God XVII. U DUBROVNIKU, 17. listopada 1908. Broj 84. CRVENA HRVATSKA: Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- semstvo 102 Ki : podineski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se izdavatelj i odgovorni urednik Dr, Milorad Medini, mm==== Štamparija DeGiulli i dr. Brzojavne vijesti. Vijećanje hrv.-srp. koalicije. ZAGREB, ćali ponapose :. hrvatska stranka pra- 17. — Jučer su vije- va, autonomni klub hrv. srp. koali- cije i srpski samostalci. Jutros se je vijećanje nastavilo. Po podne će dr- žat sjednicu eksekutivni odbor koa- licije, a sutra je zaključno vijeće cje- lokupne hrv.-srp. koalicije. Svi gla- sovi, da će se koalicija raspusti, neispravni su. Koalicija je složna, ona će sutra poprimiti svoje stano- vište prema nastalim promjenama u ovoj državi. Predračun za Bosnu. BUDIMPEŠTA 17. — U pone- djelnik će vlada iznijeti u hrvatsko- ugarskoj delegaciji predračun za Bosnu. Tom prigodom će pasti znat nih govora o Bosni. Srbi proti Košutu. BUDIMEEŠTA 17. — Izjave i napadaji ministra Franje Košuta na bosanske Srbe kao veleizdajnike uz- vitlale su amo silnu prašinu. Čudno izgleda, da je nekadanji revolucijo- narac Košut postao toliko lojalan i takav čuvar monarhije, da bi čak druge objeđivao. Srbi iz Bosne upra- vili su pismo na Košuta, u kom pro- svjeduju preti njegovih kleveta i ve- leizdaje. Burian u audienciji. BUDIMPEŠTA, 17. — Kralj je danas ponovno primio ministra za Bosnu Buriana na saslušanje. Kralj želi, da bude o svemu potanko oba- viješćen. Rpšenje Srba. MITROVICA, 17. — Ovdje ije uapšen Srbin, učitelj Udicki. Ova apšenja mirnih ljudi radi , veleizdaje“ izazivlju u narodu veliko nezadovolj- stvo, pa bi moglo doći do ozbiljnih nemira. Odgoda Českog sabora. PRAG, 17. — Ponovno se je morao odgoditi sabor kraljevine Če- ske. Pregovori između njemačkih i českih ministara zemljaka' 'nijesu uspjeli. Njemci su opstrukciju nasta- vili, a to je izazvalo odgodu sabora. poi : predbrojen i za došasto polugodište. IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE —— POJEDINI BROJ 10 PARA. Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena. zahvale plaća se 40 para po retku.fa za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po- > — godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. —— s Potledi po svijetu. Konferenca evropejskih vlasti. Aneksija Bosne habsburžkoj monarhiji, pripojenje Krete Grčkoj, te proglašenje Bu- garske neodvisnom kraljevinom, svi ti do- gađaji promijenuli su iz temelja berlinskog kongresa zaključke, pa je razumljivo, da treba, da se evropejske vlasti sastanu, te da stvore neke nove zaključke, koji bi odgo- varali nastalim promjenama. Engleska je prva bacila misao o sazivu konference uvropejskih vlasti, a rijet bi, da su i ostale vlasti sklone toj misli. "Turska vlada je već sastavila program te konference, te ga saopćila ostalim vlastima, od kojih su sve, osim Austro-Ugarske izjavile, da se u načelu slažu s mišljenjem 'Turske: Program konference. , Petit Parisien“ saopćuje gla vne tačke, s kojim će se baviti konferenca evropejskih vlasti. List veli, da je za taj program do- znao preko diplomatskih. krugova. Prema pitanjima, koja su danas na dnevnom redu, program je vrlo vjerojatan: U ovim bi se tačkema sastojao: i Neodvisnost Bugarske kraljevine. 2. Aneksija Bosne i Hercegovine i ošteta za to Turskoj. 3. Sjedinjenje Krete s Grčkom. 4. Zahtjevi Srbije. 5. Zahtjevi Crne Gore: 6. Financijalna protuusluga Turskoj. 7. Otvor Dardanela raskom brodovlju. Kako će se svakome udovoljiti. ć Ministri izvanjskih posala Engleske i Rusije, Grey i Izvolski sastadoše se u Lon- donu, da se dogovore prije saziva konference evropejskih vlasti, što im je uraditi. Po iz- vješću ,,Havasove: agencije“ rijev bi da su se ministri u svemu !sporazumili. Kao ošteta Turskoj za aneksiju Bosne, primit će se odredba našeg vladara, da se povuku čete iz Novogpazara. S druge će strane habsburška monarhija ostupiti od svojih prava na crnogorskoj obali, koja joj patre na temelju 29. članka berlinskog kon- gresa. Tim će se udovoljiti Crnojgori. Bugarska će se priznati nezavisnom kra- ljevinom, a također sjedinjenje Krete s Grč- kom, ali će za to obje države morati Tur- skoj isplatiti stanovitu novčanu svotu. Pokušat će se i Srbiji u nekim stvarima udovoljiti. U ćemu će sastojati ta nadoknada Srbiji, nije poznato, ali ne može ni bit go- vora o tome, da bi se Novipazar razdijelio iz- među Srbije i Crnegore. Sandžak je tursko zemljište, pa vlasti ne mogu dozvoliti, da se . krnji: turska država. Još preostaje pitanje Dardanela. Na konferenci izgleda, da bi se imalo rasprav- ljati samo to, da li bi se prolaz kroz Dar- danele otvorio samo Rusiji ili i ostalim vla- stima. A glede same dozvole za otvor, py- stit će vlasti Rusiji, Turskom. Srpsko-crnogorsko izmirenje. »Svako zlo za bolje“: i pri sadanjim se promjenama na Balkanu ta poslovica obisti- njuje. U zadnje doba bijahu se Srbija i Cr- nagora grubo zavadile, a to radi atentata s bombama na crnogorsku kneževsku obitelj u čem je i Srbija bila upletena. Aneksija Bosne monarhiji izgladila je razmirice iz- među Srbije i Crnegore, i one od ljutih ne- prijateljica, postadoše ljubezne sestre. Crnagora je odmah pustila iz zatvora sve osuđenike radi afere s bombama. Srpska skupština poslala je pozdrav crnogorskoj, a crnogorska srpskoj. Vlada srpska opet je uspostavila svoje diplomatske odnošaje sa Crnogorom i poslala svog poklisara na Ce- tinje. Obe srpske državice uvidješe, da im nesloga samo zla donaša, a da u slozi mogu očuvati sebe i još valjda povečati svoje dr- žave. Kako se u Bugarskoj misli, Dopisnik pariškog ,,Journal“-a u Sofiji razgovarao se je sjednim odličnim Bugari- nom, koji mu se je ovako izrazio o politič- kom mišljenju svog naroda : 2vropejski listovi neprestano tvrde, da smo mi bili dogovorni s Austrijom i Nje- mačkom : dok je istina da mi s našim vla- darom na čelu nijesmo drugo, nego bugarski rodoljubi, a nikako umiljato oružje u rukama tuđe vlasti. Počekajte samo, dok ove sveča- nosti, zabave i zanos patriotski utihne i da se sporazumi s + Bugarska će zasvijedočiti Evropi, da se ona nalazi na strani Engleske, Rusije i Fran- cuske. Mi smo preveć uviđavni i oprezni, a da ne bi razumjeli, da će nam jedino uz njih biti moguće korisno poraditi, oko: poli- tičkog, društvenog i gospodarskog razvoja naše domovine. Jer zaista ni Austrija ni Njemačka ne će nas nikad iskreno pomagati i to radi njihovih koristi, koje traži nu Bal- kanu. Mi ćemo biti iskreni, dostojni i čedni kako to pristoji našoj maloj državi, ali naša dužnost, odnosno na evropejsku politiku, ostane onaka, kakvu su zagovarali najbolji naši domoljubi, a koja se skuplja u ovoj drevnoj bugarskoj poslovici: ,Naš Bog je onaj, koji nam pruža pogaču“. Bojkot austrijske robe u Turskoj. Velikom brzinom proširio se je po svem Carigradu bojkot austrijske robe, a iz Cari- grada se širi i po ostalim tržištiina Turske. Parobrodima austrijskog Lloyda u Carigradu ne će nitko, da sveže konope o obalu, nit se može naći ljudi, koji bi iz njih iznijeli kola ili primili poštu. I tako su parobrodi prisiljeni proslijediti svoj put, a da se ne zaustave u Carigradu. Iz javnih ureda od- puštaju se Njemci i Austrijanci, a trgovina austrijska ne može nači kupca.