God XVII.

U DUBROVNIKU, 17. listopada 1908.

Broj 84.

 

CRVENA HRVATSKA:

 

 

Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino-
semstvo 102 Ki : podineski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se

 

 

 

izdavatelj i odgovorni urednik Dr, Milorad Medini, mm====
Štamparija DeGiulli i dr.

 

 

 

 

Brzojavne vijesti.

Vijećanje hrv.-srp. koalicije.
ZAGREB,
ćali ponapose :. hrvatska stranka pra-

17. — Jučer su vije-

va, autonomni klub hrv. srp. koali-
cije i srpski samostalci. Jutros se je
vijećanje nastavilo. Po podne će dr-
žat sjednicu eksekutivni odbor koa-
licije, a sutra je zaključno vijeće cje-
lokupne hrv.-srp. koalicije. Svi gla-
sovi, da će se koalicija raspusti,
neispravni su. Koalicija je složna,
ona će sutra poprimiti svoje stano-
vište prema nastalim promjenama u
ovoj državi.
Predračun za Bosnu.
BUDIMPEŠTA 17. — U pone-
djelnik će vlada iznijeti u hrvatsko-
ugarskoj delegaciji  predračun za
Bosnu. Tom prigodom će pasti znat
nih govora o Bosni.
Srbi proti Košutu.
BUDIMEEŠTA 17. — Izjave i
napadaji ministra Franje Košuta na
bosanske Srbe kao veleizdajnike uz-
vitlale su amo silnu prašinu. Čudno
izgleda, da je nekadanji revolucijo-
narac Košut postao toliko lojalan i
takav čuvar monarhije, da bi čak
druge objeđivao. Srbi iz Bosne upra-
vili su pismo na Košuta, u kom pro-
svjeduju preti njegovih kleveta i ve-
leizdaje.
Burian u audienciji.
BUDIMPEŠTA, 17. — Kralj je
danas ponovno primio ministra za
Bosnu Buriana na saslušanje. Kralj
želi, da bude o svemu potanko oba-
viješćen.

Rpšenje Srba.

MITROVICA, 17. — Ovdje ije
uapšen Srbin, učitelj Udicki. Ova
apšenja mirnih ljudi radi , veleizdaje“
izazivlju u narodu veliko nezadovolj-
stvo, pa bi moglo doći do ozbiljnih
nemira.

Odgoda Českog sabora.

PRAG, 17. — Ponovno se je
morao odgoditi sabor kraljevine Če-
ske. Pregovori između njemačkih i
českih ministara  zemljaka' 'nijesu
uspjeli. Njemci su opstrukciju nasta-
vili, a to je izazvalo odgodu sabora.

poi : predbrojen i za došasto polugodište.

 

 

 

 

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE ——

 

 

 

 

 

POJEDINI BROJ 10 PARA.

 

Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena. zahvale
plaća se 40 para po retku.fa za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po-
> —  godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. —— s

   

Potledi po svijetu.

Konferenca evropejskih vlasti.

Aneksija Bosne habsburžkoj monarhiji,
pripojenje Krete Grčkoj, te proglašenje Bu-
garske neodvisnom kraljevinom, svi ti do-
gađaji promijenuli su iz temelja berlinskog
kongresa zaključke, pa je razumljivo, da
treba, da se evropejske vlasti sastanu, te da
stvore neke nove zaključke, koji bi odgo-
varali nastalim promjenama.

Engleska je prva bacila misao o sazivu
konference uvropejskih vlasti, a rijet bi, da
su i ostale vlasti sklone toj misli. "Turska
vlada je već sastavila program te konference,
te ga saopćila ostalim vlastima, od kojih su
sve, osim Austro-Ugarske izjavile, da se u
načelu slažu s mišljenjem 'Turske:

Program konference.
, Petit Parisien“ saopćuje gla vne tačke,

s kojim će se baviti konferenca evropejskih
vlasti. List veli, da je za taj program do-
znao preko diplomatskih. krugova. Prema
pitanjima, koja su danas na dnevnom redu,
program je vrlo vjerojatan: U ovim bi se
tačkema sastojao:

i Neodvisnost Bugarske kraljevine.

2. Aneksija Bosne i Hercegovine i ošteta
za to Turskoj.

3. Sjedinjenje Krete s Grčkom.

4. Zahtjevi Srbije.

5. Zahtjevi Crne Gore:

6. Financijalna protuusluga Turskoj.

7. Otvor Dardanela raskom brodovlju.

Kako će se svakome udovoljiti. ć

Ministri izvanjskih posala Engleske i
Rusije, Grey i Izvolski sastadoše se u Lon-
donu, da se dogovore prije saziva konference
evropejskih vlasti, što im je uraditi. Po iz-
vješću ,,Havasove: agencije“ rijev bi da su
se ministri u svemu !sporazumili.

Kao ošteta Turskoj za aneksiju Bosne,
primit će se odredba našeg vladara, da se
povuku čete iz Novogpazara. S druge će
strane habsburška monarhija ostupiti od
svojih prava na crnogorskoj obali, koja joj
patre na temelju 29. članka berlinskog kon-
gresa. Tim će se udovoljiti Crnojgori.

Bugarska će se priznati nezavisnom kra-
ljevinom, a također sjedinjenje Krete s Grč-
kom, ali će za to obje države morati Tur-
skoj isplatiti stanovitu novčanu svotu.

Pokušat će se i Srbiji u nekim stvarima
udovoljiti. U ćemu će sastojati ta nadoknada
Srbiji, nije poznato, ali ne može ni bit go-
vora o tome, da bi se Novipazar razdijelio iz-
među Srbije i Crnegore. Sandžak je tursko

zemljište, pa vlasti ne mogu dozvoliti, da se .

krnji: turska država.

Još preostaje pitanje Dardanela. Na
konferenci izgleda, da bi se imalo rasprav-
ljati samo to, da li bi se prolaz kroz Dar-
danele otvorio samo Rusiji ili i ostalim vla-

stima. A glede same dozvole za otvor, py-
stit će vlasti Rusiji,
Turskom.
Srpsko-crnogorsko izmirenje.

»Svako zlo za bolje“: i pri sadanjim se
promjenama na Balkanu ta poslovica obisti-
njuje. U zadnje doba bijahu se Srbija i Cr-
nagora grubo zavadile, a to radi atentata
s bombama na crnogorsku kneževsku obitelj
u čem je i Srbija bila upletena. Aneksija
Bosne monarhiji izgladila je razmirice iz-
među Srbije i Crnegore, i one od ljutih ne-
prijateljica, postadoše ljubezne sestre.

Crnagora je odmah pustila iz zatvora
sve osuđenike radi afere s bombama. Srpska
skupština poslala je pozdrav crnogorskoj, a
crnogorska srpskoj. Vlada srpska opet je
uspostavila svoje diplomatske odnošaje sa
Crnogorom i poslala svog poklisara na Ce-
tinje. Obe srpske državice uvidješe, da im
nesloga samo zla donaša, a da u slozi mogu
očuvati sebe i još valjda povečati svoje dr-
žave.

Kako se u Bugarskoj misli,

Dopisnik pariškog ,,Journal“-a u Sofiji
razgovarao se je sjednim odličnim Bugari-
nom, koji mu se je ovako izrazio o politič-
kom mišljenju svog naroda :

2vropejski listovi neprestano tvrde, da
smo mi bili dogovorni s Austrijom i Nje-
mačkom : dok je istina da mi s našim vla-
darom na čelu nijesmo drugo, nego bugarski
rodoljubi, a nikako umiljato oružje u rukama
tuđe vlasti. Počekajte samo, dok ove sveča-
nosti, zabave i zanos patriotski utihne i

da se sporazumi s

+ Bugarska će zasvijedočiti Evropi, da se ona

nalazi na strani Engleske, Rusije i Fran-
cuske. Mi smo preveć uviđavni i oprezni,
a da ne bi razumjeli, da će nam jedino uz
njih biti moguće korisno poraditi, oko: poli-
tičkog, društvenog i gospodarskog razvoja
naše domovine. Jer zaista ni Austrija ni
Njemačka ne će nas nikad iskreno pomagati
i to radi njihovih koristi, koje traži nu Bal-
kanu. Mi ćemo biti iskreni, dostojni i čedni
kako to pristoji našoj maloj državi, ali naša
dužnost, odnosno na evropejsku politiku,
ostane onaka, kakvu su zagovarali najbolji
naši domoljubi, a koja se skuplja u ovoj
drevnoj bugarskoj poslovici: ,Naš Bog je
onaj, koji nam pruža pogaču“.
Bojkot austrijske robe u Turskoj.

Velikom brzinom proširio se je po svem
Carigradu bojkot austrijske robe, a iz Cari-
grada se širi i po ostalim tržištiina Turske.
Parobrodima austrijskog Lloyda u Carigradu
ne će nitko, da sveže konope o obalu, nit
se može naći ljudi, koji bi iz njih iznijeli
kola ili primili poštu. I tako su parobrodi
prisiljeni proslijediti svoj put, a da se ne
zaustave u Carigradu. Iz javnih ureda od-
puštaju se Njemci i Austrijanci, a trgovina
austrijska ne može nači kupca.