Strana 2. »CRVENA HRVATSKA“ Broj 60. CAT SE etemtiminnamtnesnnsimsmaprsisaimamstijimninteistedtmsunistikskonjcentaltisrnistupussresiiseeiessnsnniauninij i; ESET 548 2: Stonska Prevlaka. Novine pišu, da je već odlučeno, da se ova prokopa. Ovom prigodom razvila se i ra- sprava o koristi prokopa. , Velebit“ ima o tom uvodni članak. Da ne bude vrijedit i -ovdje ona: ,Spra- vljali ražanj za zeca, a zec u gori“! Nego pok. Skurla kazao je jed- : nom, kad su mu došli dodijavat u pitanjima vjere, kako to, kako ono: »što ti prema vjerovati“, pa ćemo se i mi predati iluziji, da će biti kako kažu. Stonjski prokop bio bi za srednju i južnu Dalmaciju od velike znameni- tosti. On bi nas približio za barem 1 sat i po vožnje, a to je u vijeku brzine dosta. K tomu bi put bio skoro sve među otocima, a to je znamenito za promet stranaca, koji ne bi bili izloženi toliko nevremenu na moru. Osim ove vrijednosti za unutrašnji promet, neki prokopu pripisuju ve- liku znamenitost i za vanjski promet, pa već računaju, koliko će Spljet tim izgubit. Ovi idu sa pretpostavke, da vlada misli uredit u Kleku ve- liku trgovačku luku, u koju bi se svrnuo cijeli izvoz iz Bosne. Nijesmo toga mišljenja. Prvo svega gradnja prokopa ne daje pravo naslućivati, da će doči u Kleku do ve- like izvozne trgovačke luke. Za tako- vu luku ne bi trebalo uopće stonjskog prokopa, jer i tako ta luka ima pri- rodni ulaz, koji veliki trgovački pa- robrodi dolazeći iz svijeta uvijek vole od umjetnog prokopa. Ko bi išao sueškim prokopom kad bi bilo prirodnog morskog puta iz sredo- zemnog mora u Indije ? Prokop po- kazuje naprotiv, da se vlada bavi misli učiniti u Kleku ratnu luku, koja bi uslijed prokopa dobila drugi izlaz. Kad bi se takova luka gradila u Kleku, isključena je mogućnost, da bi se tu mogao razviti trgovački emporij za Bosnu, za koji u ostalom fale i sve ostale pretpostavke, bez kojih povjest ne bilježi velikog tr- govačkog grada. Nek nam se ne pokazuje na Sin- gapoor i na gradove, koji u Americi niču kao gljive. Za takove tvorevine volje ljudske. bile su mjerodavne pri- like, koje bi bilo mahnito tražiti kod nas. Za Singapoor potrošili su Inglezi stotinu milijuna, a u Beču bi pustili, da prije propane cijela Bosna skupa sa Dalmacijom, nego bi se na to odlučili. A drugo nema za to ni vidljive potrebe. Bosni služi izlaz na Biti more, ali da su ga htjeli, mogli su |), dosad imati stotinu izlaza boljih od = Neuma. Zašto ovo naše željeznice nijesu gradili upravno prama središtu Bosne, uego je iskrivili tako, da od nje bosanska trgovina ne može imati koristi. Zašto ne grade željeznicu - Aržano-Spljet, pa eto im krasnog izlaza na more. Kažu, ne će da grade zbog po- litike? Ali taj razlog vrijedi i pro i contra. Jer ako je istina, da Madžari hoće Bosnu vezati željeznicama sa sobom, bit će istina i to, da ni Beč ni Pešta ne će da dopuste, da se Bosna emancipira, kako bi se eman- cipirala jednom svojom lukom u Neumu. Vijest o prokopu Stonjskom nema dakle u sebi ništa, što bi moglo za- brinuti. Da je Klek luka, kakvu su je odjednom proglasili, u 2500 go- dina, otkad pratimo povjest ove zemlje, bilo bi se našlo ljudi, koji bi se ondje bili nastanili, a prometni duh ljudski ne bi bio dopustio, da jedna taka perla u Dalmaciji čeka toliko doba, da je otkriju. Hrvatska borba. Zanimiv brzojav. Još se nijesu slegli glasovi o putovanju baruna Pavla Raucha po lici i o njegovu pohodu u Knin. A nije ni čudo, onako kratko putovanje s onoliko doživljaja i ža- losnih i komičnih, a i tragičnih za Raucha. Nove potankosti izbijaju na površinu. Tako se je doznalo za brzojav, koji je Rauch po- slao ministru presjedniku Wekerleu iz Zr- manje. Taj brzojav glasi: »Meine Reise ist politiseh erfolgreich. Von der Siidspitze des Reiches sende herz- lichen Gruss. — Rauch“. A to u prevodu znači: ,,Moje je putovanje uspjelo u politič- kom pogledu. S južnog rta države šaljem srdačan pozdrav. — Rauch“. Ovaj je brzojav vrlo važan. Rauch u njemu otkriva svoj plan. On nije išao u Liku, da digne maltarinu. To je bila samo izlika, a politička je strana, prava svrha nje- govog putovanja. Rauch je pošao u Liku da, osvaja ljude obećanjima za sebe, da tim" pripravlja puteve svojim ljudima za buduće izbore. Do Zrmanje mu je sve gladko teklo. Frankovci su ga lijepo pričekali, i on ushi- ćen brzojavlja Wekerlu. A zašto baš We- kerlu? Da i tim zasvijedoči svoju podlož- nost madžarskom ministru predsjedniku, kao i to, da je u službi ne hrvatskog naroda, nego madžarskog. Rauch brzojavlja iz ,juž- nog rta države“, ali koje. Zaista Rauch i nije mislio na Hrvatska, nego na Ugarsku, pa tim ,,hrvatski ban“ priznaje jedinstve- nost madžarske države. Takom su banu frankovci, klicali. srećom, da je malo zatim Knin, pu No zasvjedočio, da put Rauchov nije ni naj- manje manje, ,uspješan a političkom noz Raush: se :žali. oevetiti . = Teško je batiu ' Pavla Raacku. mošti poruge, kojim ga počastiše a Kninu i -No- vome. Novi spada pod njegovu vlast, pa:za . to mu je lako. Osvetit će se on Novljanima, mnogo teže nego se je osvetio Karlovcu, kad mu je za! ranio obdižavati godišnje saj- move, tobože, jer da sajmište nije uređeno, kako je vlada zahtijevala. Već su tamo mnoge osohe kažnjene i pozatvarane, a još će ih biti. Sam Rauch ovako se je izjavio suradniku ,,Pester Lloyda“: ,Ja sam si4m' podnio proti nepoznatim osobama, koje su htjele žicama preko ceste spriečiti prolaz mom automobilu, kaznenu prijavu radi zlo- čina pokušana umorstva“, A samo nek se ispipaju te «,nepoznate osobe“, sudit će im se kao prostim zločincima. Ali se Rauch hoće, da osveti i Kninja- njima. I za to je pošao u Beč, da zatraži zadovoljštinu. Zadovoljština će mu se dati : demonstrante su kaznili, kotarskog su po- glavara pozvali na račun, a vele, da će i općinu raspustiti. Može li ta zadovoljština oprati moralnu pljusku i nepovjerenje koje je hrvatski na- rod u Kninu i Novome iskazao Rauchu? Ne može, za to Rauch i sveti se Novnjanima, a u tome sliči bolesniku koji se podaje al- koholu, da u pjanstvu zaboravi na svoje boli. Zašto je Rauch pošao u Peštu ? Iz Beča zaustavio se je Pavao Rauch u Pešti. Tu je konferirao s ministrom za Hr- vatsku, Josipovićem, s ministrom predsjed- nikom Wekerlom i s ministrom Andrasy. O uzroku svog dolaska u Peštu, ovako se je izjavio jednom suradniku ,Pester Lloyda“ : »Uz želju, da informiram ministra pred- sjednika o rezultatu mog putovanja, dali su mi povoda dolasku i drugi politički i go- spodarski aktualiteti. U prvom jelredu skori izbor srpskog patrijarhe. Ako se taj izbori podpuno izlučuje iz mog upliva, . pošto sva ingerencija u tom pripada isključivo ministru- predsjedniku, smatram ipak svojom dužnošću da izvijestim ministra-predsjednika o raspo- loženju i strujama Srba u Hrvatskoj i Sla- voniji prema iformacijama, koje sam dobio. U gospodarskom pravcu tiče se moj put razjašnjenja o pitanju krajiške investi- cijonalne zaklade, koje je vrlo zamršeno, te već decenija traži da se razjasni. Trebalo je prije svega, da se ustanovi veličina i opseg ove zaklade, što je: i uspjelo. Sad će biti vrijeme, da se odredi pravna narav manjih zaklada, koja će se uzdržavati iz glavne zaklade, a tada će se moći odredit i iznos za druge svrhe. Ovo se pitanje ne će već sada za mog boravka ovdje riješiti, nego će se samo o njem povesti potanji govor, da se onda. eventualno na jesen uzmogne predložiti mi- nistarskom vijeću na odluku. S današnjom publikacijom zakona o po- rezu na: žestu postaje aktaelno pitanje o uređenju općinskih pecara pa me naruvno vodi i želja, da se obavijestim o nakanama ministra financija u tom pravcu“. Iza onih doživljaja u Novome i Kninu . ne će se više Raucli bit usudio reći, da mu je putovanje ekrunjeno političkim uspjesima. Važno je što vali da je izlučeno iz njego- vog upliva pačanje u izbor srpskog patriarhe, premda to spada u bogoštovlje; koje-je au- tonomna stvar Hrvatske. Rauch je pošao u Peštu i za to, da im prikaže , nju . Ta a, "aki d9 igri loga detektiva ili spije 1.to;je po Franku po- štegi :i narodni ban. ; Neka poda jedan. dru-