God XVII. Cijena je listu unaprijeda: sa Dubrovnik i sa Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- sstmetvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se == o predbrojen i za došasto polugodište. mZzzuzuzuzzm— Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. Brzojavne vijesti, Iznimno stanje u Hrvatskoj. BUDAPEST, 4. augusta. — Po zaključku ministarskog vijeća Rauch putuje u Ischl na audijenciju da iz- : vijesti o položaju. Tražit će ukinuće zakona o štampi motivirajući -taj korak veleizdajom srpskom i prelo- mom Supila s Ugarskom. ZAGREB, 4. augusta. — Govori se da će kroz nekoliko dana Srbo- bran bit obustavljen. Ove vijesti, pa koliko crne bile, ipak ne iznenađuju. Nije ni prvi ni zadnji put, da se zakoni u Hrvatskoj ukidaju, samo ovoga puta ne će biti hrvatski zastupnici, koji će to predložiti, kako se događalo u doba Kue- novo. Odgovornost pada cijela na one, koji djelo vrše. Veleizdaja srpska! Prelom Supilov! »Uose che a raccontarle fanno spavento“. Da je bilo vidjet te ministre i njihova oz- biljna lica, kad su raspravljali o tim strašnim stvarima! Bufoni, neka se pogledaju u zr- calo ti do jučer veleizdajnici, a danas hiper- lojalni ministri Nj. Vel. Izdajstvu je to plata. KARLOVCI, 4. augusta. — We- kerle je radikalima popustio. Izbor Zmejanovićev za metropolitu patri- arhu srpskog izgleda, da će biti po- tvrđen. Potledi po: svijetu. Turaka uvijek zadaje brige. 'Tako se je izrazio jedan talijanski po- litičar. I pravo ima. Do sada je Turska da- vala Evropi dosta neprilika sa svojim nere- dima, a sad sa svojim ustavom. Dok su se u Macedoniji ustaške čete klale, palile, ro- bile i činile svakojaka nasilja, do tada su vlasti evropejske s jedne strane bile na čistu što im je raditi, a opet sdruge strane ži- vjele u vječnom nemiru, da se ne budu prić siljene zaratiti radi Turske. Prva zadaća je bile ,zainteresovanih vlasti“, da reformišu Macedoniju, a druga, da jedna drugoj spri- ječi steći previnat u toj zemlji, U DUBROVNIKU, 5. kolovoza 1908. i Engleska češlju :se, jer će i one morat dati ustav onim turske carevine zemljama, koji su pod njihovom upravom: Austria Hercegbosni, a Engleska Egiptu. Ostale vlasti odalečene su iz "Turske, te tako ne mogu budno paziti, da naskoče u zgodno vrijeme na svoj žuđeni plijen. Turski listovi o ustavu. Svi listovi u Carigradu slave sultana i ustav. ,, Nizzam“ piže: ,Nakon duga čekanja, nakon mnogo boli, narodno je ustrpljenje imalo dvostruku nagradu. Ne opstoji već ni jedan čovjek, koji bi posumnjao o uzdržanju ustava“. » Narodno je veselje — izrazuje se ovako »lkdan“ — općenito i iskreno, kao veselje sinova, koji su našli izgubljena oca“. ,Gazzette illustrće“ opet ovako piše: Do sada se je susjed plašio susjeda svog, a otac nije imao pouzdanja u svog sina. Na- rod nije ljubio svog oca, a padišah nije lju- bio svoj narod. A to se je događalo, jer su neki prezreni ljudi mogli slobodno gomilati novac. A-sad-kad sa odalečeni oni namet- nici; te su narod i sultan razgledali jedan drugome u lice, sad je selamlik posve novo obličje dobio. Pozdravi između Falli6res i cara Nikole. Predsjednik francuske republike, Fal- lićres, na svom povratku iz Rusije otposlao je ovaj brzojav ruskom caru Nikoli: Ostala mi je nezaboravna uspomena na naš sasta- nak. Molim V. V. da iskažete N. V. carici moje poštovane poklone, i molim Vas, da ostanete uvjereni o mom iskrenom prijatelj- stvu. Fallićres. , Car Nikola je na to odgovorio: Vaš ljubljeni brzejav veliko mi je veselje prou- zročio. Ja i carica čuvamo zahvalnu uspo- menu na vaš posjet. Častim se, gospodine predsjedniče, u ovoj prigodi, ponovno Vas osigurat i još jednoč Vam zasvjedočiti moje nepromjenjeno prijateljstvo prema Vama. Nikola. Tragičnost štrajka u Vignouzr. U Vigneux štrajkuju radnici građevnog obrta već od nekoliko sedmica. Zadnjih dana štrajk je stao jenjati i već se je moglo stalno ustvrditi, da će štrajkaši, preuzeti radnju. ćudi, te oni proglasiše opći štrajk samo da tim _građevnim radnicima u Vigneux dadu IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista, Za izjave, priopćena, sahvale plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po pe Štamparija DeGiulli i dr. — ——— godbi us rasmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. == POJEDINI BROJ 10 PARA. borba, a uspjeh toga bio je taj, da je zagla- vilo deset štrajkaša, a mnogo ih više bilo ranjeno. Ovaj žalostni dogođaj je veoma poučan. On dokazuje još jednoć kako su štrajkovi veoma pogibeljno oružje, kojim se samo u manje slučajeva uspije, dok viš; puta samim štrajkašima donose nebrojene štete i žalosti. Štrajk u Vigneux veoma sliči minulom štrajku u Parmi, gdje se je također prolilo ljudske krvi. Štrajkovi su samo onda dobri, kad se opravdani, kad ih je izazvalo nečovječno. guljenje ili ponašanje poslodavaca i kad ih vode ljudi, kojima je u istinu do poboljšanja radničkog stanja, a ne do osobnih ambicija. Progutajmo i ovu. Naš narod, pa zvao se on Hrvat ili Srb; mora dobro znati, da se dan danas poštuju samo one pravice, te su čuvane od jake ruke, pripravne svakoga udariti, koji bi se usudio pogaziti pravicu. Samo pravica spojena sa silom, vrijedi kao pravica, inače je svak, ako mu je to u koristi, ismijehava i gazi. Ovo posljednje osobito vrijedi za prava naše hr- vatske otadžbine. Pokazasmo se slabi i ne- složni, pa za to naši narodni dušmani Mijemci i Madžari nit poštuju, nit priznaju naša prava, ali za to vrlo dobro znadu, koje su naše dužnosti. Pa za to i nije čudo, ako smo mi svi, Hrvati i Srbi, na čistu, da u ovoj državi, koja se zove Austro-Ugarska. monarhija, mi nemamo nikakovih prava, ali za to imamo svakakvih dužnosti. Ko je tome kriv? Mi sami, što smo međusobno živjeli u neslozi i klali se, pa. što rad toga oslabljeni ne samo što ne zna- dijasmo našim dušmanima ukazati zube, nego čak i pozivasmo dušmanina u pomoć proti svom vlastitom bratu. Pa kad smo se tako sramotno ponašali, tad se ne čudimo, ako austrijski ministar predsjednik Beck niječe, da je Hrvatska posebna država, i da Dalmacija pripada Hrvatskoj; ne čudimo se, kad ugarski ministar predsjednik Wokerle veli da je hrvatski ban prosti: vršio nje- gove volje, dakle sluga Madžara ; ne čudimo : q 1 a ' + . + g i i RID TAE MOOD SST POE SET i a A OSE i ae JE ni Can S.