Strana 2. »CRVENA HRVATSKA“ Broj 60.
CAT SE etemtiminnamtnesnnsimsmaprsisaimamstijimninteistedtmsunistikskonjcentaltisrnistupussresiiseeiessnsnniauninij i; ESET 548 2:

Stonska Prevlaka.

Novine pišu, da je već odlučeno,
da se ova prokopa.

Ovom prigodom razvila se i ra-
sprava o koristi prokopa. , Velebit“
ima o tom uvodni članak. Da ne
bude vrijedit i -ovdje ona: ,Spra-
vljali ražanj za zeca, a zec u gori“!

Nego pok. Skurla kazao je jed- :

nom, kad su mu došli dodijavat u
pitanjima vjere, kako to, kako ono:
»što ti prema vjerovati“, pa ćemo
se i mi predati iluziji, da će biti kako
kažu.

Stonjski prokop bio bi za srednju
i južnu Dalmaciju od velike znameni-
tosti. On bi nas približio za barem
1 sat i po vožnje, a to je u vijeku
brzine dosta. K tomu bi put bio
skoro sve među otocima, a to je
znamenito za promet stranaca, koji
ne bi bili izloženi toliko nevremenu
na moru.

Osim ove vrijednosti za unutrašnji
promet, neki prokopu pripisuju ve-
liku znamenitost i za vanjski promet,
pa već računaju, koliko će Spljet
tim izgubit. Ovi idu sa pretpostavke,
da vlada misli uredit u Kleku ve-
liku trgovačku luku, u koju bi se
svrnuo cijeli izvoz iz Bosne.

Nijesmo toga mišljenja. Prvo
svega gradnja prokopa ne daje pravo
naslućivati, da će doči u Kleku do ve-
like izvozne trgovačke luke. Za tako-
vu luku ne bi trebalo uopće stonjskog
prokopa, jer i tako ta luka ima pri-
rodni ulaz, koji veliki trgovački pa-
robrodi dolazeći iz svijeta uvijek
vole od umjetnog prokopa. Ko bi
išao sueškim prokopom kad bi bilo
prirodnog morskog puta iz sredo-
zemnog mora u Indije ? Prokop po-
kazuje naprotiv, da se vlada bavi
misli učiniti u Kleku ratnu luku,
koja bi uslijed prokopa dobila drugi
izlaz. Kad bi se takova luka gradila
u Kleku, isključena je mogućnost,
da bi se tu mogao razviti trgovački
emporij za Bosnu, za koji u ostalom
fale i sve ostale pretpostavke, bez
kojih povjest ne bilježi velikog tr-
govačkog grada.

Nek nam se ne pokazuje na Sin-
gapoor i na gradove, koji u Americi
niču kao gljive. Za takove tvorevine
volje ljudske. bile su mjerodavne pri-
like, koje bi bilo mahnito tražiti kod
nas. Za Singapoor potrošili su Inglezi
stotinu milijuna, a u Beču bi pustili,
da prije propane cijela Bosna skupa
sa Dalmacijom, nego bi se na to
odlučili. A drugo nema za to ni
vidljive potrebe. Bosni služi izlaz na

Biti more, ali da su ga htjeli, mogli su

|), dosad imati stotinu izlaza boljih od

=

Neuma. Zašto ovo naše željeznice
nijesu gradili upravno prama središtu
Bosne, uego je iskrivili tako, da od
nje bosanska trgovina ne može imati
koristi. Zašto ne grade željeznicu

- Aržano-Spljet, pa eto im krasnog

izlaza na more.

Kažu, ne će da grade zbog po-
litike? Ali taj razlog vrijedi i pro i
contra. Jer ako je istina, da Madžari
hoće Bosnu vezati željeznicama sa
sobom, bit će istina i to, da ni Beč
ni Pešta ne će da dopuste, da se
Bosna emancipira, kako bi se eman-
cipirala jednom svojom lukom u
Neumu.

Vijest o prokopu Stonjskom nema
dakle u sebi ništa, što bi moglo za-
brinuti. Da je Klek luka, kakvu su
je odjednom proglasili, u 2500 go-
dina, otkad pratimo povjest ove
zemlje, bilo bi se našlo ljudi, koji bi
se ondje bili nastanili, a prometni
duh ljudski ne bi bio dopustio, da
jedna taka perla u Dalmaciji čeka
toliko doba, da je otkriju.

 

Hrvatska borba.

Zanimiv brzojav.

Još se nijesu slegli glasovi o putovanju
baruna Pavla Raucha po lici i o njegovu
pohodu u Knin. A nije ni čudo, onako
kratko putovanje s onoliko doživljaja i ža-
losnih i komičnih, a i tragičnih za Raucha.
Nove potankosti izbijaju na površinu. Tako
se je doznalo za brzojav, koji je Rauch po-
slao ministru presjedniku Wekerleu iz Zr-
manje. Taj brzojav glasi:

»Meine Reise ist politiseh erfolgreich.
Von der Siidspitze des Reiches sende herz-
lichen Gruss. — Rauch“. A to u prevodu
znači: ,,Moje je putovanje uspjelo u politič-
kom pogledu. S južnog rta države šaljem
srdačan pozdrav. — Rauch“.

Ovaj je brzojav vrlo važan. Rauch u
njemu otkriva svoj plan. On nije išao u
Liku, da digne maltarinu. To je bila samo
izlika, a politička je strana, prava svrha nje-
govog putovanja. Rauch je pošao u Liku da,
osvaja ljude obećanjima za sebe, da tim"
pripravlja puteve svojim ljudima za buduće
izbore. Do Zrmanje mu je sve gladko teklo.
Frankovci su ga lijepo pričekali, i on ushi-
ćen brzojavlja Wekerlu. A zašto baš We-
kerlu? Da i tim zasvijedoči svoju podlož-
nost madžarskom ministru predsjedniku, kao
i to, da je u službi ne hrvatskog naroda,
nego madžarskog. Rauch brzojavlja iz ,juž-
nog rta države“, ali koje. Zaista Rauch i
nije mislio na Hrvatska, nego na Ugarsku,
pa tim ,,hrvatski ban“ priznaje jedinstve-
nost madžarske države.

Takom su banu frankovci, klicali.
srećom, da je malo zatim Knin, pu No

zasvjedočio, da put Rauchov nije ni naj-
manje manje, ,uspješan a političkom noz
Raush: se :žali. oevetiti .

= Teško je batiu ' Pavla Raacku. mošti
poruge, kojim ga počastiše a Kninu i -No-

vome. Novi spada pod njegovu vlast, pa:za .

to mu je lako. Osvetit će se on Novljanima,
mnogo teže nego se je osvetio Karlovcu,
kad mu je za! ranio obdižavati godišnje saj-
move, tobože, jer da sajmište nije uređeno,
kako je vlada zahtijevala. Već su tamo
mnoge osohe kažnjene i pozatvarane, a još
će ih biti. Sam Rauch ovako se je izjavio
suradniku ,,Pester Lloyda“: ,Ja sam si4m'
podnio proti nepoznatim osobama, koje su
htjele žicama preko ceste spriečiti prolaz
mom automobilu, kaznenu prijavu radi zlo-
čina pokušana umorstva“, A samo nek se
ispipaju te «,nepoznate osobe“, sudit će im
se kao prostim zločincima.

Ali se Rauch hoće, da osveti i Kninja-
njima. I za to je pošao u Beč, da zatraži
zadovoljštinu. Zadovoljština će mu se dati :
demonstrante su kaznili, kotarskog su po-
glavara pozvali na račun, a vele, da će
i općinu raspustiti.

Može li ta zadovoljština oprati moralnu
pljusku i nepovjerenje koje je hrvatski na-
rod u Kninu i Novome iskazao Rauchu?
Ne može, za to Rauch i sveti se Novnjanima,
a u tome sliči bolesniku koji se podaje al-
koholu, da u pjanstvu zaboravi na svoje boli.

Zašto je Rauch pošao u Peštu ?

Iz Beča zaustavio se je Pavao Rauch u
Pešti. Tu je konferirao s ministrom za Hr-
vatsku, Josipovićem, s ministrom  predsjed-
nikom Wekerlom i s ministrom Andrasy. O
uzroku svog dolaska u Peštu, ovako se je
izjavio jednom suradniku ,Pester Lloyda“ :

»Uz želju, da informiram ministra pred-
sjednika o rezultatu mog putovanja, dali su
mi povoda dolasku i drugi politički i go-
spodarski aktualiteti. U prvom jelredu skori
izbor srpskog patrijarhe. Ako se taj izbori
podpuno izlučuje iz mog upliva, . pošto sva
ingerencija u tom pripada isključivo ministru-
predsjedniku, smatram ipak svojom dužnošću
da izvijestim ministra-predsjednika o raspo-
loženju i strujama Srba u Hrvatskoj i Sla-
voniji prema iformacijama, koje sam dobio.

U gospodarskom pravcu tiče se moj
put razjašnjenja o pitanju krajiške investi-
cijonalne zaklade, koje je vrlo zamršeno, te već
decenija traži da se razjasni. Trebalo je prije
svega, da se ustanovi veličina i opseg ove
zaklade, što je: i uspjelo. Sad će biti vrijeme,
da se odredi pravna narav manjih zaklada,
koja će se uzdržavati iz glavne zaklade, a
tada će se moći odredit i iznos za druge
svrhe. Ovo se pitanje ne će već sada za
mog boravka ovdje riješiti, nego će se samo
o njem povesti potanji govor, da se onda.
eventualno na jesen uzmogne predložiti mi-
nistarskom vijeću na odluku.

S današnjom publikacijom zakona o po-
rezu na: žestu postaje aktaelno pitanje o
uređenju općinskih pecara pa me naruvno
vodi i želja, da se obavijestim o nakanama
ministra financija u tom pravcu“.

Iza onih doživljaja u Novome i Kninu .
ne će se više Raucli bit usudio reći, da mu
je putovanje ekrunjeno političkim uspjesima.
Važno je što vali da je izlučeno iz njego-
vog upliva pačanje u izbor srpskog patriarhe,

premda to spada u bogoštovlje; koje-je au-
tonomna stvar Hrvatske. Rauch je pošao u

Peštu i za to, da im prikaže ,

nju . Ta a, "aki d9 igri loga
detektiva ili spije 1.to;je po Franku po-
štegi :i narodni ban. ; Neka poda jedan. dru-