God XVII. Cijena je listu unaprijeda: sa Dubrovnik i sa Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- zsamstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list. kad mu izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini — Brzojavne vijesti. Rauch na čabu. ZAGREB, 1. — Rauch je noćas otputovao u Peštu. Oluja u Hrvatskoj. ZAGREB, I.. — U Vukovaru, Vinkovcima, i Osijeku vladala je ju- čer velika oluja. Šteta je velika. Ahrenthal na saslušaju. BEČ, 1. Jučer je ministar vanj- skih posala grof. Ahrenthal bio u Ischlu na saslušaju kod Ni. Vel. Reakcija u Persiji. TEHERAN, 1. — Šah je primio peticiju potpisanu od deset tisuća Persijanaca, kojom ga mole, da stane ' na put prevratnicima. Manja reforma. CARIGRAD, 1. — Sultan će od- sad unaprijed nositi naslov ,Car svih Osmanlija“; a dostojanstvo Velikog Vezira ukinuto je, a na njegovo mje- sto stupa Ministar Predsjednik. Raspust sabora. BEČ, 1. — Sabor Donje Austrije raspušten je. Novi bit će biran novim redom, koji je lani sabor glasovao. Ovi brzojavi bili su mam poslani iz Zagreba na 7 sati 30 čas., a stigli su nam tek na po sata po podne. Pet sata od Zagreba do Dubrovnika! A pokušaji dokazali da brzojav ide u jedam sat okolo cijeloga svijeta! — To je bio uzrok, da smo morali zaustaviti izdanje lista. Mješte na 11/2 izišao je tek na 3 sata po podne. Znamo, da drugovdje uprava brzojava ima sveđ obzira prama listu, pa ne znamo, kako bismo ovakovo zakašnjenje predbrojen i za došašto polugodište. Štamparija DeGiulli i dr. = PIVOM PRI MEU OMO PE EAST OR OTT DDT, pretplata mine, smatra se mmm Neki dan, u kasnoj noći, obilazila je silna svjetina Carigradom. Pred Yildiz Kiosk za- ustavio se narod, na što se sultan ukaza s jednog prozora.. ,Zašto ste došli i što ho- ćete?“ zapita ih on. — Želimo vas vidjeti, odgovori jedan od 32 godine, ne vidjesmo vaše lice. Izda- jice su vas skrivali! A sad vas vidimo i zahvaljujemo vam“. — Djeco moja, progovori sultan, budite mirni, od kada sam uzžišao na prestoljez ra- dim za dobro i spas domovine. Ne želim drugo, da li dobro mojih podanika, koje ci- jenim, Allah mi je svjedok, svojom djecom. Budite mirni; nikakve se žrtve ne ću pla- šiti, samo da vas usrećim. S vama ću raditi za veličinu Turske. Živite međusobno kao braća. Zahvaljujem vam na osijećajima vijer- nosti, koje mi iskazaste. S velikim 'oduševljenjem pozdravio je narod riječi sultanove. I zbilja njegove su riječi bile velike, kao proroka nekog, samo kad bi sultan u istinu po njima udesio svoj rad. ža Kako je u Perziji? Na to pitanje ovako je odgovorio ruski poklisar u 'Teheranu: ,,Ustav je bio dobro- ćinstvo za državu, koju je apsolutizam bio izoblićio. Ipak mnoge osobe bez ijedne vri- jednosti i nedostojni te časti, dođoše u par- lamenat, te mu umanjiše ugled. Dosta je spomenuti činjenicu, da je nestala svota od dva i po milijuna, određena za osnovanje narodne banke, dok mnogi zastupnici nena- dano obogatiše. Pa i to je poznato da su neki zločinci kupili naklonost zastupnika, te dobili unosne službe i položaj. A drugi sa svojim neobuz- danim idejama o slobodi uvedoše duh bez- vlađa u parlamenat. Uza sve to, narod više nije voljan povratiti se na apsolutizam. Ca- marile dvorske jošte sanjaju o uspostavi - stare vladavine, i moguće da ih šah pušta uspavljivati s njihovim dokazima. Šahi je međutim primio savjet Hartwiga, te će sazvati parlamenat do tri mjeseca. Sad se pripravlja novi izborni red. U Tabrisu je konjica Rakim Kana srušita jednu školu, koja je bila pod ruskom zašti- tom, te je oplijenila jednu tvornicu strojeva za švenje, rasprodavši ih narodu u begcijene Ruska je vlada odlučno prosvjedovala proti mlitavosti i nemoći perzijskih upravnih or- gana. U kratko vrijeme eto se sastadoše u Revalu prvo engleski i ruski car, a sad pre- U DUBROVNIKU, 1. kolovoza 1908. Broj 62... === —————————————————————————————————— IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE POJEDINI BROJ 10 PARA. Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po — — godbi us razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se, ==—==========E=====E=E==EDA€h>qQQđ[nSnsSSD— tri velevlasti Evrope: Rusija, Engleska i Francuska. Odlučili su čuvati mir u Evropi, ali opet nikome ne dozvolite, da proširuje svoju vlast na tuđem teritoriju, naime u Makedoniji. To je bio očit udarac Njemačkoj i Austro-Ugarskoj, koje uzajamno uzeše ši- riti svoju vlast po "Turskom carstvu, očeku- juć zgodan čas, kad će šćepati, što se zgra- bit da. : Stužbena nota o sastanku u Revalu onako se izrazuje: Posjet presjednika fran- , cuske republike ruskom caru u Revalu ima obilježje prijateljstva, koje je omogućilo po- glavicama obih država, da utvrde u osobne odnošaje, pružajući tim dokaze o tijesnom vezu, koji priljubljuje obe savezne države. U razgovorima među obim vladarima, kao što i među ministrima izvanjskih posa- la, podpuna suglasnost mnijenja se je poka- zala u svim dnevnim pitanjima međunaro- dne politike. Riječ o uzdržanju i učvršćenju mira, koja se je čula u nazdravicama na parobrodu ,Standard“, osta će karakteristika ovog sastanka, kao što izmjena misli, koju je ona dala povoda. Njemačka štampa htjela bi omalovažit ovaj sastanak. Znak, da joj nije ugodno. ' U srpskoj skupštini. Naprednjak Stojan Novaković zapitao je vladu o dogođajima na Balkanu. Upozo- rio je vladu na provale na srpsku granicu, koje se povećavaju, osobito s bugarske strane, te na uhodarstvo sa strane Austrije i Bu: garske. Pita na koncu, kakav utjecaj ti do- gođaji imaju na odnošaje Srbije s Austrijom i Bugarske. Ministar izvanjskih posala Milovanović odgovori, da je Srbija u dobrim i prijatelj- skim odnošajima sa susjednim državama. Nadalje je Milovanović odgovorio mla- doradikalu Petroviću, da je i Austrija i Ugarska ovlaštena od svojih sabora staviti