VES CT ENTE E NSA God XVII. CRVENA fi U DUBROVNIKU, 19. kolovoza 1908. Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i sa Austro-Ugarsku: na godinu 10 K. Za ino. samastvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se n=n=mea_lj i predbrojen i za došasto polugodište. = —- n Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. mm====== Štamparija DeGiulli i dr. zzzzm——— ——————————————— IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE Broj 67. : POJEDINI BROJ 10 PARA. Pretplata i ogiasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, sahva plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi) koji se više puta štampaju., po po godbi us razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. I Brzojavne vijesti. Nezakonita županijska skupština. OGULIN, 19. U ponedjelnik sa- stala se je zapanijska skupština. Ve- liki župan Gavranić počinio je neču- veno bezakonje: pustio je na skup- štinu šezdeset neskupštinara, većinom frankovaca. Ovi su odmah zaposjeli stolice skupštinara, te se na mig velikog frankovca Matusića stali de- rečiti. Klicali su Pavlu barunu Rau- chu i velikom županu Gavraniću. Zakoniti skupštinari, kad vidješe to bezakonje, uz prosvjed ostaviše skup- štinsku dvoranu. (Ovakim postupanjem servus-društvo hoće da narod razdraži, te da dođe do krvoprolića, za da uzmogu tad, sve pod izlikom uspo- stavljenja reda i kažnjenja buntov- nika, željeznom se rukom oboriti na narod. Kraljev rođendan. ZAGREB, 19. Proslava kraljeva rođendana posve je mirno protekla. Oružništvo i policija je stajala pri- pravna, jer je Rauch mislio da će biti kakvih demostracija. Narod se je uzdržao, mirno svijestan svoje duž- nosti i ne dao nametnicima prilike, da ga zatvaraju. Branitelji veleizdajnika (?) ZAGREB, 19. — Oklevetanim i zatvorenim Srbima s veleizdaje po- nudili su se još kao besplatni brani- telji Hrvat dr. Mazzura i Srb zast. Peleš, te još neki odvjetnici. Ovaj čin nezavisnih hrvatskih i srpskih odvjetnika, koji se nedužnim utamni- čenicima nude zabadava za branio- ce, aailazi na zaslužnu pohvalu, a i znak je simpatije svih — osim fran- kovaca — prema žrtvama spletaka Raucha, Wekerlea i Nastića. AKTA i Pogledi po svijetu. Pokvarenje japanskih časnika. U Pekingu jedan oružnik ubio je ka- petana Kavakita. Poslaše ga da uapsi kape- tana, na kojega je sumnja bila pala, da je prodao Rusiji neke vojnićke nacrte. Kavakita se nije htjeo predati oružniku, nego je da- pače napao na nj, na što ga je oružnik usmrtio. Japanski listovi pišući o tom uboj- stvu na tanko su prorešetali život mladih časnika. listovi vele, da časnici sprovode većinu slobodna vremena u igračnicama i u bladilištu. Piju opium, te se podaju sva- koj trulosti. Mnogi od njih tako su propali, da baš nikako, u slučaju rata, ne bi mogli udovoljiti svojim dužnostima u obrani do- movine. Na te napadaje, ozvo se je general Nogi. On priznaje, da među mlađim časni- cima vlada pokvarenost, ali ipak nije pra- vedno njih radi toga kriviti, nego više či- novnike, koji im daju primjer zla života. Sastanak ruskih nihilista. U Londonu, u jednoj dvorani Notting- Hill-Gatte-a vijaćaju ruski nihilisti. Bit će ih okolo osamdeset. Većinom su muškarci, ali je i ženski spol lijepo zastupan. Neki živu u kondonu, a neki su došli iz Pariza, Ženeve i nekih drugih gradova, gdje većina njih polazi sveučilišta. Kongresiste pripa- daju skrajnom krilu ruskih revolucionaraca. Za vrijeme vijećanja ne izlaze iz dvo- rane. 'Tu donašaju hranu, a to za to, da često ulaženje i islaženje iz dvorane ne bi pobudilo pozornost općinstva. Dok se vijeća neprestano stoje uz vrata i do prozora straže koje bdiju, da ne bi tko izvana došao slu- šati zaključke. Uza svu tu opreznost, drži se, da je ruska vlada obaviještena o svim zaključcima: dojavljuju joj uhodari, koji se izjavljuju za nihiliste, te su tako pripušteni svim sastancima. Sporazum s narodnostima u Macedoniji. Mladoturski odbor, iza kako je odalečio iz sultanove. blizine, s ministarskih stolica i s mjesta zapovjedništva u vojski, sve osobe, koje su se pod starim državnim ustrojom istakli kao natražnjaci, ulizice i gulioci; sad radi oko toga, da postigne neki sporazum s Grcima, Srbima, Bugarima i Rumunjima u Macedoniji. To će biti veoma težak poso, jer izgleda da narodnosti: traže svrgnuće sultana Abdul Hamida, ali uza sve poteškoće, uvjerava se, da će se sporazum postići, Poteškoće se pokazuju i u tom, što bi pravoslavni Srbi — isključivi muhamedan- ske Srba iz Novo-Pazarskog sandžaka, gdje su oni u ogromnoj većini -- htjeli imati kojeg svog zastupnika u saboru, dok ga po svojoj brojnosti prama Bugarima i Arbansa- sima ne bi mogli protisnuti, a ni: Bugari, ni Arbanasi im. nijesu voljni ustupiti jedan mandat. Mladoturski odbor nastoji i ovu po- teškoću ukloniti. > Neredi u turskom carstvu. . U mnogim dijelovima turskog carstva vladaju silni nemiri. Kurdi iz okolice grada Erzerum u Armeniji pobuniše se. Navalili su kod Dersima na carske čete, vođene od Mehad paše, koje ih potukoše. Tim se oni ipak ne smiriše, nego sakupiše nove sile, da ponovno navalu pokušaju na Mehad-pašu. Neka se plemena pobuniše i u Jemenu i Hedjaju u Arabiji. Buntovnici opsijedaju kod Sana tursku vojsku, koja je preslaba da im se odhrva, jer uništena od groznice i od slabe hrane. Veliku željeznicu, koja se gradi do Meke zapriječuju Arapi dograđivati. Zaposješe i istrgaše tračnice, koje vode u Djeddah. Drugi pođoše do Medine, te razlomiše i raznesoše građu, koja je određena za željeznicu. Sumnja sa, da je Arape pobunio svrgnuti veliki ve- zir Izzet paša. o Plemenske borbe u Springfield. U sjeveroameričkim Sjedinjenim Drža- vama, u gradu Springfield razvija se ulična borba između crnaca i bijelaca. Odavna među njima vlada neprijateljstvo. Urođenici crnci ne mogu podnijeti doseljene bijelce, koji se sve to više rasprostiru, dok oni neprestano brojno opadaju. i M : 'Ta mržnja napokon je dovela dva ple- mena do tučnjave. Bijesnilo obuhvatilo je i bijelu i crnu rasu. Mnogo kuća jedni drugima upališe. Ubijeno je dosta ljudi i s jedne.i s druge strane, a izranjeno preko stotinu. Vojska iz mjesta nije mogla rastaviti nape- dače, pa joj je mor:la doći pripomoć iz Či- kaga. I istom tad je vojsci uspjelo rastaviti razjarenu svjetinu i istjerat je kući. Vrlo su žalosni ovi dogođaji, da čovjek 'na čovjeka nožem i puškom udara s toga što mu mje boja kože jednaka. Kao da crnac,. kao i bi-, jelac nije jednako čovjek. Albanija | ustav. Muslimani u Albaniji nijesu svukud s veseljem dočekali glasove o proglašenju ue- tava. Odbor mladoturskih časnika poslao je /- nekim uglednijim muslimanima u Skadar pisma, u kojim im se prijeti smrti, ako bi se oprli ustavu. Na njih će vojska paziti i svaki njihov korak dojaviti. I u nekim drau- gim gradovima slično se je dogodilo. Ipak nije se u cijeloj Albaniji hladno primila vi- jest o proglašenju ustava. U mnogim su predjelima pravim oduševljenjem pozdravili ustav, izmirili se i izgrlili muslimi s kato- licima i s pravoslavnim. Mnogo se je skup- ština obdržalo, na kojim se je pjevala arbe. naška himna, prije zabranjena, te se klicalo Arbaniji i sultanu.