Strana 2. CRVENA HRVATSKA“ REG Broj 59.

Događaji u. Kninu.

Prigodom govora o demonstraci-
jama u Kninu izbilo je na dvor, da
je pred. starinar. društva fratar Marun
bio preko jednog dostojanstvenika na
Rijeci obaviješten, da će Rauch doći
u Knin; da je tada Marun pisao za-
stupniku Periću, kako treba da se
ponaša, i da je on cijenio, da radi
prama uputi Perića, i ostalih zastu-
pnika, kad je na onaj način pričekao
Raucha.

Je li fra Marun pogriješio? —
Po našemu mišljenju on je radio sa-
svim korektno, kad se je obratio za-
stupnicima za savjet, i ako nije ho-
timice zlo razumio zastupnike, već
radio po njihovojiuputi, u njegovu po-
našanju može biti pogrješke, ali gri-
jeha nema. Mi čemo dapače ići još
u dalje, pa kazati da je njegova du-
žnost bila u sličnoj stvari pitati ljude
svoga povjerenja i ravnati se po
onomu što mu oni kažu. Odgovor-
nost pada samio na zastupnike, što
su ga tako uputili — ako su ga tako
uputili, jer po jednoj versiji, koju
priopćuje ,Naše Jedinstvo“, htjeli bi
neki, da je on zlo razumio zastupnika
Perića.

Svakako je u cijeloj ovoj aferi
potrebito malo više svjetla, a mi smo
uvjereni, da će to svjetlo unijeti sami
zastupnici. Jer njima ne može biti
svejedno, da ih naš svijet prikara s
dvoličnosti. Kad bi oni bili svjeto-
vali, da se Raucha u Kninu pričeka
dostojanstveno, tim bi došli u opreku
sami sa sobom i sa svojim javnim
radom u Beču. Jer onoaj, kojega u
zastupničkoj kući proglasuju da je
nedostojan sjedati na banskoj stolici,
nije bogme dostojan ni da bude do-
stojanstveno pričekan u mjestu, gdje
svaki kamen sjeća lijepe prošlosti
naše.

*ox*
*

Dok se o.ovom raspravlja po na-
šim novinama, vlasti je austrijske
uhvatila potrka za onim, koji su se

usudili uvrijediti ,bana hrvatskoga“.
Uvrijediti Hrvatsku, to se može svaki
dan na sto različitih načina, ali uvri-
jediti: ,bana“ Raucha, to je zabra-
njeno. Zašto? — Svi znamo.

Bilo bi, po tom odviše tražit od
njih, da miruju, ali ipak nek velene <,
skaču, mogli bi se oznojit, nahladit

to im revee a- ri

 

Tako neka oni pripovijedaju popu
Lesu, da je ova uz nekoliko gran-
cassa i trombuna teatralno insceni-
rana racija na kninske demonstrante
samo za Raucha. ,Quos ego“ Ton-
čićev, to je samo uvertura velike ko-
mične opere, što se ima odigrati na
izborima. Ali da mu plješću, nije
odmah imao započeti ,fugom“, to ide
u ,finale“.

 

Hrvatska Borba.

Frank, Rauch i ,,Hrv. Kruna“.

Frankovci su stupili očito u službu bana
Raucha. Hvale ga i brane gdje god mogu.
U Lici ga svukud, gdje su oni imali upliva
dočekaše slavljem. Glasilo njihovo ,,Hrv.
Pravo“ ovako piše o Rauchu :;

»Baruna Raucha smatramo po načelima
posve ravnim svim koalicionašima. Kao čo-
vjek možda je daleko bolji od mnogih iz-
među njih; o njemu govore s poštovanjem
ljudi nepristani, pošteni; priznaju mu lijepe
sposobnosti i puno volje, da mjesto, koje
zauzima, ispuni na korist naroda. Ako nije
moguće, da što učini, biti će krivnje na
koalicionašima, koji mu od punoga dana
ogorčuju zvanje, te u njegovo srce silom si-
paju otrov mržnje“. Ovakav hvalospjev od
najradikalnije (?) stranke zaista se Rauch
nije nadao primiti.

Po Franku svi ,nepristani i pošteni
ljudi govore s poštovanjem“ o Rauchu. Mi-
slimo, da Frank ne će moći zanijekati po-
štenje i nepristranost don Ivu Prodanu,
vođi dalmatinskih Starčevićanaca. Pa ipak
list Prodanov ovako komentira Rauchove
doživljaje u Kninu:

»Evala Kninjanima, koji se tako dično
poniješe i u ime cijele Dalmacije prosvije-
dovaše proti Rauchovu dolasku na naše tlo,
a proti napadajima ,,Narodnih Novina“, u
obrani svoga gospodara, najenergičnije pro-
svjedujemo porukom: u ovoj ponositoj ze-
mlji nema boravka tiranima!“ A na drugom
mjestu: I tako je Rauch dočekao u Kninu
što je zaslužio: mirnu, dostojanstvenu dde-
monstraciju“.

Ko istinu govori, Frank ili Prodan ? Je
li Rauch lijepih sposobnosti i pun volje da
narodu koristi, kako veli Frank, ili je tira-
nin, koji zaslužuje demonstracije, kako po-
ručuje Prodan? Na to ni ne treba :odgova-
rati. Narodno ogorčenje proti madžarskom
eksponentu daje pravo Prodanu, ali istodo-
bno tim osuđuje svaku političku vezu s čo-
vijekom, koji se ne stidi javno uzimati u
zaštitu jednog nametnutog i propalog bana.

Za jedinstvenost, a proti paritetu.

» Budapesti Hirlap“ donaša članak s na-
slovom ,Paritetna Hrvatska“, te kaže, da
iz svih zadnjih pojava, govora, iskaza itd.
isbijeja dvije čitjenice : 1. da ima još dosta

računati. S njom se ne može pregovarati,
jer nije pouzdani. To je, kao da opet damo
u ruke novce onom, koji nam ih je već
jednom pronevjerio. Ugarska je nagodbom
od 1868. stvorila podlogu za mir i nadala
se je, da će se Hrvati sprijateljiti sa ug.
državnom idejom. Međutim u Hrvatskoj je
sve više rastao broj neprijatelja i pristaša
hrv. drž. ideje. Trajan mir se ne postizava
koncesijama, jer ih Hrvati ne izrabljuju za
mir, nego za nove zahtjeve i rat.

Što se drugog pojava tiče, to bi nova
paritetna nagodba između dvaju država,
kao međunarodni ugovor miru malo pomo-
gla, jer bi Hrvatima priredila put k potpu:
nom odcijepljenju.

Na temelju pariteta ne bi bio kralj sa-
mo po naslovu, nego doista kralj Hrvatske.
Hrvatska bi morala imati odgovornog bana
u svojstvu ministra predsjednika, odgovorne
ministre za autonomne resorte, krunjenje
ne bi bilo sa Stjepanovom krunom, nego
sa ugar.-hrvatskom, zajednička vlada bi bila
ugar.-hrvatska, a nekoji ministri bi morali
biti Hrvati, dočim bi specijalni ugarski mi-
nistri biti izlučeni iz centralne vlade. Bilo
bi posebno državljanstvo hrvatsko itd. Koa-
licija kaže, da ona sve to ne traži, ali našlo
bi se opet novih ili možda. ovih istih Su-
pila i Zagoraca, koji bi išli svegj dalje i
ovo tražili, a novi Pliverić bi na osnovu
pariteta koncentrirao sve veće zahtjeve. Novi
paritetni odnošaj ne bi zajamčio mir, nego
pospiješio rastavu.

Treba da dođu na javu novi sada pri-
gušeni elementi, naročito hrvatski Nijemci
i Madžari, te Hrvati izvan stare granice i
oni neka stvore novu eru bratstva, ne

koalicija.

 

Domaće vijesti,

Jugoslaveaski saborski podpre-
sjednik. U bečkom parlamentu. iznio je
zastupnik Chiari predlog, da se ustroje još
dva mjesta sabdrskih podpresjednika, te da
da se poveća broj redatelja i perovođa. Kra-
marž je prihvatio predlog Chiaria s promje-
nom, da se osnuje još tri, a ne dva nova
podpredsjednička mjesta. Jedno će pripasti
Nijemcima nacionalcima, drugo socialistima,
a za treće nek se sporazume Rasini i Ju-
goslaveni. Predlog Kramaržov bio je pri=,
hvaćen i imali su se novi podpresjednici
"birati prije nego nastupe ljetni saborski
praznici.

Jugoslavenski zastupnici se dogovoriše,
da će izmjenice na neko stanovito vrijeme
birati za podpredsjednika Slovenca, pa Hr-
vata. Prvi jugoslavenski podpresjedriik imao
je biti Slovenac Pogačnik. Sovim zaključ-
kom Jugoslavena nisu se zadovoljili Rusini,
Oni se složiše s Talijanima i Rumunjima i
zahtijevahu skupa, da sve manje pečate
tarne skupine, naime: Hrvati, S

lijani, Rusini i i biraju za
jeme na izmijenice i