God XVII.

U DUBROVNIKU, 12. rujna 1908. Broj 7%.

 

CRVENA HRVATSKA

 

Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i sa Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino-
semstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se
izzs====a== predbrojen i sa došasto polugodište. —umzmo m u

 

 

 

Izdavatelj i odgovorni urednik Dr, Milorad Medini.
Štamparija DeGinlli 1 dr.

 

 

 

Brzojavne vijesti,

Rpšenje Srba se nastavlja.

ZAGREB, 12. — Danas je uap-
šen učitelj Pecović, Srbin. Javnost
se pravom zgraža na ovako postu-
panje servus-društva. Pita se, što
kane sovim uapšenjima? Ili se na
denuncijama i zatvaranjima hoće na-
silni sistem u Hrvatskoj usidrit.

Sjednica koalicije.

ZAGREB, 12. — Sutra će se
eksekutivni odbor hrv.-srp. koalicije
sastati na vijećanje. Važni događaji,
a i moguće promjena na banskoj
stolici sili koaliciju,da bude na oprezu
i da o svim mogućim promjenama
raspravi.

Rauch kod kralja.

BUDIMPEŠTA, 11. — Hrvatski
ban Pavao Rauch danas je položio
u kraljeve ruke prisegu kao pravi
tajni savjetnik. Po prisezi kralj je
pridržao bana na saslušanje.

Svađa između Raucha i Josipovića.

BUDIMPEŠTA, 12. — Između
bana Raucha i ministra za Hrvatsku
Josipovića došlo je do otvorena su-
koba. Josipović poduzimlje sve mo-
guće, da sruši Raucha. Veli se, da
mu je već našao zamjenika, kojega
će on predložiti ministru presjedniku
Wekerlu. Novi ban, za kojega radi
Josipović, imao bi biti, nekompromi-

tovana osoba, kojoj bi i hrvatsko-

srpska koalicija bila sklona.

Giinther demisionira?

BUDIMPEŠTA, 12. — U ugar-
skom  minitarstvu nastali su neki
nesporazumci. Radi toga ministar
pravosuđa Giinther namjerava pre-
dati ostavku.

Bannfy bolestan.
, BUDIMPEŠTA, 12. — Bivši ma.
džarski ministar predsjednik Bannfy
leži teško bolestan. Misli se, da mu
nema lijeka.

 

ta GDI

 

 

 

 

 

se u području Vistola, u svim srednjim ško-
lama mora povjesti zemljopis predavati na
ruskom jeziku. Naredba nadalje određuje,
da učitelji tih predmeta imaju biti ruske na-
rodnosti, a oni koji se ne bi toj odredbi po-
korili bit će dignuti s mjesta, U vijesti se
veli, da je car Nikola potvrđio zaključak
ministarskog vijeća.

Vijest moramo uzeti s reservom, premda
smo uvjereni, da su u Rusiji takove odredbe
još moguće. U Rusiji još ustavni život nije
zavladao, još se bori napredak s crnom reak-
cijom ruskih boljara. A po gotovo se u Ru-
siji još ne može govoriti o slavenskoj misli,
o slavenskoj uzajamnosti. Ima i listova i
ljudi koji se bore za te ideje, ali su onijoš
dosta nemoćni prema onima, koji svukud
vide i jedino znadu za ,svetu pravoslavnu
Rusiju“. Postupanje s Finima, a još više s
Poljacima žalostan je dokaz, tome. Rusija
treba da se u kući preporodi, e da uzmo-
gne slavenstvo u nju s ponosom gledati, u
njoj spaziti svoju pobjedu.

Jubilej grofa Lava Tolstoja.

Najumniji slavenski pisac, starac Rus
Lav Tolstoj proslavio je na 9. o. mj. 80-go-
dišnjicu svog rođenja. Svi napredniji Rusi
dugo su se pripravljali, da dostojno proslave
jubilej najvećeg i najneustrašivijeg svog pis-
ca. A baš za to ustali su natražnjaci, da
osujete tu marodnu slavu, slavu čovjeka,
koji je neumorno kroz vas svoj život u
mnogobrojnim romanima, pripovijestima, bro-
šurama i člancima šibao trulost svoje do-
movine, prodajnost njenih sinova, a u pr-
vom redu krvoločnost, samodršstvo i pro-
palost moralnu cara i svih njegovih skutonoša
i pomagača. :

Sveti Sinod, simbol natražnjaštva, koji
je pred par godina izopćio Tolstoja iz pra-
voslavne crkve, zabranio je vjernicima uče-
stvovati proslavi Tolstoja. Isto su učinili i
mnogi guverneri. Oni zabraniše u svojim
guternijama svaki iskaz u slavu Tolstoja,
zabraniše novinama pisati o jubileju proroka
s Jasne Poljane, dapače zaprijetiše globom i
zatvorom urednicima, koji bi ovih dana, u
svojim novinama samo spomenuli Tolstojevo
ime. Takva je moć i strah reakcionaraca u
Rusiji.

U Petrovgradu je državna vlast pozvala
načelnika i zapitala ga misli li grad službeno
pozdraviti Tolstoja. A kad je on odgovorio,
da misli, tad mu to zabraniše. Ali se ne-
čelnik nije dao smesti. On je izjavio, da se
on zabrani ne će pokoriti, jer da je zalnj

|

 

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE

 

 

 

 

POJEDINI BROJ 10 PARA.

 

Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, sahva
plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po p
=== - godbi us razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se.

S==== == === a aan nn S _ O. IRI EP

 

 

da se opozovu sve naredbe proti proslavi
Tolstoja i da se narodu poda potpuna slo-
boda. Ovo je djelovalo tako, da su i kon-
servativne novine donijele članke o jubilarcu,
a naroda je na hiljade pošlo na Jasnu Po-
ljanu, da osobno pozdrave najvećeg Rusa i
Slavena.

Njemačko prodiranje na jug.

Ovih je dana njemačko društvo ,,Siid-
marck“ držalo glavnu svoju godišnju skup-
štinu. Na skupštini su Njemci očitovali sve
svoje želje i snove o prodiranju na jug.
Treba usčuvati njemački posjed u Trentinu
i osvojili tu zemlju, a zatim se spustiti na
obale jadranskog mora. Poznati šoven prof.
Meyer govorio je na skupštini o djelatnosti
Volksbund-a u Trentinu, te pozvao sve Ni-
jemce, da dadu svoju pomoćnicu ruku u
borbi proti Talijana. Učitelj je Hoyer razla-
gao kako se moraju Nijemci međusobno po-
dupirati na obalama Jadrana, te predložio,
da se ustroji za te zemlje njemačka banka.

Talijanska štampa s pravom napada na
ove njemačke želje i snove o prodiranju na
jug. Ali bi ta štampa, prije nego će osuditi
Nijemce rad njihovog postupanja, morala
prije osuditi svoje sunarodnjake u Istri i
Trstu, koji ne bolje postupaju sa Hrvatima
i Slovencima, dapače koji se znadu s Ni-
jemcima družiti proti Slavena. Talijani će
se jednoga dana grdno kajati rad svog po-
stupanja prama Slavenima, ali će im tad
sve biti prekasno, jer će Trentin biti posve
u njemačkim rukama, pa i više od Trentina.
Tad će uvidjeti Talijani, da im nije od Sle-
vena, već od Nijemaca prijetile i prijeti
prava _pogibelj.

Sjedinjenje stranaka u Ugarskoj.

, »PBudapest“ objelodanio je u nedjelju
članak, u kojemu konstatuje, da je do fuzi-
je stranaka još vrlo daleko. Dapače veli
i ne radi se o fuziji, nego o sjedinjenju us.
tavne i neodvisne stranke u jednu stranku,
koja bi težila za oživotvorenjem velikih na-
rodnih zadataka u duhu god. 1848. Takav
prvi zadatak bila bi gospodarska neodvisnost
i ustrojstvo narodne ugar. banke. Samostalna
banka nije samo gospodarski, nego i poli,
tički zahtjev, kojega se stranka ne može
odreći. Sjedinjenje ustavne i  neodvisne
stranke ovisi dakle o tom, da li će dr, We- -