God XVII. U DUBROVNIKU, 12. rujna 1908. Broj 7%. CRVENA HRVATSKA Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i sa Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- semstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se izzs====a== predbrojen i sa došasto polugodište. —umzmo m u Izdavatelj i odgovorni urednik Dr, Milorad Medini. Štamparija DeGinlli 1 dr. Brzojavne vijesti, Rpšenje Srba se nastavlja. ZAGREB, 12. — Danas je uap- šen učitelj Pecović, Srbin. Javnost se pravom zgraža na ovako postu- panje servus-društva. Pita se, što kane sovim uapšenjima? Ili se na denuncijama i zatvaranjima hoće na- silni sistem u Hrvatskoj usidrit. Sjednica koalicije. ZAGREB, 12. — Sutra će se eksekutivni odbor hrv.-srp. koalicije sastati na vijećanje. Važni događaji, a i moguće promjena na banskoj stolici sili koaliciju,da bude na oprezu i da o svim mogućim promjenama raspravi. Rauch kod kralja. BUDIMPEŠTA, 11. — Hrvatski ban Pavao Rauch danas je položio u kraljeve ruke prisegu kao pravi tajni savjetnik. Po prisezi kralj je pridržao bana na saslušanje. Svađa između Raucha i Josipovića. BUDIMPEŠTA, 12. — Između bana Raucha i ministra za Hrvatsku Josipovića došlo je do otvorena su- koba. Josipović poduzimlje sve mo- guće, da sruši Raucha. Veli se, da mu je već našao zamjenika, kojega će on predložiti ministru presjedniku Wekerlu. Novi ban, za kojega radi Josipović, imao bi biti, nekompromi- tovana osoba, kojoj bi i hrvatsko- srpska koalicija bila sklona. Giinther demisionira? BUDIMPEŠTA, 12. — U ugar- skom minitarstvu nastali su neki nesporazumci. Radi toga ministar pravosuđa Giinther namjerava pre- dati ostavku. Bannfy bolestan. , BUDIMPEŠTA, 12. — Bivši ma. džarski ministar predsjednik Bannfy leži teško bolestan. Misli se, da mu nema lijeka. ta GDI se u području Vistola, u svim srednjim ško- lama mora povjesti zemljopis predavati na ruskom jeziku. Naredba nadalje određuje, da učitelji tih predmeta imaju biti ruske na- rodnosti, a oni koji se ne bi toj odredbi po- korili bit će dignuti s mjesta, U vijesti se veli, da je car Nikola potvrđio zaključak ministarskog vijeća. Vijest moramo uzeti s reservom, premda smo uvjereni, da su u Rusiji takove odredbe još moguće. U Rusiji još ustavni život nije zavladao, još se bori napredak s crnom reak- cijom ruskih boljara. A po gotovo se u Ru- siji još ne može govoriti o slavenskoj misli, o slavenskoj uzajamnosti. Ima i listova i ljudi koji se bore za te ideje, ali su onijoš dosta nemoćni prema onima, koji svukud vide i jedino znadu za ,svetu pravoslavnu Rusiju“. Postupanje s Finima, a još više s Poljacima žalostan je dokaz, tome. Rusija treba da se u kući preporodi, e da uzmo- gne slavenstvo u nju s ponosom gledati, u njoj spaziti svoju pobjedu. Jubilej grofa Lava Tolstoja. Najumniji slavenski pisac, starac Rus Lav Tolstoj proslavio je na 9. o. mj. 80-go- dišnjicu svog rođenja. Svi napredniji Rusi dugo su se pripravljali, da dostojno proslave jubilej najvećeg i najneustrašivijeg svog pis- ca. A baš za to ustali su natražnjaci, da osujete tu marodnu slavu, slavu čovjeka, koji je neumorno kroz vas svoj život u mnogobrojnim romanima, pripovijestima, bro- šurama i člancima šibao trulost svoje do- movine, prodajnost njenih sinova, a u pr- vom redu krvoločnost, samodršstvo i pro- palost moralnu cara i svih njegovih skutonoša i pomagača. : Sveti Sinod, simbol natražnjaštva, koji je pred par godina izopćio Tolstoja iz pra- voslavne crkve, zabranio je vjernicima uče- stvovati proslavi Tolstoja. Isto su učinili i mnogi guverneri. Oni zabraniše u svojim guternijama svaki iskaz u slavu Tolstoja, zabraniše novinama pisati o jubileju proroka s Jasne Poljane, dapače zaprijetiše globom i zatvorom urednicima, koji bi ovih dana, u svojim novinama samo spomenuli Tolstojevo ime. Takva je moć i strah reakcionaraca u Rusiji. U Petrovgradu je državna vlast pozvala načelnika i zapitala ga misli li grad službeno pozdraviti Tolstoja. A kad je on odgovorio, da misli, tad mu to zabraniše. Ali se ne- čelnik nije dao smesti. On je izjavio, da se on zabrani ne će pokoriti, jer da je zalnj | IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE POJEDINI BROJ 10 PARA. Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, sahva plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po p === - godbi us razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. S==== == === a aan nn S _ O. IRI EP da se opozovu sve naredbe proti proslavi Tolstoja i da se narodu poda potpuna slo- boda. Ovo je djelovalo tako, da su i kon- servativne novine donijele članke o jubilarcu, a naroda je na hiljade pošlo na Jasnu Po- ljanu, da osobno pozdrave najvećeg Rusa i Slavena. Njemačko prodiranje na jug. Ovih je dana njemačko društvo ,,Siid- marck“ držalo glavnu svoju godišnju skup- štinu. Na skupštini su Njemci očitovali sve svoje želje i snove o prodiranju na jug. Treba usčuvati njemački posjed u Trentinu i osvojili tu zemlju, a zatim se spustiti na obale jadranskog mora. Poznati šoven prof. Meyer govorio je na skupštini o djelatnosti Volksbund-a u Trentinu, te pozvao sve Ni- jemce, da dadu svoju pomoćnicu ruku u borbi proti Talijana. Učitelj je Hoyer razla- gao kako se moraju Nijemci međusobno po- dupirati na obalama Jadrana, te predložio, da se ustroji za te zemlje njemačka banka. Talijanska štampa s pravom napada na ove njemačke želje i snove o prodiranju na jug. Ali bi ta štampa, prije nego će osuditi Nijemce rad njihovog postupanja, morala prije osuditi svoje sunarodnjake u Istri i Trstu, koji ne bolje postupaju sa Hrvatima i Slovencima, dapače koji se znadu s Ni- jemcima družiti proti Slavena. Talijani će se jednoga dana grdno kajati rad svog po- stupanja prama Slavenima, ali će im tad sve biti prekasno, jer će Trentin biti posve u njemačkim rukama, pa i više od Trentina. Tad će uvidjeti Talijani, da im nije od Sle- vena, već od Nijemaca prijetile i prijeti prava _pogibelj. Sjedinjenje stranaka u Ugarskoj. , »PBudapest“ objelodanio je u nedjelju članak, u kojemu konstatuje, da je do fuzi- je stranaka još vrlo daleko. Dapače veli i ne radi se o fuziji, nego o sjedinjenju us. tavne i neodvisne stranke u jednu stranku, koja bi težila za oživotvorenjem velikih na- rodnih zadataka u duhu god. 1848. Takav prvi zadatak bila bi gospodarska neodvisnost i ustrojstvo narodne ugar. banke. Samostalna banka nije samo gospodarski, nego i poli, tički zahtjev, kojega se stranka ne može odreći. Sjedinjenje ustavne i neodvisne stranke ovisi dakle o tom, da li će dr, We- -