' 4) : i M e rje PP de A di E Mi ana E \ + Što su Slaveni i što će biti u ovoj monarhiji. ,Svi, koji nose u ovom gradu, Slovaci su“ rekao je jedan u Budimpešti trhonoša Stjepanu Radiću, a na to je Radić pravom primjetio, da su svi, koji što nose u ovoj moparhiji Slaveni. I zaista kroz stoljeća Sla- veni su u ovoj državi samo nosili, oni su bili vjerni vojnici, dobri službenici, ali loši gospodari. Posle su Slaveni obavljali, a dobit su Nijemci dijelili, a kašnje i Madžari. Mi smo Slaveni igrali ulogu proleta- riata Izrabljivali su nas na sve moguće na- čine. Oteli su nam sve što smo imali, u našu kuću na sva masnija mjesta slali su natn tuđince, tako da je konačno izgledalo, kao da mi i nijesmo za drugo stvoreni nego za ,posluh i obavljanje nižih poslova“. A što je najžalosnije bilo, sami počesmo zdva- jati o sebi, sami stadosmo poprimati tuđe i krivo mišljenje o nami. A međutim tuđini su sve to više prtili na naša leđa. Stadoše nam otimati komad po komad zemlje, dok se konačno ne htje- doše posve udomiti u našoj kući. I tako smo silno potisnuti, da u krajevima, gdje je slavenska pjesme ozvanjala, tu se danas še- puri njemačka, talijanska, madžarska. U se- lima i gradovima nekad čisto slavenskim, danas je Slaven tek trpljen, a često i bijen. Dogođaji na Rijeci, Trstu, Zadru, Op- tuju, Mariboru, Celovcu, u pograničkoj Če- skoj žalosni su svjedoci toga. Nijemci, Tali- jani ne dadu Hrvatu, Slovencu, Čehu sastanka držati, ne dadu mu prolaziti mirno ulicom u tim nekad slavenskim mjestima. Tako su se eto ti došljaci razjunačili. I kad oni is- tuku na mrtvo ime Hrvata, Slovenca, Čeha, dava im se još pravo. Ili u najgorem slu- čaju izađe kakova službena prijetnja, koja ostane dakako na papiru. Nego nam je dosta bilo tu sramotu po- dnašati. I Slaveni su se sjetili, da nijesu oni baš tu samo za to, da vuku i da budu bi- jeni. Reakcija se opaža i mi joj se možemo veseliti. Kad državna vlast ne će, da vrši svoju dužnost, kad ona dapače podupirć uništenje slavenskog življa u ovoj državi, tad nije za osuditi, ako Slaveni sami kroje pravdu, ako se oni posluže istim sredstvima proci svojim dušmanima, kojim se oni po- glužiše proti njima. Na talijansko izazivanje u Zadru odgo- vorila je cijela Dalmacija; a na hajdučke napadaje Nijemaca u Optuju na Slovence odgovorilo je srce Slovenaca, bijela Ljubljana. U subotu i nedjelju u Ljubljani su bile ta- kove demostracije proti Nijemcima, kakve ne pamti taj inače mirni grad. Na svim društvima, na svim školama njemačkim po- lomljeno je sve što se je dalo polomiti. Preko 10,000 naroda demostriralo je. Pulicija, ni oružništvo nijesu mogli ništa učiniti, pa je morala posredovati vojska. Na jednom mje- stu došlo je do sukoba između vojske i de- ' mostranata i tom prigodom vojska je pucala i ubila dvojicu, a jednu osobu teško ranila. Što sve to znači? Da i slavenstvo hoće uži- vati plodovo svog truda. Slaveni se više no će puštati ugrožavati u vlastitoj svojoj kući, oni su počeli reagirati, a tko će radi toga trpjeti, vidjet ćemo. Slaveni svakako trpjeti tuđi pašaluk ne će, niti smiju. izborno gibanje u pokrajini. Izbori su nam pred vratima, a o kan- didatima se još ništa stalna no zna. Jedina O RE A TIN MJE VOA NAS BE CAO I ODN OR I ROSIE 4 jee či ' 3 vre CRVENA HRVATSKA“ t Strana 5. Hrv. pučka napredna stranka proglasila. je do sada službeno četiri kandidata: seljake Antu Jurašina i Jakova Jelinić Purišića za vanjske općine kotara spljetskog, trogirskog i omiškog; dr. M. Vukovića za imotski iz- borni kotar, a dr. Verka za Makarsku, Ju- rašin i Jelinić imaće proti sebi dr. Ivčevića i Borčića (2) i mrtve — u samoj mućkoj općini njih 350. Vukoviću u Imotskome nema dosad protukandidata. Proti Dr. Verku će stati načelnik Klarić. U Spljetu će kandidirati Smodlaka. Proti njemu drži se, da će kandidirati načelnik Mihaljević. U Sinju pravaši će nositi jednoga, a Hrv. stranka drugoga. Valjda dr. Marovića. Četiri mandata veleporeznika u sjever- noj Dalmaciji do sada su posjedovali talija- naši. l'o imeniku birača ove bi se mandate lako moglo dobiti, ali za to treba, da Hr- vati svih stranaka i Srbi složno stupe na biralište. Sad se o tome i radi. I u samom Zadru Hrvati će ovoga puta postaviti svoga kandidata. Uspjeh je u istinu veoma dvoj- ben, ali će broj služiti za afirmaciju Hrvata i Srba u Zadru. U Kotoru će dva kandidata postaviti Srbi, a dva Hrvati. Srpski bi kandidati imali biti dr. Vukotić i protoprezviter Jovo Bučina, a hrvatski: načelnik Mato Radimiri i pop Ante Milošević. Proti srpskim kandi- datima postaviće Gopčevića grupa svoje, a proti hrvatskih pravaško-austrijska svoje kandidate. Ovi protukandidati nemadu ni- kakve nade u uspjeh. O dubrovačkom i korčulanskom kotaru pasti će konačna od- luka n& 28. o. mj., kad se u Dubrovniku sastane vijeće načelnika i zastupnika dosa- dašnjih, koji istupiše iz Hrv. stranke. Škrinjice za narodne ustanove. Proputovao sam po mnogim mjestima naše slovenske i česke braće. O utiscima i životu Slovenaca i Čeha ne mislim Vam pi- sati, jer bi morao na dugo poći. Dosta je da rečem, da i Slovenci i Česi u svojim zemljama, osobito pogranički žestok boj biju s Njemcima; s razlikom, da je Česima mo- guće, zahvalivši njihovoj gospodarskoj i kul- turnoj visini, preosvajati svoje zemljište od Njemaca, dok naši krvni rođaci Slovenci teškom mukom brane 'sadanji svoj posjed a još težom osvajaju sela: i gradove otete im od Njemaca. Nego drugi put o tome, a sad želim upozoriti našu javnost na jednu ustanovu, koja je kod naše zapadne slavenske braće silna maha preotela. 'To su škrinjice za na- rodne ustanove. U bezbroj društava, kafana, gostiona, & u nekim gradovima i na javnim prolazima naišao sam na t6 škrinjice. Na njima se čita, za koju se narodnu ustanovu sakuplja novac. Doživio sam više puta da me je u go- stioni poslužnik upozorio na škrinju, netom bi doznao, da sam Hrvat, Slaven. I tuma- čili bi mi zašto se novac sakuplja: za druš- tveni dom, za slovensku dražbu Ćirila i Metoda, za škole čeških manjina, za knjiž- nice i t. d. i zamolili me, da i ja pomognem ustanovi. U jednoj češkoj gostioni u Budje- jovicam opazio sam, da ni jedan gost ne ode, a da prije nije u škrinjicd tianuo svoj obol. Doživio sam i to, da se u nekim mje- stima u kafanama redovito otkida od dobiti na kartama za tisnuti u škrinjicu. 'u mislima i shvaćanju Već tri su godine, što nijesam pohodio domovinu pa neznam, je li taj lijepi običaj i kod nas uveden, ali ako nije, ne bi bilo na odmet, da ga se uvede. Koliko naš narod ima potreba? A u škrinjicama moglo bi se lijepih svotica prikupiti za te potrebe. Na posao dakle. Pisek, 20. rujna. N. B. U našem je gradu ,,Hrv. Dem. Driš. Sloboda“ postavilo u neke kafane škrinjice ,za družbin novčić“, U koliko nam je po- znato u početku su se u tim škrinjicama lijepe svote sakupljale, ali sad se i tu zane- maruje, jer nije ,novo“. A ,novo“ samo kod nas uspijeva. Mi bi smo preporučili na- šim sunarodnjacima, da se ugledaju u našu zapadnu slavensku braću. (Op. Ur.). : Gradska kronika. Sokolski izlet u Ston. U nedjelju, na 1 satfpo podne, mjesni , Hrvatski Sokol“ s čini s parobrodom ,Gruž“ izlet u Ston. U Stonu će & vrlo zanimive vježbe izvr- 1A šiti članstvo, te ženski i muški podmladak. Na pa- robrodu i u Stonu svirati će , Hrv. općinska Glazba“. : Cijene su izvanredno niske. Polazak i povratak * 1 K za Sokolove; 2 K za ostalo građanstvo; a za djecu kruna 1. Povratak iz Stona biće oko 6 sati po. p. Sa skupštine mjesne ,hrvatske stranke“. U nedjelju je mjesni odbor ,Hr- vatske Stranke“ bio sazvao izbornu skup- štinu, da ova zauzme svoje stanovište prama nastajnim izborima osobitim obzirom na uspjeh Spljetske skupštine. Pozivu se oda- zvalo dosta izbornika, pristaša stranke u Dubrovniku. Svega skupa bilo ih je preko sto i dvadeset. Na skupštini je predsjedatelj Dr. Me- dini najprvo izvijestio o sukobu u ,Hrvat- skoj Stranci“.. Na to je uzeo riječ Dr. Pero Čingrija, da opravda svoj istup iz stranke i odbije neke prigovore protivnika. Dr. M. Čingrija nadovezao je na predgovornike raz- jašnjujuć, u čemu sastoji spor, o komu skup- ština treba da odluči. Dr. Ivo DeGiulli pred- ložio je na to resoluciju, koja je bila jedno- glasno prihvaćena u obliku, koji donosimo na čelu lista. ' U odbor birana su ova gospoda : 'Basor Stijepo, Bibica Dr. Baldo, Bogdan Luko, Čakelja Miho, Čingrija Dr. Pero, Čin- grija Dr. Melko, DeGiulli Dr. Ivo, DeGiulli Dr. Rajmund, Grbić Pasko, Grbić Vicko, Gjik Mato, Gjivić Stijepo, Kesovija Mato, - Kolbe Ivan, Kolić Jozo, Krile Pero, Kuku- ljica Ivan, Marinović Niko," Medini Dr. Mi. lorad, Mičić Božo. Miloslavić Vido, Obrado- vić Mato, Odak Robert, Palčok Izak, Sabion- cello Niko, Sessa Gjuro, Smolčić Dr. Filip, Ucović Antun, Vučetić Stijepo. Na skupštini se pokazao potpuni sklad lansšnj olitič situacije.