toliko iskreni, pa priznadu, da imamo i mi pravo braniti se. dlozi slavenski narodi mogu samo međusobno zavaditi, a ne približiti. Hoće li ove pred- konference uspjeti teško je reči, ali svakako je dobro, da se je kao podloga za svesla- venski kongres uzela realna podloga, na ko- . Joj se jedinoj svi Slaveni mogu skupa naći. Ne treba naglašivati, da moderno sla. venstvo nema ništa zajednička sa starim slavenofilstvom, koje je išlo za tim, da sve narode slavenske skupi pod ruskom vlasti i da im narine pravoslavlje. Moderno sla- venstvo računa na političke položaje slaven- skih naroda i uvjereno, da se ti položaji ne mogu silom mijenjati i u nove skupine ska- lupiti, ono nastoji, da ih barem složi u za- jedničkoj obrani od germanske poplave, da otisne od njih tuđu kulturu, a oplodi ih u najboljemu što je slavenski svijet do sada stvorio. Moderno slavenstvo ne sanja o izvanred- noj međusobnoj pomoći, o narodnom spasu sa strane slobodnih slavenskih država. Ne, da- nas bi uvjeravanje o tome bilo bezuspješno iza onolikih razočaranja, koje smo doživjeli o slavenskoj uzajamnosti, osobito u bečkom parlamentu. Moderno slavenstvo treba da pomoću realnih narodnih interesa tek utre put pravoj uzajamnosti, a tad istom raoći će se preći otvoreno na političko pitanje. #* U ponedjelnik su započeli predkoference. U nedjelju u večer dano je gostima u po- čast svečana prestava, a po tom gozba u Narodnom domu. Pruski Poljaci nijesu došli na predkon- ferencu, jer se boje, da ih ne bi Nijemci radi toga još više progonili. Radi istog uzroka ni Slovači iz Ugarske nijesu poslali svoje prestavnike.: Oni se plaše osvete Mad- žara. Mladorusi i klerikalni Slovenci iz po- litičkih uzroka nijesu zastupani. Dalmaciju zastupa dr. Tresić-Pavičić. Tršćanske Hrvate i Slovence zastupa dr. Rybarž, štajerske Slovence dr. Bošnjak, a goričke Slovence Andrija Gabršek. Kao delegati Srbije došli su na kongres državni tajnik Gržić, sveučilišni profesor Pavlović i načelnik beogradski Bulović. Po- litičke će srpske stranke zastupati Cvijić i bivši ministar Drašković. - Delegati su hrvatski : narodni zastupnici dr. Lorković, dr. D. Popović, Lj. Babić- Gjalski, dr. Vinković i S. Radić, koji se je nalazio u Krakovu. Za predsjednike kongresa izabrani su: Dr. Kramaš kao prvi predsjednik za Čehe ; Krasovski kao drugi predsjednik za Ruse : Chylimski za Poljako, a Hribar za južne Slavene. Kongres ima imenovati tajnike i svoja službena izvješća publicirati. : Kongres će viječati tjedan dana. Svaki će se dan obdržavati dvije sjedmice. Oko 10 sati prije podne do 1 sat po podne i od 3 sata poslije podne do 5 sati poslije podne. Dr. Kramaš otvorio je u ponedjelnik svesla- venski kongres u svim slavenskim jezicima. ovi: Utemeljenje jedne slavenske banke, or- ganizovanje slavenskoga novinstva, organi- zacija slavenskih sokolskih društava, svesla- venska izložba u Moskvi godine 1911., or ganizacija slavenskog knjižarstva i organiza- PE Ea ru za služila su ova načela basom : 1. Za ove zadaće treba predobiti sve slavenske narode i stranke. 2. Slavenski kongresi smiju samo da idu za kulturnim ciljevima. 3. Sva su politička pitanja iz :kongres- nih vijećanja isključena. 4. Svaka se agresivna tendencija mora odstraniti. Slavenski kongresi idu za mirom, kako to već i njihov program i cilj poka- : zuje. Kongresi hoće samo da osnuju kulturne i civilizatorne zavode, koji nisu protiv ni- koga napereni. i 9. Zbliženju pojedimih slavenskih ple- mena na kulturnoj podlozi treba staviti sa- vremene uvjete, koji su kadri, da se slaven. plemena mogu intelektualno i kulturno razviti. 6. Prema posebnom zaključku slaven- skih zastupnika ima se to zbliženje i taj sporazum dosegnuti na demokratskom te- melju jednakosti, slobode i bratimstva i je- dino na bazi postojećih državnih forama i grupacija. Domaće vijesti. Osjek proti velikom županu. Na skupštini gradskog zastupstva u Osjeku, ko- oj je prisustvao veliki župan barun Rajačić, pročitao je dr. Ante Pinterović prosvjed u ime većine gradskog zastupstva. U prosvjedu se ustaje 1. proti imenovanju Rajačića za velikog župana, koji je bio madžarski čino- vnik, 2. proti Wekerla, koji je nazvao hr- vatskog bana mađžarskim eksponentem, 3. proti tome, da veliki osječki župan bude madžarski eksponenat. Ovaj je prosvjed bio unesen u zapisnik. Za nj je glasovalo 16 proti 7 gradskih zastupnika. Otvor hrvatskog sabora. Ministar za Hrvatsku Josipović izjavio se je surad- niku ,N. P. Jour“, da će hrvatski sabor: svakako biti sazvan u jeseni. Saboru će se iznijeti na pretresanje i glasovanje proračun, te mnogi zakoni gospodarstvene i pravosu- dne naravi. Ovim bi zakonima počeo ban Rauch ispunjati svoj program. Na koncu svoje izjave prijeti Josipović, da će sabor biti raspušten, ako hrvatsko-srpska koalicija ne bude pustila, da se u saboru mirno radi. Ako Rauch ne uzmora još prije čistiti i s raspustom sabora ne bi se štetovalo?koa- liciji, nego opet samom Rauchu, jer bi novi izbori još jaču koaliciju doveli u sabor, a taj drugi poraz zaista Rauch ne bi mogao pretrpjeti kao ban. Mihanović u Beču, Dalmatinski bo- gataš Nikola Mihanović stigao je .dne 10 ov. mi. u Beč, te se je u parlamentu ras- govarao sa zastupnicima Biankiniem i Vu- kovićem. Za tim je konferirao sa ministrom šaja između Austro-Ugarske monsrhije i Argentine. Iz Beča krenuo je Mihanović automobilom u Italiju. Znakovi postepena osvješčivanja. li e či ooi i wz Koe vd). EA