W ROK NES PoI TO a

God XVII.

 

ka A Ši iii. HR O RR LIRA Sai AE id

U DUBROVNIKU, 22. srpuja 1908.

RV

 

 

ATK:

 

Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-U;,

 

 

 

Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. mzm=zm=m=m= =
Štamparija DeGiulli i dr. —

 

 

garsku na godinu 10 K. Za ino-
soznatvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplsta mine, smatra se
=RazETERS predbrojen i sa došasto polugodište. muzu

 

 

IZLAZI SVAKE SRIJEDE |

 

 

JO I PR

 

Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Za isjev e, priopćena, zahvale
plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi, koji se

godbi us rasmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju 99.

puta štampaju. po pe

 

 

 

Brzojavne vijesti.
Rauch u Pešti,

BUDAPEST, 22. — Ponedjeljak
u večer stigao je ovamo Rauch, te
je jučer konferirao sa Wekerleom, i
izvjestio o demonstracijama prigodom
svoga putovanja.

Hrvatski državni odvjetnik u Pešti,

BUDAPEST, 22. — Ovamo je
stigao državni odvjetnik Accurti i
konferirao sa Wekerleom a poslije
sa Josipovićem o demonstracijama u
Novome proti Rauchu.

ZAGREB, 22. — Današnji listovi
oštro ustaju proti putovanjn Accur-
tijevu u Budimpeštu. Hrvatska je po
nagodbi u sudbenim poslima sasvim
autonomna, državni odvjetnik nema
tražiti u Pešti instrukcije, to je po-
vreda autonomije.

U inspiciranju.

BEČ, 22. — Zapovjednik ratne
mornarice grof Montecuccoli otputo-
vao je u Trst, da pregleda mornaricu.

Kriza riješena.

BROGRAD, 22. — Kraljevom in.
tervencijom, riješena je kriza. Veli-
mirović je već sastavio kabinet. Ni-
kola Pašić ostupio je od vodstva
starih radikala Kralj ga je imenovao
poslanikom u Pariza.

.Istupio iz stranke,

ZAGREB, 22. — Usljed dogo-
đaja u Karlovcu, gdje je Banjavčić
došao u sukob sa svojim biračima i
sa strankom, potonji je istupio iz
stranke prava. U pismu, koje je upra-
vio. eksekutivnom odboru stranke,
motivira «voj istup ćim, tibia dea
ostabi redove trnje.

Pogledi po svijetu.

Fatličros aa putu.
Predsjednik Francuske republike ai-

mrda my rArdnhlan srbe.

Ver t Rusije a caru V

pitdravlja ovaj put svo

 

cuske republike ne donaša novotarija u me-
đunarodnoj politici. S njim se potvrđuje
ono, što je cijelom svijetu poznato, naime
savezništvo velike sjevero-istočne države s
našom republikom. Ovaj savez opstoji od
nazad 14 godina, pa kao što je u prošlosti,
tako i u sadašnjosti Francuskoj daje dosta
koristi. To ge može najbolje prosuditi po
nedavnim događajima, kad se je činila, da
Rusija ne može ispunjati sve svoje dužnosti.
Događaji ovi su pokazali što bi se tada do-
godilo s evropejskim ravnovjesjem. Danas
je, kao i jučer, savez s Rusijom temelj naše
vanjske politike“.

Rad bečkog parlameeta.
Proljetno zasijedanje bečkog parlamenta

dovršeno je. Zastupnici su se razišli svojim
kućama, da se odmore i obrane od ove lje-
tne sparine, pa da ojačani, u jeseni opet za-
počnu rad. Sve novine više su manje zado-
voljne s radom pučkog parlamenta općeg
izbornog prava. Ovaj je parlamenat glasovao
nagodbu s Ugarskom i proračun, što je ri-
jetkost za austrijski parlamenat. Prijašnjih
se je godina vlada morala uticati izvanred-
nim mjerama, da dobije proračun.
Dalmacija € novim parlamentom može
biti zadovoljna i nezadovoljna. U material.
nom pogledu zadovoljna, jer se je ove go-
dine nešto više učinilo i glasovalo za potrebe
Dalmacije, ali zato u marodnom političkom
pogledu ne možemo biti zadovoljni. Parla-
menat općeg preve glasa potvrdio je nar
godbu s Austrijom, # da nije zepitao, jesu
li pri sklapanju nagodbe i Hrvati atjecali, i
jesu li njihovi intenesi zaštićeni. Taj je par-
lamenat saslušao bez prosvjeda nezakonitu
izjavu ministi& Becka o pravmom položaju
Dalmacije. Bit će se sve to dogodilo i s pa-
šom krivieom : me poslasmo u Beč odlučne
branioce paših prava: imamo povo izborno
pravo, ali ne znadijasmo nove ljude, se ve-

čkom, Bugarskom i Srbijom, me bi mogle
napredovati, nego bi se vremenom pretopile
u narod države u kojoj živu.

Riješena kriza u Srbiji.

Nakon toliko pregovaranja, pristajanja
i odustajanja, uspjelo je kralju Petra nago-
voriti stare i mlade radikale, da popuste
jedni drugima, & bi se tako ona neugodna
kriza riješila. . Radikali jedne i druge boje
sklopili su sporazum. Staroradikal Velimiro-
vić preuzeo je sastay ministarstva, koje se
je ovako obrazovalo : Presjednik Velimirović
uzimlje javne radnje, Milovanović . vanjske

poslove i privremeno pravdu, Milosavljević
unutrnje poslove, Aadro Nikolić nastava,
Popović finance i privremeno trgovinu, a
general Stefanović rat. Velimirovićevo mini-
starstvo iznijet će skupštini na glasovanje
trgovački ugovor s Austrijom i proračun bez
apanaže kraljeviću, osim toga novo izbornq
pravo, općinske zakone i neke druge, važne
za državu. Skupština će se sastati ma vijer
ćanje u jeseni, a po glasovanim spomenntim
zakonima biće raspuštena, te po prilici u
septembru raspisani novi izbori. Iza toga
uči će u Welimirovićevo ministarstvo tri

mladoradikalcea.

Pisme jednog osuđenika.
Ruski listovi donesoše ovo pismo, koje

je pisao jedan 19. godišnji osuđenik pa smrt

svome ocu. Osuđenik se je zvao Mibgel Usov.

Osuđen je radi atentata na gene

u Slaviauski. Pismo glasi :

tro! Kako vam je? Kako ste? Ja sam
bro i zdravo, ali do jedan sat ne će we više

u hodniku ; ondje se obično sakupljaju uznici

osuđeni za progonetvo.. Približi .mi ge sve-
čepik, i sepita me, da li se želim smiriti #

. Bogom. Naravno pristadoh. A iza kako sam:

se ispoyidio i pričestio, zaprosih da mi se
dozvoli pisati vam ovo io Ovdje sam