«  bnm—m——m—m————=—=—=m=—=—=—=—=—=> mmm
Cjena je listu unaprijeda: sa Dubrovnik i za Austro- -Ugarsku na godinu 10 K. Za ino-
semstvo 10 E f oR troškovi. Ko ne vrati list, kad mu SRE mine, smatra se
—  predbrojen i za došasto polugodište.

 

 

 

 ladavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini, ————
Štamparija DeGiulli i dr.

 

 

 

 

Dubrovnik, 29. septembra 1908.

U ponedjelnik dne 28. o. mj. bila
je u Dubrovniku skupština sazvana
od bivših zastupnika = ,hrvatske
stranke“ u dubrovačkom i korčulan-
skom okružju Dr. Arneri, Dr, Pero

Čingrija, Dr. Melko Čingrija, Antuna
Ucovića.

Pozivu se odazvaše:

Iz općine cavtajske gg. Božo
Vragolov i Anić Kocelj.

Za mjesnu organizaciju Dubrov-
nik gg. Dr. Baldo Bibica, Stijepo
Vučetić, Pasko Grbić, Vidan Grbić
i Dr. M. Medini.

Iz općine Rijeka: gg. načelnik I.
Pehovac, Ivo Bača, Stijepo Bogetić,
Ivo Kusijanović.

Iz općine Zaton: gg. načelnik
Lujo Vlajki, Gjuro Miloš.

Iz općine Slane: gg. načelnik Antun
Glunčić, Stražičić Petar, Golušić Ivo,

Čokljat Antun.

Iz općine Ston: gg. načelnik Mato
Perić, P. Vičan, A. Bandur, Aure-
lijo Radić.

Iz općine Janjine:
Suđa.

Iz općine Kuna: načelnik Antun
Lušić.

načelnik Ivo

Iz općine Orebić :
Ivo Štuk.

Iz općine Korčule:
Roko Aneri.

Iz općine Blato: gg. načelnik Ku-
njašić, Ante Čulić.

Nijesu pristupili pozvani odasla-
nici općina Lastovo, Mljet, Šipan,
Trpani, Velaluka. Načelnik Vid: iz
Trpuja poručio je, da je zapriječen.
Načelnik I, Hajdić s Mljeta bio je
zapriječen.

Skupštinu je otvorio u ime sazi-
vača g. Dr. Pero Čingrija, g. Dr.
Arneri iznaša razloge, koji su naveli
njega i druge izaslanike na skupštinu
Hrvatske Stranke držanu u Spljetu
dne 14. o, mj., da iz stranke istupe.

prisjednik kap.

načelnik Dr.

) da li
S.: Dr. Melko Čingrija zeme “ rumunjskog lista ,,Foia Poporalni“, novinara

se skupštinari slažu.

G. Antun Bandur javlja, da je
dne 27. o. mi. bila u Stonu skup-

U DUBROVNIKU, 29. rujna 1908.

EEE

 

 

 

plaća se 40 para po retku,

 

ština, koja je prihvatila
stranke.

istup iz

Na to je na prijedlog Gjura Mi-
loša prihvaćen jednoglasno ovaj za-
ključak:

»Skupština odobrava istup izasla-
nika dubrovačkog i korčulanskog
kotara iz ,hrvatske stranke“ i orga-

nizuje se kao samostalna organizacija
»hrvatske stranke““,

U pročelništvo birani su kao pred-
sjednik Dr. Pero Čingrija, kao pot-
predsjednik Dr. Roko Arneri, kao
tajnik_Dr. Milorad Medini.

Nadalje se jednoglasno prihvaća
zaključak, da se samostalno stupi na
izbore, iznoseći kao svoje kandidate
samo pripadnike organizacije. Ime-
novanje kandidata u gradskim kota-
rima Dubrovnik i Korčula prepušta

se mjesnim organizacijama. -Imeno--.

vanje kandidata za vanjske općine
Korčula, Ston i Rat. pošto su se uzele
na znanje želje iznesene od neke go-
spode birača iz Blata u pismu preko
Dr. Melka Čingrije, pa usmeno od
g. načelnika Suđa glede kandidature
g. J. Kunjašića, te želje izaslanika
iz Stona, da kandidat bude njihov
čovjek, prepušta se dogovoru općin-
skih zastupnika poslije izbora biranih
birača. Obzirom na izbor u vanjskim
općinama Dubrovnika svi prisutni
izaslanici iz tih općina. izrazili su
želju da kandiduje Dr. Melko Čin-
grija. Imenovanje kandidata u trgo-
vačko-obrtničkoj komori prepušta se
članovima komore.

Glede dvaju kandidata u velepo-
sjednicima obzirom na već postojeći
sporazum skupština jednoglasno pri-
hvaća zaključak, da se imenovanje
jednog kandidata prepusti Srbima, a
drugog korčulanskom kotaru.

 

Pogledi po svijetu,

Kako jo narodnostima Ugarske.
U Kološvaru % sud osudio urednika

Silvestre Moldova na 4 mjeseca zatvora i
na globu od 400 kruna. Moldov je. osuđen
zbog agitacije proti madžarskoj državi. Da.

 

 

 

=————=—=—=——=—=——=——=m==m=—m—=uvvmomau——a
IZLAZI SVAKE SRIJEDE [I SUBOTE jenjen
POJEDINI BROJ 10 PARA.

 

 

Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahva

a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta zm. pop
— godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. — =

 

 

kako da je ta agitacija sastojala u prostom
nabrajanju nepravda kojima je izložen ru-
munjski narod sa strane madžarskih vlasti.
To se u Ugarskoj ne smije, jer je to čin
bunjenja. Tamo treba sve nepravde mirno
snositi, ako ne ćeš biti globljen i zatvaran.

I ne samo što se ne smije kritizovati
postupanje madžarskih oblasti, što se ne
smiju braniti prava svog naroda, nego se
čak ne smije ni povjesna istina napisati o
Madžarima. Ovih je dana ministar nastave
naredio, da se zaplijeni jedna povjest, koja
je bila određena za uporabu u konfesional-

nim rumunjskim školama, jer je u njoj sta- |

jalo, da su Madžari mongolskog porijetla i
da su jeli crve. To je povjesna istina, ali
ništa za to, i istina je u Ugarskoj zabranjena,
ako samo otkriva koju, nelrjepu stranu
Madžara.

\

Izborna reforma u Ugarskoj.

Je.

Uz vas oprez, kojim ugarski ministar

Andrassy čuva izbornu reformu,. neke po-:

'tankosti izbijaju“ u- javnost. Pako ;Budapest
Naplo“ saznaje, da je ovako u osnovi pro-
veden pluralni sistem: jedan će glas imati
svaka neporočna osoba, koja je navršila 24
godine, a zna pisati i čitati. Dva će glasa
imati onaj, koji plaća najmanje 10 K poreza,
a svršio je četiri razreda osnovne škole, Tri
će glasa imati osoba, te je svršila srednje
škole i plaća barem 100 K izravnog po-
reza. Uz ove odredbe izborni kotari su tako
sastavljeni, kako bi Madžari u istinu očuvali
svoju prevlast u saboru.

Proti ovoj osnovi izborne reforme, ko-
jom se hoće, da na vlasti održe magnati i
svi propali plemenitaši, borit će se narod-
nosti, socialiste i grupa zastupnika  Hollo.
Borbi će se pridružiti i hrvatski delegati.
Hoće li ugarski Srbi radikalne stranke stu-
piti u borbu nije poznato. Oni su se preveć
tijesno vezali za uz današnju ugarsku vladu.
Ali ako ne stupe u borbu, tad će im nea-
rodnosna stranka — po izjavi zastupnika Dr.
Aurela Vlada — ukazati vrata, jer oni: ne
će trpjeti između sebe dvoličnjake.

Srpski radikali, treba znati, nalaze se

u klubu narodnosti Ugarske, ali su se uvijek

ugibali borbi, koju su narodnosti u ugar-
skom saboru za svoja prava vodili. Radikali
su htjeli biti u klubu s jedne strane, a
s druge su vjerno pomagali Wekerleovu
vladu, koja im je dakako na usluge sitnice
dobacivala. TOMA;

 

SJETITE SE. !

 

 

 

=. ue ija
Sr LLETE

enne

z Mk a

a očev

u

2 RE KADRA SRA LJETNE