God XVII.

 

 

Cijena je listu unaprijeda: sa Dubrovnik i sa Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino-
zsamstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list. kad mu

 

 

izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini —

 

 

 

 

Brzojavne vijesti.

Rauch na čabu.

ZAGREB, 1. — Rauch je noćas
otputovao u Peštu.

Oluja u Hrvatskoj.
ZAGREB, I.. — U Vukovaru,
Vinkovcima, i Osijeku vladala je ju-
čer velika oluja. Šteta je velika.
Ahrenthal na saslušaju.

BEČ, 1. Jučer je ministar vanj-
skih posala grof. Ahrenthal bio u
Ischlu na saslušaju kod Ni. Vel.

Reakcija u Persiji.

TEHERAN, 1. — Šah je primio
peticiju potpisanu od deset tisuća

Persijanaca, kojom ga mole, da stane '

na put prevratnicima.

Manja reforma.

CARIGRAD, 1. — Sultan će od-
sad unaprijed nositi naslov ,Car svih
Osmanlija“; a dostojanstvo Velikog
Vezira ukinuto je, a na njegovo mje-
sto stupa Ministar Predsjednik.

Raspust sabora.

BEČ, 1. — Sabor Donje Austrije
raspušten je. Novi bit će biran novim
redom, koji je lani sabor glasovao.

Ovi brzojavi bili su mam poslani iz
Zagreba na 7 sati 30 čas., a stigli su
nam tek na po sata po podne. Pet sata
od Zagreba do Dubrovnika! A pokušaji
dokazali da brzojav ide u jedam sat
okolo cijeloga svijeta! — To je bio uzrok,
da smo morali zaustaviti izdanje lista.
Mješte na 11/2 izišao je tek na 3 sata
po podne.

Znamo, da drugovdje uprava brzojava
ima sveđ obzira prama listu, pa ne
znamo, kako bismo ovakovo zakašnjenje

 

 

predbrojen i za došašto polugodište.

Štamparija DeGiulli i dr. =

PIVOM PRI MEU OMO PE EAST OR OTT DDT,

pretplata mine, smatra se

 

 

 

mmm

 

Neki dan, u kasnoj noći, obilazila je silna
svjetina Carigradom. Pred Yildiz Kiosk za-
ustavio se narod, na što se sultan ukaza
s jednog prozora.. ,Zašto ste došli i što ho-
ćete?“ zapita ih on.

— Želimo vas vidjeti, odgovori jedan

od 32 godine, ne vidjesmo vaše lice. Izda-

jice su vas skrivali! A sad vas vidimo i
zahvaljujemo vam“.

— Djeco moja, progovori sultan, budite
mirni, od kada sam uzžišao na prestoljez ra-
dim za dobro i spas domovine. Ne želim
drugo, da li dobro mojih podanika, koje ci-
jenim, Allah mi je svjedok, svojom djecom.
Budite mirni; nikakve se žrtve ne ću pla-
šiti, samo da vas usrećim. S vama ću raditi
za veličinu Turske. Živite međusobno kao
braća. Zahvaljujem vam na osijećajima vijer-
nosti, koje mi iskazaste.

S velikim 'oduševljenjem pozdravio je
narod riječi sultanove. I zbilja njegove su
riječi bile velike, kao proroka nekog, samo
kad bi sultan u istinu po njima udesio
svoj rad.

ža

Kako je u Perziji?

Na to pitanje ovako je odgovorio ruski
poklisar u 'Teheranu: ,,Ustav je bio dobro-
ćinstvo za državu, koju je apsolutizam bio
izoblićio. Ipak mnoge osobe bez ijedne vri-
jednosti i nedostojni te časti, dođoše u par-
lamenat, te mu umanjiše ugled. Dosta je
spomenuti činjenicu, da je nestala svota od
dva i po milijuna, određena za osnovanje
narodne banke, dok mnogi zastupnici nena-
dano obogatiše.

Pa i to je poznato da su neki zločinci
kupili naklonost zastupnika, te dobili unosne
službe i položaj. A drugi sa svojim neobuz-
danim idejama o slobodi uvedoše duh bez-
vlađa u parlamenat. Uza sve to, narod više
nije voljan povratiti se na apsolutizam. Ca-
marile dvorske jošte sanjaju o uspostavi

- stare vladavine, i moguće da ih šah pušta

uspavljivati s njihovim dokazima.

Šahi je međutim primio savjet Hartwiga,
te će sazvati parlamenat do tri mjeseca. Sad
se pripravlja novi izborni red.

U Tabrisu je konjica Rakim Kana srušita
jednu školu, koja je bila pod ruskom zašti-
tom, te je oplijenila jednu tvornicu strojeva
za švenje, rasprodavši ih narodu u begcijene
Ruska je vlada odlučno prosvjedovala proti
mlitavosti i nemoći perzijskih upravnih or-
gana.

U kratko vrijeme eto se sastadoše u
Revalu prvo engleski i ruski car, a sad pre-

 

 

 

U DUBROVNIKU, 1. kolovoza 1908. Broj 62...

 

=== ——————————————————————————————————
IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE

 

 

POJEDINI BROJ 10 PARA.

 

Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale
plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po
— — godbi us razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se,

==—==========E=====E=E==EDA€h>qQQđ[nSnsSSD—

 

 

tri velevlasti Evrope: Rusija, Engleska i
Francuska. Odlučili su čuvati mir u Evropi,
ali opet nikome ne dozvolite, da proširuje
svoju vlast na tuđem teritoriju, naime u
Makedoniji. To je bio očit udarac Njemačkoj
i Austro-Ugarskoj, koje uzajamno uzeše ši-
riti svoju vlast po "Turskom carstvu, očeku-
juć zgodan čas, kad će šćepati, što se zgra-
bit da. :

Stužbena nota o sastanku u Revalu
onako se izrazuje: Posjet presjednika fran-

, cuske republike ruskom caru u Revalu ima

obilježje prijateljstva, koje je omogućilo po-
glavicama obih država, da utvrde u osobne
odnošaje, pružajući tim dokaze o tijesnom
vezu, koji priljubljuje obe savezne države.

U razgovorima među obim vladarima,
kao što i među ministrima izvanjskih posa-
la, podpuna suglasnost mnijenja se je poka-
zala u svim dnevnim pitanjima međunaro-
dne politike. Riječ o uzdržanju i učvršćenju
mira, koja se je čula u nazdravicama na
parobrodu ,Standard“, osta će karakteristika
ovog sastanka, kao što izmjena misli, koju
je ona dala povoda.

Njemačka štampa htjela bi omalovažit
ovaj sastanak. Znak, da joj nije ugodno. '

U srpskoj skupštini.

Naprednjak Stojan Novaković zapitao
je vladu o dogođajima na Balkanu. Upozo-
rio je vladu na provale na srpsku granicu,
koje se povećavaju, osobito s bugarske strane,
te na uhodarstvo sa strane Austrije i Bu:
garske. Pita na koncu, kakav utjecaj ti do-
gođaji imaju na odnošaje Srbije s Austrijom
i Bugarske.

Ministar izvanjskih posala Milovanović
odgovori, da je Srbija u dobrim i prijatelj-
skim odnošajima sa susjednim državama.

Nadalje je Milovanović odgovorio mla-
doradikalu Petroviću, da je i Austrija i
Ugarska ovlaštena od svojih sabora staviti