Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino.
semstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list. kad mu pretplata mine, smatra se
siti predbrojen i za došasto polugodište. ZZ u >

 

Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini.
- Štamparija DeGiulli i dr.

 

 

U DUBROVNIKU, 29. kolovoza 1908.

 

 

 

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE

 

 

POJEDINI BROJ 10 PARA.

 

Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, sahvale
plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po
godbi us razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se.

 

 

 

 

Brzojavne vijesti.

Istupio iz stranke.

ZAGREB, 29. — Podpredsjednik
seljačke stranke Kristov, istupio je
iz stranke. Uzrok istupa je trvenje
sa predsjednikom Radićem.

Saziv parlamenta.

BEČ, 29. — Parlamenat će biti
sazvan za 3 novembra.

Suspendiran od službe.

LIPIK, 29. — Radi skinuća ma-
džarskih zastava na kraljev imendan,
načelnik je bio suspendiran od službe
i plaće po samom podbann.

Trgovački ugovor sa Srbijom.

BEČ, 29. — Wiener Zeitung pu-
blicirat će sutra na temelju ovlasbe-
nog zakona, koji je parlamenat gla-
sovao još prošle godine, uzakonjenje
trgovačkog ugovora sa Srbijom, sa
valjanosti od 1. rujna. Pritisak agra-
raca nije uspio.

 

Pogledi po svijetu.

Položaj u Maroku.

Još sva mjesta u Maroku nijesu pripo-
znala Mulai Hafida svojim sultanom, premda
'se on općenito drži za vladara u Maroku.
Evropejske vlasti, a osobito Francuska i Špa-
njolska, kojima je u Algesiraškoj konferenci
povjerena zadaća, da uspostave mir i budu
na žaštita stranaca u Maroku, priznaće Mu-
lai Hafida sultanom.

Španjolski ministar vanjskih posala Al-
lende Salazac ovako se je izjavio o Maroku :
On daje veliku važnost događajima zadnjih
dana, i ne niječe teškoću položaja. Drži, da
je dosadanji sultan Abdul Asiz moralno
svrgnut, ali drži, da ni novi sultan Mulai
Hafid ne će se moć dugo uzdržati na vlasti,
jer će zastalno priznati zaključke Algesira»
ške konference. To će mu pripoznanje stvo-

riti iste neprilike, koje je bilo stvorilo | '

Abdul Asizu, navukavši na nj mržnju onih
fanatika, koji se nalase u njegovoj vojaci.

radniku Sia Bey — ,Bez oklijevanja bježte
u Evropu“. ,,Dogovorio sam se sa zapovje-
dnikom jedne njemačke lađe, da me preveze
u Smirnu. Kad se je smrklo zamijenio sam
moj fes sa slamnatim šeširom i ;zaputih se
na obalu, gdje me je čekala jedna lađa, da
me preveze na brod. Tu se namjerih na je-
dnog čovjeka; koji me je pripoznao. Srećom
sam ga ubio kuglom iz samokresa. Iz Smir-
ne zaplovih put Marsilje“.

»A imate li se nade igda više povratiti
u Tursku“ zapita ga suradnik.

»To je nemoguće. Turci mi ne će ni-
kad zaboraviti, da je za vrijeme svoje upra-
ve s tajnom policijom, bilo upropašćeno i
zatvoreno nekoliko ministara, činovnika i
imučnih građana, te da je nestalo 170 Tu-
raka iz najboljih obitelji, 400 tajnih agenata
bila je u mojoj službu i to Turaka, Armena,
Grka, dvije žene, dva malteza. Svi ti su
neumorno radili, razasuti po svom carstvu.
Od naše optužbe nitko se nije mogao
obraniti“,

Zatim je Lia Bay okrenuo svoj govor
na sultana. Reče, da sultan ima 75 milijuna
franaka uloženih u Francuskoj, Austriji i
Njemačkoj. Sultan Abdul Hamid primao je
bogate darove, kao mita za naručbe odijela
i oružja za vojsku i mornaricu. Izet paša,
koji također morade pobjeći iz Turske ima
milijun i po turskih lira uloženih u Sjedi-
njenim Državama, preko jednog grčkog
bankira.

Repuplikanci u Portugalskoj.

Iz Portugalske stižu neugodne vijesti.
Veli se, da repuplikanska stranka pripravlja
novi pokolj vladajuće kuće u Brucellesu.
Zadnjim ubojstvom kralja i prestolonaslje-
dnika oni nijesu zadovoljni, jer ne postigoše
svoju svrhu, da proglase Portugalsku repu-
plikom. Za to se oni pripravljaju, da u naj-
bliže vrijeme umore mladog kralja Manuela

 

poslani u Macedoniju za uvedenje reforma. Na
sastanku se je ogovorilo izgradnji balkanskih
željeznica.

Između Njemačke i Engleske.

Čitamo u ,, Wiener Allgemeine Zeitung“ :
Opet ss je javilo, da su odnošaji između
Francuske i Engleske na bolje krenuli, te
su vijesti iz uvaženih krugova dolazile.

Općenito se je u tom smislu tumačio susret .
kralja Eduarda s carom Vilimom u Kron-,

bergu i izjave sira Lloyd George, kancelara
blaga, rečene u Berlinu. Pogrešno je to tu-
mačenje po onom što nam reče jedan di-
plomat. Doznajemo da se nijesu poboljšali
odnošaji između Engleske i Njemačke u ovo
zadnje doba. U susretu kod Kronberga, kralj
Eduardo je govorio o pitanja razoruženja i
predložio da Njemačka ne jača više svoju
mornaricu, a da će isto i Engleska učiniti,
Car Vilim nije primio predlog Eduarda.
Radi ovoga se ne može govoriti o nikakvom
uspjelom sastanku u Kronbergu.

Kazna djece.

Početkom nove godine bit će uvedeni
osobiti sudovi u našoj državi za mladost
koja nije još navršila 18. godinu, a ogrije-
šila se o kazneni zakon. Reforma će sasta-
jat u tom, da će mlade prestupnike suditi
uvijek isti senat dotično isti sudac, a pnmo-
gućnosti sudac za skrbničke stvari. Rasprave
gdje su izmješani mladi i stariji okrivljenici,

to ne bude smetalo brzini u rješavanju.
Ovu novu promjenu treba svakako po-
zdraviti. Mi smo još daleko od drugih dr
žava, gdje su promislili na to, da i kazneni
zakon treba mnijenjati u prilog nedoraslih,

" ali ipak se i mi nešto mičemo.

Zakonska osnova o jezičnom pitanja u Českoj.

Javili smo svojedobno, da je organ če-
skog zemaljskog ministra d.ra Prašeka javio,