"OVER CO DST oo iii God XVII. U DUBROVNIKU, 8. kolovoza 1908. C jena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino. s mstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se = predbrojen i za došasto polugodište. — Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. LI IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE POJEDINI BROJ 10 PARA. Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po Štamparija DeGiulli i dr. === godbi us razmjeran popust. Nefrankirana pisma na primaju se. ====== Brzojavne vijesti. Kako nijesu još došli brzojavi, na- punjamo s oglasima. |Čudnovat uspich ako se upotrebljava najnovija mast od orašnog soka za kosa NUISOL od Bergmann & Co., Dresden i Tetschen a/E Ovaj natkriljuje u svomu narav- nom mašćenju kosa i brade sva do- sadašnja sredstva. Prodava se u bocama po K 2 50 kod: Iva Katičića, drogarija ) u V. Kneževića, brijača | Dubrovniku Br. 1060 Natiečaini oglas. Potpisana raspisnje natječaj na nagradu u iznosu od 408 K (četiristotine i osam kruna) iz zaklade ,,Franjo Josip I.“ Ova će se na- grada podijeliti onome zanatliji ili poduze- tniku, iz okružja potpisane, koji dokaže, da je: ili znatno unapredio kakav zanat; ili izvršio radnja, koje se odlikuju lje- potom i tačnošću nad ostalim, koji rade isti zanat ; ili odgojio u kojem mehaničkom zanatu u zadnje tri godine jednog vrijednog nau- čnika ; ili uveo i neprekidno tjerao kakav novi zanat. Kome će pripasti nagrada, odlučiti će javna sjednica Komore. Rok za natjecanje traje do 31. Augusta 1908. Molbe, koje kasnije stignu, ne će biti uzete u obzir. U Dubrovniku, 6. Jula 1908. Trgovaćko - Obrtnička Komora za Dubrovnik s Kotor Presiednil Stijepo Gjivić Josip Onyszkiewicz. Pogledi po svijetu. Izborna reforma za Ugarsku. Ni u jednoj se zemlji nije toliko pri- pravljala izborna reforma koliko u Ugarskoj. Kralj hoće, da se i'u Ugarsku uvede opće pravo glasa, a Madžari se tome protive. Oni znadu, da bi s općim pravom glasa otpuhnula njihova prevlast u zemlji. Narod- nosti, kojih je preko 12 milijuna, dok Ma- džara nema ni 8, došle bi u većini u sabor, a tad ode jedinstvena madžarska država, te mješte nje stupa mnogonarodna Ugarska. Pod pritiskom vladara Madžari su ipak pri- siljeni uvest izbornu reformu. Na ministar- skom vijeću, ministar Andrassy prikazao je tu reformu. Dakako ona je sastavljeno tako, kako će Madžari i nadalje uzdržati svoju prevlast. Izborno će pravo biti pluralne na- ravi, naime, neke će osobe imati 2, a neke i 3 glasa. S ovim ni Wekerle, ni Košut, ni grof Ziichy nijesu zadovoljni, jer se boje, da kralj ne će odobriti takovu reformu. Sva- kako će na jesen izborna reforma biti obi- jelodanjena, i tad će se vidjeti kakva je to poruga općem pravu glasa. Progonstvo narodnosti u Ugarskoj. Madžari su odnijeli prvenstvo u proga- njanja narodnosti. Oni su utuvili u svoju glavu, da mora Ugarska postati jedinstvena madžarska država, pa u nastojanju oko toga nemilosrdno se svete svim onima, koji brane svoj narod od madžarizacije. Ovih dana je izašla u Beču knjižica pod ovim naslovom : »218 godina tamnice: bilanca političkih pro- gona u Ugarskoj“. U toi se knjižici potanko opisuju svi progoni narodnosti u Ugarskoj od 1886. do 1908. godine. Kroz to vrijeme od 22 godine razni vođe narodnosti osjedali su u zatvoru skupa uzevši 218 godina, 6 mjeseca i 24 dana; a isplatili 139.402 kr. glebe. Najzadnji barbarizam Madžara je osuda slovačkog zastupnika Ivanke. Osudiše ga na godinu dana zatvora i na 1000 kruna globe, jer da je bunio narod slovački proti ma- džarskoj država u svojim govorima pred iz- bornicima. Dakako da tu nema ni govora o protudržavnim govorima: u Ugarskoj govori proti državi onaj, koji kritikuje postupanje vlade. Širenje katolicizma u Rusiji U Kievu vijeća opći sabor klera. Za vijećanja čule su se mnogo tužbe na širenje katolicizma u Rusiji, od kako je car Nikola ukazom od 27. travnja 1905. dozvolio slo- bodu svim religijam. Hiljade pravoslavnih od tada pređoše na katoličku vjeru. Sabor je stvorio zaključak u kome moli vladu da spriječi ulaz u zemlju stranim vjerovjesni- cima. Skupštinari sami odlučiše sva moguća sredscva upotrebiti, da spriječe opadanje pravoslavlja. Propast Zeppelinova zrakoplova. Zrakoplov Nijemca Zeppelina nadmašio je sve dosadanje zrakoplove. S njim je Zep- pelin upravljao, kao što bi i s lađom u moru. Njemci su uzvisivali svog zemljaka i nijesu neopravdana proroštva, da s malim usavršenjem ovakova zrakoplova bit će po- sve onemogućene bitke. S visina, iz zrako- plova pustili nekoliko praskavica na nepri- jateljsku vojsku ili brodovlje i u brzo bi se bitka dokončala. Zeppelin se je na 5. o. mj. uzdigao preko 400 metara i uz tišinu plovio oko Oppenheima i Stoccarda. Narod mu je zanešen klicao i pjevao himnu ,, Deutschland iiber alles“ (Njemačka je nad svim). Po po- dne se je razvila silna oluja. Vjetar jaki vi- soko je uzdigao zrakoplov, te se najednoč gas upalio i u čas je zrakoplov bio u vatri. Zeppelin slučajno nije se nalazio u njemu. Kad mu javiše, da je propalo njegovo djelo, oko kojeg se je toliko godina trudio, ostao je &o onijemljen. Njemačke novine odmah su ' stale sakupljati milodare za Zeppelina, kojim bi on imao sagraditi novi zrakoplov. Ženski pokret u Turskoj. U Turskoj su se čuli i prije glasovi sa strane žena proti njihovom robovanju u ha- remu, proti mnogoženstvu i proti zakrabu- ljenju. Nego ti su glasovi uvijek bili ušut- kani od staroturaka, koji su bili svemoćni. Vremenom su nove ideje u turskoj ženi sve to više dozrijevale. Ona nije mogla više tr- pjeti ono ropstvo u koje je turski konven- cionalizam sputao bio. Danas kad je narodu dan ustav, uspo- stavilo se je, da su žene veliki udio imala u revoluciji, koju pripraviše mladoturci. One su se tajno dogovarali i nagovarala svoje “ naprednije suplemenjake, da učine preokret u Turskoj. Pa baš za to nije čudo, ako su u cijelom turskom carstvu baš žene najve- ćim oduševljenjem primile vijest, da je sul- tan dao narodu ustav. U ustavu su ong pravom naslutite, da je došlo vrijeme, kad će one moći slobodno istupiti sa svojim zah- tjevima i zbaciti sa sebe ropstvo. I zbilja tek se je glas o ustavu pronio turskim car- stvom, slijedio ga je odmah i drugi o po- kretu među ženama, koje ne će više, da idu pokrivena lica, koje ne će da žive zatvorene u haremu, i koje ne će, da trpe, da njihovi muževi imadu po više žena. U Soluniću se je već držala prva skupština žena, a za njom će slijediti u svim gradovima Turske. Bes- dvojbeno je, da će pokret žena uspjeti, a tad istočne žene više ne će za zapadnjake . biti nekakvo tajinstvenost, koju želimo i o kojoj znadijasmo sanjati, jer će i one otktri-