Broj 80. »CRVENA HRVATSKA“ Strana 3. Mo e ale ooo ono s im kvih obzira. Ko drukčije radi, bedak oli izdajica. Izvrsno! A sada čitamo u spljetskoj »Slobodi“ od 25. prošlog mjeseca ove znamenite retke: ,zadruga za uzajamno osiguranje mandata Prodan-Drinković-[.je- »Popili obdržavala je svoju sjednicu na kojoj »Veli u komunikeu, da je zaključila da se- pmostalno stopi u borbu ...... Naprotiv »saznajemo da su bili odobreni izborni kom- »promisi sa pristašama bivše Hrv. Stranke pu Omišu, Sinju i Šibeniku, a ostavljene »slobodne ruke ostalim odborima, da i druge »kompromise mogu sklopiti“. U , Velebitu“ pak od istog dana, po što je kazano kako se Hrv. Stranka konsti- tuirala, čita se doslovno : »Na temelju oba- »Vijesti koje su stale odboru na raspoloženje podbor se sporazumio u slijedećim kandida- ,turama: u Šibenskim vanjskim općinama za Hrv. Stranku Dr. Katnić i jedan pravaš »ta temelju već uglavjenog sporazuma iz- »među pristaša Hrv. Stranke u 'Tijesnom i »praveša Šibenske općine; u splitskim vanj- »Skim općinama Dr, Ivčević i Dr. "Trumbić »u Sinjskom kotaru jedan pravaš i jedan »od Hrv. Stranke. ..... Glede zadarskog Svanjski« kotara, odbor želi da se dođe -do »Sloge se strankom prava i dao je oblast »zastupniku Ivaniševiću i 'presjedniku Mi- »haljevića da porade za sporazum“. To bi značilo da su pravaši udarili raz- boritom :stazom, manili se fraza i počeli stvarno raditi, uviđajuć da nije umjesno ni za stvar korisno prepiranje među ljudima, koji predpostaviv da riječi odgovaraju misli, u poglavitom misle svi jedno. Ako je opet istina, što nam javljaju iz naših Konavala, da ovih dana spravljaju se tamo da pokrste kamarilskog Crničina' kan- didata i proglase ga pravašem, da pod tom tom krinkom okupe oku njega svoje gla- sove; i ako bi tu sa oportunizmom preko- račili dopuštenu mjeru, te stupili putem himbe i dvoličnosti, ipak bi se mogli ispri- čati tvrdeć da je na posljetku sve _ jedno bude li u Saboru Dalmatinskomu jedan ka- marilac više ili manje. Nije li on u svojoj poput sunca čistoj slavi, kao u jednoj pustinji ? Ne samo u životu i vjeri, već također i u 'Tolstojevoj umjetnosti opažamo već po- četak ovoj osamljenosti. Kao umjetnik Tolstoj je vijesnik tajna mesa. Glas sveopćeg mesa ,,svih stvorova, koji će s nama žudjeti za otkupljenjem“, odzvanja njegovim djelima: u smrtnoj fan- taziji — kneza Andreja i u smrtnom šumu oborenog stabla, u mahnitoj vici rodilje Kitty i u gotovo ljudskom urlikanju vola u klaonici, u tihom plaču novorođenčeta i i'u grmljavini topova na borodinskom polju, u razvučenom uskliku Ivana lljića i u glazbi smiješne oluje; koja se o glazbom strasti staplja u grudima Ane Karenine. Po živinsko - elementarnoj, neosobnoj tajni mesa, dolazi on u doticaj i sa tajnom duha, tajnom ljudske osobnosti, ali samo u doticaj, a da je, posve ne dokuči, jer mu posljedne božanska istina o ljudskoj osob- nosti ostaje za uvijek sakrivena. Kao što Kerubini, nebeska bića, ,,za- stiru svoje lice“, tako sakriva i kod Tolstoja svaki zemaljski stvor svoje lice sa tamno prozirnim, noćnom nebu sličnim krilima. Gotovo se može reći, da je u svim dje- Nego kad više nije razborito dopuštena sumnja da kompromisi nijesu sklopljeni sa utvarom, nastaje pitanje ,komunikea, koji ne bi odgovarao istini, ili kako se obično go- vori bio bi lažan. 'To bi bilo nešto još gore od konavoskog pokrštenja i značilo bi da je u nekim našim puškim razredima svake is- krenosti nestalo i najniža vrsta licumjersta preotela mah. Škrinjice za narodnu stvar. Prag, 29. rujna. U jednom od zadnjih brojeva vašeg uvažanog lista čitao sam dopis, gdje jedan gospodin opisuje, kako Česi rade za saku- pljanje narodnog novca. Onom opisu nado- davam, što sam za vrijeme mogu boravka u Pragu u ovom pogledu opazio. Česi — bez razlike stranaka — odu- ševljeni su za sakupljanje narodnih priloga. Nema pak i najmanje gostione, da u njoj ne bi bila škrinjica u ovu, svrhu. Čak na ulicama, po vrtovima i u privatnim kućama. od svoje ,dobre ruke“ polovicu u ovakovu skrinjicu. Najsiromašniji i najbogatiji posje- tioc kafane ili gostione, ne će izaći, što ne turne u skrinjicu barem jedan heler ili — ako ne može ni to — onda jednu rabljenu marku (jer se i to sakuplja!). Na izložbi ima izloženo u jednom paviljonu milijun komada novca po 2 helera, što se u jednoj gostioni sakupilo. Poznam jednu gostionu (zove se ,K Flekon“), u kojoj se svake go- dine po nekoliko hiljada kruna u narodne svrhe sakupi! Promislimo, koliko gostiona i kafana ima u Pragu, a u svakoj se sakuplja, onda ćemo razumjeti, koliko se toga preko godine sakupi! Glavna je poluga za ovo kašike česki krasni spol: dame i gospođice. Veli- jedan jedini junak — on sam. Nikolinka i stari Akim, Levin i Petar Besuhov, Platon Karatejev i Jeroška — sve su on, "Tolstoj Njegova se ličnost odražuje u ovim osobama kao u zrcalu; razilazi se u ovim osobama, kao svijeti sunčani trak u raznobojnoj dugi. Ako se jedna od tih (naime i usudi, da se usporedi s drugom, osobitom, 'l'olsto- jevu tuđom osobom, tada stvorac uništa to ne- poslušno biće: Kutusov pobijeđuje Napo- leona, trgovac se je Brehunov smrznuo kao lješina ubijenog prasca, Ana se Karenina baca pod željeznička kolesa, Vronski pro- pada 'u najveću kaljužinu života, a Ivan se Iljić još za života pretvorio u ,komad tru- log mesa“. + Svakomu, koji neće, da bude Tolstoj, osvećuje se Tojstoj nemilosrdno : ,, Osveta je moja, ja ću je osvetiti“. — Ja ili on, onaj, koji stoji iza mene, ta ja sam i on jedno, ja i otac smo jedno. 'To je kao da kaže svim, svojim junacima: ,Ti si — ja, ili nijesi ništa“. Ogromno, kros elementarno- neosobno, živinski-božansko ,Ja“ proždire sve, što ,,Nije ja“, i koje bi htjelo biti drago osobito, jedino, ljudsko ,Ja“. I napokon s. kad+su se škrinjice postavile za družbu, u U mekim gostionama kelneri moraju dati . početku.bi se štogod sakupilo, jer je bila “ stvar. U nas je; Za nesreću, u svemu apa- od skrinjice, novce izvadi, ,prebroji i_ sutra- dan na banku uloži, Kad se u skrinjici nađe komad od 5 kruna ili od 10, kakovo veselje i oduševljenje spopane one, koje su tom skrinjicom sabirale, to se ne da opisati! Po- znam dvije gospođice, koje sn same od ot- vora izložba do danas sakupile 2600 krana!! U ovu svrhu doprinašaju mnogo i za- bave. Od kako je otvorena izložba, sastaje se veselo društvo svakog četvrtka ,,K slonu“, a svake subote , Ašanti klab“. Između istog društva neko pjeva razne smiješne pjesmice ili predstavlja, opet vrijedni tercet ili kvar- tet pjeva klasične muzike, improvizuje se SR orhestra od petšestorice i eto vesele zabave, * . gdje vlada tako veselje, taka intimnost kao u jednoj obitelji. Ali ovakova se prilika ne propusti. Evo ti svaki čas jedne dame ili gospođice, te obilazi naokolo sa tanjurom »pro Pstiedni Matice“. Nema osobe, koja ne bi nešto na tanjur dala. Koilke se lijepe svote svakog četvrtka i subote ovako sa- kupe!! A.u nas?! Pravom ste opazili, da,; moda, a sad na to niko i ne misli. Žalosno ! = Istina na prvi se mah čini malenkost: dao heler ili dva i ne dao sve jedno! Ali. to nije istina, jer zrno do zrna pogača. Kad bi svak, svuda i uvijek davao pa i cigli je- dan heler, kolika bi se svota preko godine sakupila? A to svak može, tu nema isprike nemam odkle: jer svak neka promisli, ko- liko svaki dan bez potrebe troši i bez ikakve koristi, pak će se lasno uvjeriti; da bi k tomu. nekorisnomu i bespotrebitom trošku, mogao nadodati još jedan ili dva helera svaki dan za korisnu i potrebitu narodnu tija, tako, da sam uvjeren, da. će E! koji ovo pročitaju reči : Ima pravo, što go- 0: vori, ma je sekažura ! kim oduševljenjem trče naokolo i kupe. Neka nam brojke dokažu, koliko bi 4 \Najvažniju tačku zabave će ostaviti, odale- svaka godina donijela koristi narodnoj stvari, i čit će se od najdraže osobe, te trče da kupe kad bi smo se odrekli setature! Uzmimo g ili kako one zovu ,vybirat“. Kad nekoliko in. po naš Dubrovnik. Sal sakupe, donesu blagajniku, koji ima ključ Dubrovniku uzmimo. da se nađe je lima 'Tolstojevim samo jedna jedina osoba, zam :— ,živi posve sam i umire osamljen“. nA On je u svima i u svemu. On i jest sve — stvorac i stvor. To je uprav uzrok, s kojeg on mrzi Sha- kespeara ili ga naprosto ni ne vidi. Glavna . “a tajna Shakespearova genija, tajna, koja je Tolstoju nepristupačna i kao svrha takva “a prezrena, tajna je drugih, tuđih, osobitih, ' nikomu sličnih, jedinih ljadskih osoba. Svi i Tolstojevi heroji — ispravnije antiheroji, jer : q se pravih junaka kod njeg ne opuža — živu u njemu i za njega; svi Shakespearovi ju- naci živa neodvisno o njemu, sami za se. Bez Tolstoja nemamo Levina, ali beg Shakes- peara imamo Hamleta. Tolstoj gura Levina s u stran. Ali naprotiv Hamlet gura Shake- ' i speara. Tolstoj žrtvuje svoje junake Tolstoju. u 3 Sari pak žrtvuje sama sebe junacima. Cijelo. je 'Tolstojevo gibanje centripetalno, 8 od ,Ne Ja“, ,Ja“, Shakespearovo je pak sl centrifugalno od Ja“ ko,Ne Ja“. "Tolstoj žirom nu religiozno oči nego li 1