"OVER CO DST oo
iii

 

God XVII.

 

 

U DUBROVNIKU, 8. kolovoza 1908.

 

 

C jena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino.
s mstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se
= predbrojen i za došasto polugodište. —

 

 

 

Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini.

 

 

 

 

 

 

LI

 

 

 

 

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE

 

 

 

 

 

 

POJEDINI BROJ 10 PARA.

 

Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale
plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po
Štamparija DeGiulli i dr. === godbi us razmjeran popust. Nefrankirana pisma na primaju se. ======

 

 

Brzojavne vijesti.

Kako nijesu još došli brzojavi, na-
punjamo s oglasima.

|Čudnovat uspich

ako se upotrebljava najnovija
mast od orašnog soka za kosa

NUISOL

od Bergmann & Co., Dresden
i Tetschen a/E

Ovaj natkriljuje u svomu narav-
nom mašćenju kosa i brade sva do-
sadašnja sredstva.

Prodava se u bocama po K 2 50 kod:

Iva Katičića, drogarija ) u

V. Kneževića, brijača | Dubrovniku

Br. 1060

Natiečaini oglas.

Potpisana raspisnje natječaj na nagradu
u iznosu od 408 K (četiristotine i osam kruna)
iz zaklade ,,Franjo Josip I.“ Ova će se na-
grada podijeliti onome zanatliji ili poduze-
tniku, iz okružja potpisane, koji dokaže,
da je:

ili znatno unapredio kakav zanat;

ili izvršio radnja, koje se odlikuju lje-
potom i tačnošću nad ostalim, koji rade isti
zanat ;

ili odgojio u kojem mehaničkom zanatu
u zadnje tri godine jednog vrijednog nau-
čnika ;

ili uveo i neprekidno tjerao kakav
novi zanat.

Kome će pripasti nagrada, odlučiti će
javna sjednica Komore.

Rok za natjecanje traje do 31. Augusta
1908. Molbe, koje kasnije stignu, ne će biti
uzete u obzir.

U Dubrovniku, 6. Jula 1908.

Trgovaćko - Obrtnička Komora za Dubrovnik
s Kotor
Presiednil
Stijepo Gjivić

Josip Onyszkiewicz.

 

Pogledi po svijetu.

Izborna reforma za Ugarsku.

Ni u jednoj se zemlji nije toliko pri-
pravljala izborna reforma koliko u Ugarskoj.
Kralj hoće, da se i'u Ugarsku uvede opće
pravo glasa, a Madžari se tome protive.
Oni znadu, da bi s općim pravom glasa
otpuhnula njihova prevlast u zemlji. Narod-
nosti, kojih je preko 12 milijuna, dok Ma-
džara nema ni 8, došle bi u većini u sabor,
a tad ode jedinstvena madžarska država, te
mješte nje stupa mnogonarodna Ugarska.
Pod pritiskom vladara Madžari su ipak pri-
siljeni uvest izbornu reformu. Na ministar-
skom vijeću, ministar Andrassy prikazao je
tu reformu. Dakako ona je sastavljeno tako,
kako će Madžari i nadalje uzdržati svoju
prevlast. Izborno će pravo biti pluralne na-
ravi, naime, neke će osobe imati 2, a neke
i 3 glasa. S ovim ni Wekerle, ni Košut, ni
grof Ziichy nijesu zadovoljni, jer se boje,
da kralj ne će odobriti takovu reformu. Sva-
kako će na jesen izborna reforma biti obi-
jelodanjena, i tad će se vidjeti kakva je to
poruga općem pravu glasa.

Progonstvo narodnosti u Ugarskoj.

Madžari su odnijeli prvenstvo u proga-
njanja narodnosti. Oni su utuvili u svoju
glavu, da mora Ugarska postati jedinstvena
madžarska država, pa u nastojanju oko toga
nemilosrdno se svete svim onima, koji brane
svoj narod od madžarizacije. Ovih dana je
izašla u Beču knjižica pod ovim naslovom :
»218 godina tamnice: bilanca političkih pro-
gona u Ugarskoj“. U toi se knjižici potanko
opisuju svi progoni narodnosti u Ugarskoj
od 1886. do 1908. godine. Kroz to vrijeme
od 22 godine razni vođe narodnosti osjedali
su u zatvoru skupa uzevši 218 godina, 6
mjeseca i 24 dana; a isplatili 139.402 kr.
glebe.

Najzadnji barbarizam Madžara je osuda
slovačkog zastupnika Ivanke. Osudiše ga na
godinu dana zatvora i na 1000 kruna globe,
jer da je bunio narod slovački proti ma-
džarskoj država u svojim govorima pred iz-
bornicima. Dakako da tu nema ni govora o
protudržavnim govorima: u Ugarskoj govori
proti državi onaj, koji kritikuje postupanje
vlade.

Širenje katolicizma u Rusiji

U Kievu vijeća opći sabor klera. Za
vijećanja čule su se mnogo tužbe na širenje
katolicizma u Rusiji, od kako je car Nikola
ukazom od 27. travnja 1905. dozvolio slo-
bodu svim religijam. Hiljade pravoslavnih
od tada pređoše na katoličku vjeru. Sabor
je stvorio zaključak u kome moli vladu da
spriječi ulaz u zemlju stranim vjerovjesni-
cima. Skupštinari sami odlučiše sva moguća

sredscva upotrebiti, da spriječe opadanje
pravoslavlja.

Propast Zeppelinova zrakoplova.

Zrakoplov Nijemca Zeppelina nadmašio
je sve dosadanje zrakoplove. S njim je Zep-
pelin upravljao, kao što bi i s lađom u
moru. Njemci su uzvisivali svog zemljaka i
nijesu neopravdana proroštva, da s malim
usavršenjem ovakova zrakoplova bit će po-
sve onemogućene bitke. S visina, iz zrako-
plova pustili nekoliko praskavica na nepri-
jateljsku vojsku ili brodovlje i u brzo bi se
bitka dokončala. Zeppelin se je na 5. o. mj.
uzdigao preko 400 metara i uz tišinu plovio
oko Oppenheima i Stoccarda. Narod mu je
zanešen klicao i pjevao himnu ,, Deutschland
iiber alles“ (Njemačka je nad svim). Po po-
dne se je razvila silna oluja. Vjetar jaki vi-
soko je uzdigao zrakoplov, te se najednoč
gas upalio i u čas je zrakoplov bio u vatri.
Zeppelin slučajno nije se nalazio u njemu.
Kad mu javiše, da je propalo njegovo djelo,
oko kojeg se je toliko godina trudio, ostao

je &o onijemljen. Njemačke novine odmah su '

stale sakupljati milodare za Zeppelina, kojim
bi on imao sagraditi novi zrakoplov.

Ženski pokret u Turskoj.

U Turskoj su se čuli i prije glasovi sa
strane žena proti njihovom robovanju u ha-
remu, proti mnogoženstvu i proti zakrabu-
ljenju. Nego ti su glasovi uvijek bili ušut-
kani od staroturaka, koji su bili svemoćni.
Vremenom su nove ideje u turskoj ženi sve
to više dozrijevale. Ona nije mogla više tr-
pjeti ono ropstvo u koje je turski konven-
cionalizam sputao bio.

Danas kad je narodu dan ustav, uspo-
stavilo se je, da su žene veliki udio imala
u revoluciji, koju pripraviše mladoturci. One

su se tajno dogovarali i nagovarala svoje “

naprednije suplemenjake, da učine preokret
u Turskoj. Pa baš za to nije čudo, ako su
u cijelom turskom carstvu baš žene najve-
ćim oduševljenjem primile vijest, da je sul-
tan dao narodu ustav. U ustavu su ong
pravom naslutite, da je došlo vrijeme, kad
će one moći slobodno istupiti sa svojim zah-
tjevima i zbaciti sa sebe ropstvo. I zbilja
tek se je glas o ustavu pronio turskim car-
stvom, slijedio ga je odmah i drugi o po-
kretu među ženama, koje ne će više, da idu
pokrivena lica, koje ne će da žive zatvorene
u haremu, i koje ne će, da trpe, da njihovi
muževi imadu po više žena. U Soluniću se
je već držala prva skupština žena, a za njom
će slijediti u svim gradovima Turske. Bes-
dvojbeno je, da će pokret žena uspjeti, a

tad istočne žene više ne će za zapadnjake .

biti nekakvo tajinstvenost, koju želimo i o
kojoj znadijasmo sanjati, jer će i one otktri-