€ e Strana 2. ,CRVENA HRVATSKA“ Broj 78. panja hrv: stranke služila prohtjevu vlade na štetu politike iste stranke. Jedina utješljiva pojava u izborimajest borba na otocima, ali i to nije zasluga stranke, već svijesti otočana, koji su znali odoljeti stanovitim pokušajima nekih ljudi iste stranke. Prošla je pak godina i po od iz- bora, pa zar se je opazio koji bolji- tak? Sve obratno. U Beču su naši ljudi bez kontakta, bez orijentacije pod predsjedništvom Ivčevića, u Svezi. Dolazi proračun, dolazi pitanje voj- ničkog kontingenta, a zemlja ih ne razumije. Kod kuće sve ono, što je negda u stranci vodilo riječ, sve je paralizovano, stranačkom disciplinom stranke, koja faktično svojim životom ne žive. Sve sputano i klonulo. Je li se s druge strane u stranci radilo? Čitali smo pred samu skupštinu, gdje ml. Chlumecky preko svog pouzda- nika poručuje u ,,Ost. Rundschau“, da u Dalmaciji poslije riječke reso- lucije stvari okrenuše dobro. Da su Chlumecky-evu pouzdaniku stvari bile dobro poznate, imala je da do- kaže baš spljetska skupština. I dolazimo na nju — na zadnji prizor. Dva su čovjeka za predsjednika jedino moguća bila, ako se je htjelo imati i tračak nade, da bi stvari mogle okrenuti na bolje, to su bili starine: Duboković i Milić. Kušalo se sa predsastancima, ali nije išlo, na jednom nas je bilo premalo, na jednom previše — cijela skupština. Duboković je otklonio kandidaturu. Milić bi se bio i te žrtve prihvatio, ali je bilo zaludu — na predsastanku, koji se tajno drži otkad postoji stranka, bilo je drukčije određeno, i taj je predsastanak uspio. Tajnim skrutini- jem predloženim od Ivčevića, bio je biran Madirazzin kandidat na pred- sastanku: Dr. Vice Mihaljević. Je li potreba tumačiti ikome, a najskoli ,Nar. Listu“ što to znači? A neka nam reče on, što bi bilo kori- stilo, da smo na skupštini to konstato- vali. Ko nas shvaća i ko nam odo: brava, može nas uvijek slijediti. Mi ćemo priznati Dr. Mihaljeviću, ako se hoće, sve one zasluge, što su mu na- brojili ,Velibit“ i ,Nar. List“, biva i agilnost, i uživanje simpatije i načel- ništvo najvećeg grada, ali neka se i nama bar prizna, da Mihaljević nije stranci ni pripadao prije spljetskih zbora, da do njih drugih zasluga za stranku nema, i da je bio kandi- dat one struje, protiv koje smo se mi uvijek odlučno opirali, a pri tom sami nijesmo bili. Njegovim izborom započaćen je za nas udes hrvatske stranke. Pravu narodnu politiku pod k . g oR o , ; % e za Po izt ad e nA] O Te. 07. OM vodstvom Ivčevića, Madirazze i Mi- haljevića mi ne pojmimo., Pojmi li je ,Narodni List“, to je opet njegov posao. _A pošto ne pojmimo, izašli smo iz stranke, jer nas je na to .dužnost osvjedočenja i iskrenosti silila, nu nijesmo izašli da cijepamo narodne redove, izašli smo da ih sačuvamo, koliko se dade, da sačuvamo bar nas; pa kad smo po izboru Dr. Mi- haljevića, bez dogovora, bez buke ostavljali dvoranu, a snjima i stranku, i vidjeli neke ruke, gdje se na aplaus dižu, boljelo nas je pri duši, boljelo nas je mnogo toga, a najviše pomi- sao, da će za očuvanje narodnih re- dova, narodu mnoga snaga poći iz- gubljena. . Obzor“ piše: Čini se, da neće uspjeti vladi, da skuči u Hrvatsku stranku pod vodstvom d.ra Mihaljevića neodvisne ele- mente. Gotovo svi pristaše južne Dalmacije povukli su konsekvencije iza splitske skup- štine. Za nedjelju bila je preko ,,Crvene Hrvatske“ sazvana skupština članova hrvat- ske stranke iz južne Dalmacije. Na skupštini je jednoglasno odobren postupak d.ra Čin- grije i zaključeno izstupiti iz hrvatske stranke. Nadamo se, da će ovaj primjer slijediti svi neodvisni elementi hrvatske stranke. Samo je na taj način moguće ozdravljenje strana- čkih prilika. »Novi List“ piše ; Neki dan priopćili smo pismo gosp. d.ra Pera Čingrije upra- vljeno na novoizabranog predsjednika hr- vatske stranke u Dalmaciji spljetskog načel- nika gosp. d.ra Vicu Mihaljevića, kojim na- javlja i obrazlaže svoj istup iz stranke. S njime zajedno istupiše, ili se ne primiše članstva u središnjem odboru svi odaslanici i predstavnici stranke iz dubrovačkog i kor- čulanskog kotara, koji bijahu na spljetskoj skupštini. Crvena Hrvatska“ je donijela na to poziv dubrovačkog odbora hrvatske stranke na skupština u Dubrovniku, u svrhu da ista, nakon novo nastavše situacije, odluči što će i kako će. 'Ta je skupština održana u nedjelju dne 20. o. mj. u Dubrovniku. Kako nam jučer od onud brzojavljaju, skupština je bila vrlo brojno posjećena, te je jednoglasno odobrila istup iz hrvatske stranke, kako se je u Spljetu konstituirala, i organizovala se samostalnom organizacijom hrvatske stranke. Ovaj korak južne Dalmacije učinjen pod vodstvom d.ra Pera Čingrije imati će svojih dubljih posljedica na stranačku konstelaciju u Dalmaciji, koja je vrlo razrovana. Povod secesije južne Dalmacije jesu lanjski izbori u Spljetu, a s njima skupa la- tentni inkompatibilitet koji je postojao iz- među neodvisnih narodnih spobornika Čin- grijina kova te vladi i vladinim osnovama skroz pokornih ljudi kova Ivčevića, koji se od Crnice i stanovitih dubrovačko-bokeških "austrijskih ,pravaša“ malo razlikuju. Stranci je trebalo pročišcenja umbienta, a to se nije izvelo; naprotiv su slijedile po- greške sa pogreškom, dok evo ne dođe do razkola. Domaće vijesti. U oči uređenja jezičnog pitanja. Doznajemo, da je financijalno ravna- teljstvo povratilo mjesnom ravnateljstvu jednu radnju od skoro godine dana izrađenu u hrvatskom jeziku nalogom, da sve to po- novo izradi u talijanskom jeziku inače da će sve uništiti. U eri uređenja jezičnog pitanja trebalo je još i ovo, da ilustrira ,iskrenu“ volju vlade; da hrvatskom jeziku poda u uredima ono mjesto, koje ga ide. Nek se g. Denaro e comp. ne boje, da ćemo ih mi za ovo po kuditi. Oni imadu potpuno pravo, da nam se rugaju, kad u Dalmaciju ima ljudi, koji vjeruju vladinim dobrim namjerama i idu ozbiljno na razgovore urečene od namjesnika, dok isti dopušta, da se na sličan način vri- jeđa naše narodno čuvstvo. Hrvatski delegati u Budimpešti. Zajednički hrvatsko-ugarski sabor u Bu- dimpešti otvoren je 22. o. mj. Sabor će sa- borisati sve do ljeta 1909. godine. Sabor ovaj ima da riješi zamašna pitanja, koja će preobraziti Ugarsku. U prvom je redu iz- borna reforma, pa za tim vojna pitanja i pitanje o samostalnoj ugarskoj banci. Izbornu je reformu ministar Andrassy tako skalupio, kako bi uščuvao Madžarima prevlast u Ugarskoj. Ona počiva na plural nom sistemu, naime, da neke stanovite osobe imadu dva glasa. Proti ovoj osnovi borit će se protukoalicija, koju sačinjavaju : socijalde- mokrati, agrarci, radikalni građani, te na- rodnosti: Srbi, Slovaci i Rumunji. Delegati Hrvatske gotovo su svi stigli u Budimpeštu. Kakvo će stanovište zauzeti, ne treba nagađati. Oni su to označili u ožujskom proglasu na narod. 'Tamo stoji, da će oni voditi odlučnu borbu koliko proti hr- vatskoj, toliko proti zajedničkoj vadi, dok se Hrvatskoj ne zajamče prava. U Hrvatskoj se stanje nije poboljšalo, dapače je ono kre- nulo na gore, pa već za to mislimo, da hr- vatskim delegatima ne treba promišljati što bi uradili. | Njima je put određen, a to je borba. Prema vijestima što nam stižu oni će zaista i započet borbu u peštanskom saboru. A jer je već jedna skupina zastupnika, protu- koalicija zaključila voditi borbu, razumljivo će biti, ako se Hrvati s njom sporazume. Us- trajna borba po našem osvjedočenju, najuspje- šnije je sredstvo, da se Hrvatska oslobodi madžarskog pritiska. Je li tuđinština opravdana? Na skupštini društva talijanske propa- gande ,,Dante Alighieri“ u Aquili razvila se je bila rasprava o opravdanosti ili neoprav- danosti tuđinštine u Italiji. Mlađi su ljudi velikom žestinom prosvjedovali proti po- vredi talijanskog jezika osobito sa strane tr- govacai gostioničara. Natpise tvrtke, tiskanice . tuđe su, u dopisivanju mnogi se služe tuđim jezikom. Dapače i krste gostione, svratišta i ljetnikovce s kakvim njemačkim, francuskim i t. d. imenom. Dakako, da su to većinom tuđini, koji se znadu okoristiti onim, čim se urođenik nije znao. Što se događa u Italiji, na vlas se i kod nas događa i to u mnogo višoj mjeri. Jer kod nas ne samo tuđini, nego i domaća čeljad služe se u natpisima, tiskanicama, pa čak i u uredovanju tuđim jezikom, U tom pogledu u Dalmaciji i Istri gospoduje tali- Mx ai . : Pi aš : ie ik: krš 3 Hr RIE o eis KE vo aii o IR Vo i a dni 208. TR