Strana 2. CRVENA HRVATSKA“ REG Broj 59. Događaji u. Kninu. Prigodom govora o demonstraci- jama u Kninu izbilo je na dvor, da je pred. starinar. društva fratar Marun bio preko jednog dostojanstvenika na Rijeci obaviješten, da će Rauch doći u Knin; da je tada Marun pisao za- stupniku Periću, kako treba da se ponaša, i da je on cijenio, da radi prama uputi Perića, i ostalih zastu- pnika, kad je na onaj način pričekao Raucha. Je li fra Marun pogriješio? — Po našemu mišljenju on je radio sa- svim korektno, kad se je obratio za- stupnicima za savjet, i ako nije ho- timice zlo razumio zastupnike, već radio po njihovojiuputi, u njegovu po- našanju može biti pogrješke, ali gri- jeha nema. Mi čemo dapače ići još u dalje, pa kazati da je njegova du- žnost bila u sličnoj stvari pitati ljude svoga povjerenja i ravnati se po onomu što mu oni kažu. Odgovor- nost pada samio na zastupnike, što su ga tako uputili — ako su ga tako uputili, jer po jednoj versiji, koju priopćuje ,Naše Jedinstvo“, htjeli bi neki, da je on zlo razumio zastupnika Perića. Svakako je u cijeloj ovoj aferi potrebito malo više svjetla, a mi smo uvjereni, da će to svjetlo unijeti sami zastupnici. Jer njima ne može biti svejedno, da ih naš svijet prikara s dvoličnosti. Kad bi oni bili svjeto- vali, da se Raucha u Kninu pričeka dostojanstveno, tim bi došli u opreku sami sa sobom i sa svojim javnim radom u Beču. Jer onoaj, kojega u zastupničkoj kući proglasuju da je nedostojan sjedati na banskoj stolici, nije bogme dostojan ni da bude do- stojanstveno pričekan u mjestu, gdje svaki kamen sjeća lijepe prošlosti naše. *ox* * Dok se o.ovom raspravlja po na- šim novinama, vlasti je austrijske uhvatila potrka za onim, koji su se usudili uvrijediti ,bana hrvatskoga“. Uvrijediti Hrvatsku, to se može svaki dan na sto različitih načina, ali uvri- jediti: ,bana“ Raucha, to je zabra- njeno. Zašto? — Svi znamo. Bilo bi, po tom odviše tražit od njih, da miruju, ali ipak nek velene <, skaču, mogli bi se oznojit, nahladit to im revee a- ri Tako neka oni pripovijedaju popu Lesu, da je ova uz nekoliko gran- cassa i trombuna teatralno insceni- rana racija na kninske demonstrante samo za Raucha. ,Quos ego“ Ton- čićev, to je samo uvertura velike ko- mične opere, što se ima odigrati na izborima. Ali da mu plješću, nije odmah imao započeti ,fugom“, to ide u ,finale“. Hrvatska Borba. Frank, Rauch i ,,Hrv. Kruna“. Frankovci su stupili očito u službu bana Raucha. Hvale ga i brane gdje god mogu. U Lici ga svukud, gdje su oni imali upliva dočekaše slavljem. Glasilo njihovo ,,Hrv. Pravo“ ovako piše o Rauchu :; »Baruna Raucha smatramo po načelima posve ravnim svim koalicionašima. Kao čo- vjek možda je daleko bolji od mnogih iz- među njih; o njemu govore s poštovanjem ljudi nepristani, pošteni; priznaju mu lijepe sposobnosti i puno volje, da mjesto, koje zauzima, ispuni na korist naroda. Ako nije moguće, da što učini, biti će krivnje na koalicionašima, koji mu od punoga dana ogorčuju zvanje, te u njegovo srce silom si- paju otrov mržnje“. Ovakav hvalospjev od najradikalnije (?) stranke zaista se Rauch nije nadao primiti. Po Franku svi ,nepristani i pošteni ljudi govore s poštovanjem“ o Rauchu. Mi- slimo, da Frank ne će moći zanijekati po- štenje i nepristranost don Ivu Prodanu, vođi dalmatinskih Starčevićanaca. Pa ipak list Prodanov ovako komentira Rauchove doživljaje u Kninu: »Evala Kninjanima, koji se tako dično poniješe i u ime cijele Dalmacije prosvije- dovaše proti Rauchovu dolasku na naše tlo, a proti napadajima ,,Narodnih Novina“, u obrani svoga gospodara, najenergičnije pro- svjedujemo porukom: u ovoj ponositoj ze- mlji nema boravka tiranima!“ A na drugom mjestu: I tako je Rauch dočekao u Kninu što je zaslužio: mirnu, dostojanstvenu dde- monstraciju“. Ko istinu govori, Frank ili Prodan ? Je li Rauch lijepih sposobnosti i pun volje da narodu koristi, kako veli Frank, ili je tira- nin, koji zaslužuje demonstracije, kako po- ručuje Prodan? Na to ni ne treba :odgova- rati. Narodno ogorčenje proti madžarskom eksponentu daje pravo Prodanu, ali istodo- bno tim osuđuje svaku političku vezu s čo- vijekom, koji se ne stidi javno uzimati u zaštitu jednog nametnutog i propalog bana. Za jedinstvenost, a proti paritetu. » Budapesti Hirlap“ donaša članak s na- slovom ,Paritetna Hrvatska“, te kaže, da iz svih zadnjih pojava, govora, iskaza itd. isbijeja dvije čitjenice : 1. da ima još dosta računati. S njom se ne može pregovarati, jer nije pouzdani. To je, kao da opet damo u ruke novce onom, koji nam ih je već jednom pronevjerio. Ugarska je nagodbom od 1868. stvorila podlogu za mir i nadala se je, da će se Hrvati sprijateljiti sa ug. državnom idejom. Međutim u Hrvatskoj je sve više rastao broj neprijatelja i pristaša hrv. drž. ideje. Trajan mir se ne postizava koncesijama, jer ih Hrvati ne izrabljuju za mir, nego za nove zahtjeve i rat. Što se drugog pojava tiče, to bi nova paritetna nagodba između dvaju država, kao međunarodni ugovor miru malo pomo- gla, jer bi Hrvatima priredila put k potpu: nom odcijepljenju. Na temelju pariteta ne bi bio kralj sa- mo po naslovu, nego doista kralj Hrvatske. Hrvatska bi morala imati odgovornog bana u svojstvu ministra predsjednika, odgovorne ministre za autonomne resorte, krunjenje ne bi bilo sa Stjepanovom krunom, nego sa ugar.-hrvatskom, zajednička vlada bi bila ugar.-hrvatska, a nekoji ministri bi morali biti Hrvati, dočim bi specijalni ugarski mi- nistri biti izlučeni iz centralne vlade. Bilo bi posebno državljanstvo hrvatsko itd. Koa- licija kaže, da ona sve to ne traži, ali našlo bi se opet novih ili možda. ovih istih Su- pila i Zagoraca, koji bi išli svegj dalje i ovo tražili, a novi Pliverić bi na osnovu pariteta koncentrirao sve veće zahtjeve. Novi paritetni odnošaj ne bi zajamčio mir, nego pospiješio rastavu. Treba da dođu na javu novi sada pri- gušeni elementi, naročito hrvatski Nijemci i Madžari, te Hrvati izvan stare granice i oni neka stvore novu eru bratstva, ne koalicija. Domaće vijesti, Jugoslaveaski saborski podpre- sjednik. U bečkom parlamentu. iznio je zastupnik Chiari predlog, da se ustroje još dva mjesta sabdrskih podpresjednika, te da da se poveća broj redatelja i perovođa. Kra- marž je prihvatio predlog Chiaria s promje- nom, da se osnuje još tri, a ne dva nova podpredsjednička mjesta. Jedno će pripasti Nijemcima nacionalcima, drugo socialistima, a za treće nek se sporazume Rasini i Ju- goslaveni. Predlog Kramaržov bio je pri=, hvaćen i imali su se novi podpresjednici "birati prije nego nastupe ljetni saborski praznici. Jugoslavenski zastupnici se dogovoriše, da će izmjenice na neko stanovito vrijeme birati za podpredsjednika Slovenca, pa Hr- vata. Prvi jugoslavenski podpresjedriik imao je biti Slovenac Pogačnik. Sovim zaključ- kom Jugoslavena nisu se zadovoljili Rusini, Oni se složiše s Talijanima i Rumunjima i zahtijevahu skupa, da sve manje pečate tarne skupine, naime: Hrvati, S lijani, Rusini i i biraju za jeme na izmijenice i